Connect with us

Politika

Ana Brnabić učestvuje na 147. zasedanju Venecijanske komisije u Veneciji

Predsednica Narodne skupštine Srbije izlaže stavove o pravosudnim zakonima na plenarnoj sednici Venecijanske komisije 12. i 13. juna, gde se razmatraju mišljenja o zakonodavstvu iz više evropskih država.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Ataimages / Ata images

Predsednica Narodne skupštine Srbije izlaže stavove o pravosudnim zakonima na plenarnoj sednici Venecijanske komisije 12. i 13. juna, gde se razmatraju mišljenja o zakonodavstvu iz više evropskih država.

Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić učestvuje danas na 147. plenarnom zasedanju Venecijanske komisije, koje se održava 12. i 13. juna u Veneciji. Ovo zasedanje okuplja predstavnike država članica Saveta Evrope, eminentne pravne stručnjake i delegate međunarodnih institucija, s ciljem razmatranja aktuelnih pravnih pitanja i unapređenja vladavine prava.

Prema saopštenju Narodne skupštine, tokom dvodnevnog zasedanja Venecijanske komisije planirano je razmatranje i usvajanje sedam mišljenja koja se odnose na zakonodavne inicijative u pet evropskih zemalja – Albaniji, Moldaviji, Crnoj Gori, Poljskoj i Srbiji. Uz to, biće potvrđena i tri hitna mišljenja, među kojima je i jedno koje se odnosi na Srbiju.

U fokusu razmatranja za Srbiju nalazi se konačno mišljenje Venecijanske komisije o setu pravosudnih zakona, koji su usvojeni 28. januara u Narodnoj skupštini. Ove izmene deo su šireg procesa unapređenja nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, a mišljenje komisije važno je za dalje usklađivanje domaćih propisa sa evropskim standardima.

Ana Brnabić je, kao predsednica Narodne skupštine, u februaru formalno zatražila mišljenje Venecijanske komisije o pomenutim zakonima, a komisija je svoje preporuke dostavila 24. aprila. Ministarstvo pravde je potom 18. maja Skupštini Srbije dostavilo unapređene radne verzije izmena i dopuna pravosudnih zakona, radi daljeg prosleđivanja izvestiocima Venecijanske komisije.

Učestvovanje Srbije na ovom zasedanju ocenjuje se kao važan korak u nastavku dijaloga sa međunarodnim partnerima o reformama pravosuđa i jačanju pravne države. Očekuje se da će konačno mišljenje Venecijanske komisije uticati na dalji tok implementacije pravosudnih reformi, kao i na izgradnju poverenja u pravosudni sistem Srbije.

Pravnici i stručnjaci za evropsko pravo navode da je izuzetno značajno uvažiti preporuke Venecijanske komisije, budući da one predstavljaju standard u oceni usklađenosti nacionalnog zakonodavstva sa principima Saveta Evrope. Predstavnici nevladinog sektora ocenjuju da će transparentnost procesa i javna rasprava doprineti većem poverenju građana u pravosudne institucije.

U narednim sedmicama očekuje se objavljivanje zvaničnog mišljenja Venecijanske komisije, što će biti ključan signal za dalji pravac reformi i moguća nova usklađivanja pravnih akata. Nadležni u Srbiji najavili su da će sve sugestije biti pažljivo razmotrene u cilju jačanja vladavine prava i unapređenja evropskih integracija.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Politika

Vlada Srbije sprovodi mere pojeftinjenja lekova za antikoagulansu i srčanu insuficijenciju

Građani će od sada plaćati niže iznose za 18 lekova, dok država preuzima do 70 odsto troškova

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vlada Srbije sprovodi mere pojeftinjenja lekova za antikoagulansu i srčanu insuficijenciju – pojeftinjenje lekova u Srbiji

Građani će od sada plaćati niže iznose za 18 lekova, dok država preuzima do 70 odsto troškova

Pojavom novih mera pojeftinjenja lekova u Srbiji, građani će imati značajno niže troškove za određene terapije. Prema zvaničnoj izjavi premijera Đuro Macut, država je od danas proširila listu lekova koji se izdaju na recept o trošku države. Ključna novina odnosi se na 18 lekova, od kojih je 16 antikoagulanasa i dva leka za lečenje srčane insuficijencije.

Prethodno su građani za ove lekove izdvajali iznose koji su se kretali od 1.600 do 6.000 dinara. Međutim, prema novim merama, država će pokrivati 70 odsto cene za antikoagulanse. Takođe, participacija pacijenata sada iznosi od 600 do 1.100 dinara.

Pojefinjenje lekova u Srbiji: detalji i značaj

Odluka o pojeftinjenju lekova ima za cilj da olakša pristup savremenoj terapiji velikom broju pacijenata. Antikoagulansi su lekovi koji se koriste za prevenciju duboke venske tromboze, šlogova i plućne embolije. Prema rečima Đuro Macut, država će dodatno snositi 50 odsto troškova za dva leka koja se koriste u lečenju specifičnih oblika srčane insuficijencije.

Na taj način, kako je istakao premijer, Srbija nastavlja da vodi računa o građanima i omogućava kontinuitet u očuvanju zdravlja i kvaliteta života. „Ovo je najbolji način da se našim sugrađanima obezbedi adekvatno lečenje savremenom terapijom i kontinuitet u očuvanju njihovog zdravlja i kvaliteta života“, izjavio je Đuro Macut povodom stupanja na snagu novih mera pojeftinjenja lekova.

Kome su namenjene nove pogodnosti i kako do njih

Nove mere pojeftinjenja lekova u Srbiji primenjuju se na sve pacijente koji su do sada morali da izdvajaju veće sume za svoje terapije. Posebno su pogodnosti usmerene ka pacijentima koji koriste antikoagulanse, ali i onima koji boluju od specifičnih oblika srčane insuficijencije. Osim toga, država preuzima veći deo troškova, što omogućava veći broj obolelih da dođe do savremene terapije.

S obzirom na to da je proširenje lista lekova na recept deo šire strategije zdravstvene zaštite, očekuje se da će i ubuduće biti dodatnih promena u ovoj oblasti. Pacijenti se upućuju da prate zvanična saopštenja i konsultuju se sa lekarima u vezi sa dostupnošću i participacijom za lekove koji su obuhvaćeni novim merama.

Pojefinjenje lekova u Srbiji takođe pokazuje nastojanje države da olakša finansijski teret pacijentima i unapredi zdravstvenu zaštitu uz korišćenje savremenih medicinskih terapija. Ove mere važe od danas i predstavljaju važan korak u unapređenju dostupnosti i pristupačnosti lečenja za građane.

Pročitaj još

Politika

Pad Univerziteta u Beogradu na tri svetske rang-liste tokom mandata rektora Đokića

Univerzitet u Beogradu beleži pad na Šangajskoj, CWUR i QS listi, što izaziva zabrinutost u akademskoj zajednici.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pad Univerziteta u Beogradu na tri svetske rang-liste tokom mandata rektora Đokića

Univerzitet u Beogradu beleži pad na Šangajskoj, CWUR i QS listi, što izaziva zabrinutost u akademskoj zajednici.

Pad Univerziteta u Beogradu na tri najvažnije svetske rang-liste izazvao je pažnju stručne javnosti tokom mandata rektora Vladana Đokića. Ovogodišnji rezultati na Šangajskoj listi, CWUR i QS rangiranju ukazuju na kontinuirani negativan trend, što dodatno otvara pitanja o uzrocima i posledicama ovog pada.

Detaljan pregled pada Univerziteta u Beogradu

Prema dostupnim podacima, Univerzitet u Beogradu je ove godine ispao iz prvih 500 na prestižnoj Šangajskoj listi i našao se u grupi 501–600. Samo godinu ranije, ovaj univerzitet je bio rangiran između 401. i 500. mesta. S druge strane, na CWUR listi zabeležen je pad sa 348. na 393. poziciju, dok je na QS rangiranju pozicija pomerena sa 721–730. na 801–850. mesto.

Šta pokazuju grafikoni i šta brine akademsku zajednicu

Grafikoni koji prate kretanje Univerziteta u Beogradu na ovim listama jasno ukazuju da slabiji plasmani nisu izuzetak već deo šireg trenda. Na Šangajskoj listi zabeležen je pad za sto mesta, dok je na CWUR-u razlika 45 pozicija. Na QS rangiranju pomeranje iz grupe 721–730. u nižu grupu 801–850. dodatno naglašava negativan trend. Osim toga, svi ovi pokazatelji prate period mandata rektora Vladana Đokića, što je posebno istaknuto u analizama.

Razlozi za zabrinutost i značaj rangiranja

Pad Univerziteta na svetskim listama izaziva zabrinutost jer ove rang-liste često predstavljaju merilo kvaliteta visokog obrazovanja i naučno-istraživačkog rada. Međutim, osim pada na Šangajskoj listi, paralelni pad na CWUR i QS rangiranju dodatno ukazuje na potrebu za analizom celokupnog sistema i politike upravljanja univerzitetom. Takođe, akademska zajednica ističe da ovakav trend može imati dugoročan uticaj na reputaciju i privlačnost Univerziteta u Beogradu za buduće studente i istraživače.

Reakcije i mogući pravci delovanja

Do sada nije bilo zvaničnih izjava rektora Vladana Đokića povodom aktuelnog pada univerziteta na međunarodnim listama. Međutim, podaci sa grafikona i dalje privlače pažnju stručne i šire javnosti. U međuvremenu, očekuje se da će relevantni organi i tela pokrenuti analizu uzroka pada i predložiti mere za unapređenje pozicije Univerziteta u Beogradu na svetskim rang-listama.

Pročitaj još

Politika

Aleksandar Vučić primio akreditivna pisma nove ambasadorke Nemačke u Beogradu

Predsednik Srbije poželeo uspešan mandat Anke Holštajn i izrazio očekivanje daljeg jačanja odnosa Srbije i Nemačke.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Aleksandar Vučić primio akreditivna pisma nove ambasadorke Nemačke u Beogradu – akreditivna pisma Nemačke ambasadorke

Predsednik Srbije poželeo uspešan mandat Anke Holštajn i izrazio očekivanje daljeg jačanja odnosa Srbije i Nemačke.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas u Beogradu akreditivna pisma novoimenovane ambasadorke Savezne Republike Nemačke Anke Holštajn. Tom prilikom, Vučić je izrazio očekivanje da će njen mandat doprineti još intenzivnijim odnosima Srbije i Nemačke, naglašavajući značaj redovnog dijaloga na svim nivoima, kako je saopšteno.

Tokom susreta, Vučić je posebno istakao da su razgovarali o odnosima Srbije i Nemačke, kao i o nastavku saradnje u oblastima od zajedničkog interesa. „Nemačka je jedan od naših najvažnijih političkih i ekonomskih partnera, a nemačka ulaganja su motor srpske privrede“, naveo je Vučić u svojoj izjavi.

Dalje jačanje odnosa Srbije i Nemačke

Pored toga, predsednik Vučić je naglasio važnost nastavka redovnog dijaloga između Srbije i Nemačke. Takođe je ukazao na značaj saradnje na evropskom putu Srbije, kao i na daljem jačanju ekonomskih veza dve zemlje. Prema njegovim rečima, postoje mogućnosti za dodatno unapređenje sveukupne saradnje, što je važno za oba partnera.

Anke Holštajn je nova ambasadorka Savezne Republike Nemačke u Srbiji, a njen dolazak i predaja akreditivnih pisama označavaju početak novog diplomatskog mandata u Beogradu. Vučić je izrazio očekivanje da će svojim angažmanom doprineti razvoju još intenzivnijih odnosa Srbije i Nemačke.

Susreti sa novim ambasadorima u Beogradu

U međuvremenu, iz zvaničnih izvora je najavljeno da će predsednik Vučić tokom dana primiti i akreditivna pisma novog ambasadora Republike Austrije Enoa Drofenika. Ovakvi susreti predstavljaju deo redovne diplomatske prakse i doprinose unapređenju bilateralnih odnosa sa partnerskim državama.

Na sastanku sa ambasadorkom Holštajn, razgovarano je i o ulozi Nemačke u jačanju srpske privrede, kao i o napretku Srbije na putu evropskih integracija. Ambasadorski mandat u Beogradu podrazumeva brojne kontakte sa institucijama, kao i rad na unapređenju političke, ekonomske i kulturne saradnje između dve zemlje.

Konačno, predsednik Vučić je ambasadorki Holštajn poželeo uspešan rad u Srbiji i izrazio uverenje da će njen doprinos biti značajan za dalje unapređenje odnosa dve države.

Pročitaj još

U Trendu