Connect with us

Politika

Aleksandar Vučić otvorio XXI Svetski kongres ekonomista Međunarodne ekonomske asocijacije u Beogradu

Kongres je počeo danas u Sava Centru, okupljajući stručnjake iz više od 100 zemalja kako bi razmenili iskustva o globalnim ekonomskim izazovima.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / Djordjeuuu

Kongres je počeo danas u Sava Centru, okupljajući stručnjake iz više od 100 zemalja kako bi razmenili iskustva o globalnim ekonomskim izazovima.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas svečanom otvaranju XXI Svetskog kongresa ekonomista Međunarodne ekonomske asocijacije, koji se održava u Beogradu u Sava Centru. Ovaj prestižni međunarodni skup okupio je vodeće ekonomiste, predstavnike institucija i kreatore ekonomskih politika iz više od 100 zemalja, sa ciljem razmene znanja i aktuelnih iskustava o savremenim globalnim izazovima.

U obraćanju na otvaranju, Vučić je istakao značaj održavanja ovakvog kongresa u Srbiji, naglašavajući da je Beograd postao važno mesto za međunarodne ekonomske i naučne diskusije. „Otvaranje XXI Svetskog kongresa ekonomista u Beogradu potvrđuje rastući ugled Srbije na globalnoj ekonomskoj mapi i našu spremnost da doprinesemo rešavanju ključnih pitanja današnjice,“ rekao je Vučić, navodeći kao glavne teme kongresa održivi razvoj, inovacije u ekonomskim politikama i jačanje međunarodne saradnje.

Program kongresa trajaće pet dana i obuhvata više od 60 panela i radionica na kojima će se analizirati aktuelna kretanja u svetskoj ekonomiji, izazovi inflacije, zelena tranzicija, kao i novi modeli privrednog rasta. Posebna pažnja biće posvećena digitalizaciji i ulozi novih tehnologija u unapređenju ekonomskih procesa.

Generalni sekretar Međunarodne ekonomske asocijacije, profesor Jean-Pierre Danthine, zahvalio se domaćinima na gostoprimstvu i istakao važnost učešća Srbije u globalnim ekonomskim inicijativama. „Očekujemo da će razmena iskustava i ideja na ovom kongresu doprineti boljem razumevanju i unapređenju ekonomskih politika širom sveta,“ naveo je Danthine u pisanom obraćanju.

Među učesnicima su i priznati ekonomisti iz vodećih univerziteta, predstavnici međunarodnih finansijskih institucija i delegacije iz regiona Balkana. Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da će Srbija iskoristiti priliku da predstavi rezultate ekonomskih reformi i planove za dalji razvoj, ističući potrebu za nastavkom fiskalne discipline i ulaganja u obrazovanje i inovacije.

Održavanje ovog kongresa u Beogradu ocenjuje se kao prilika za jačanje međunarodnog ugleda Srbije, ali i za privlačenje novih investicija i unapređenje saradnje sa vodećim svetskim ekonomskim centrima. Organizatori su najavili da će tokom trajanja kongresa biti predstavljene i posebne studije o ekonomskom razvoju Jugoistočne Evrope, sa posebnim fokusom na izazove i šanse za zemlje regiona.

Kongres Međunarodne ekonomske asocijacije održava se svake tri godine, a Beograd je ovog puta izabran kao domaćin zbog, kako je saopšteno, značajnog napretka Srbije u ekonomskim reformama i njenog doprinosa regionalnoj stabilnosti.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Politika

Predsednik Srbije najavio finansijsku podršku porodicama sa petim i šestim detetom

Aleksandar Vučić najavio uvođenje finansijske pomoći za peto i šesto dete tokom posete porodici Filipović u Pejkovcu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Srbije najavio finansijsku podršku porodicama sa petim i šestim detetom – Aleksandar Vučić finansijska podrška

Aleksandar Vučić najavio uvođenje finansijske pomoći za peto i šesto dete tokom posete porodici Filipović u Pejkovcu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će država uvesti finansijsku podršku za porodice koje dobiju peto i šesto dete. Ova mera, prema njegovim rečima, ima za cilj da dodatno motiviše građane na proširenje porodice. Najava je data tokom posete porodici Filipović u selu Pejkovac kod Žitorađe, gde predsednik boravi u okviru obilaska Topličkog okruga.

„Mi ćemo to da gledamo čak i da povećamo. Ako to znači i ako je to dodatna motivacija za ljude da imaju još dece – mi ćemo još da povećamo. Sad će da se uvede i za peto i za šesto dete“, izjavio je Vučić tokom razgovora sa članovima porodice Filipović, koji očekuju peto dete. On je naglasio da je najveće bogatstvo upravo u deci, ističući važnost porodice za društvo.

Finansijska podrška za peto i šesto dete

Podrška će, kako je najavljeno, biti proširena na porodice sa petim i šestim detetom, uz mogućnost dodatnog povećanja visine pomoći. Vučić je naveo da država nastoji da odgovori na potrebe porodica koje odluče da imaju više dece, uz želju da ovakve mere podstaknu demografski rast. U razgovoru sa porodicom Filipović, predsednik je istakao da ništa nije lepše i važnije od dece.

Prema njegovim rečima, ulaganje u porodice i decu predstavlja prioritet. „Najveće bogatstvo su deca“, ponovio je Vučić, naglašavajući koliko je značajno da zajednica podržava roditelje sa većim brojem dece.

Planirana ulaganja i potrebe lokalne zajednice

Tokom posete, predsednik je takođe najavio ulaganja u opštini Kuršumlija, gde je predviđeno da se uloži oko devet miliona evra. Osim toga, predsednik je razgovarao sa porodicom Filipović o dodatnim potrebama u opštini Žitorađa. Porodica je istakla potrebu za novim vrtićem, na šta je Vučić odgovorio da ga raduje što postoji toliko dece, zbog čega postoji i potreba za vrtićkim kapacitetima.

U međuvremenu, predsednik je posetio više mesta na teritoriji Topličkog okruga, a najava finansijske podrške za peto i šesto dete predstavlja deo šire politike podrške porodicama sa više dece. Ova inicijativa deo je napora države da unapredi demografsku sliku i poboljša uslove života za porodice širom Srbije.

Pročitaj još

Politika

Nikolina Bačkonja Filipović osuđena u Hrvatskoj zbog fotografije deteta sa šajkačom

Prekršajni sud u Šibeniku izrekao zatvorsku kaznu zbog objave slike deteta sa srpskim simbolima, što je izazvalo brojne reakcije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nikolina Bačkonja Filipović osuđena u Hrvatskoj zbog fotografije deteta sa šajkačom

Prekršajni sud u Šibeniku izrekao zatvorsku kaznu zbog objave slike deteta sa srpskim simbolima, što je izazvalo brojne reakcije.

Nikolina Bačkonja Filipović osuđena je u Hrvatskoj na 15 dana zatvora zbog objave fotografije svog sedmogodišnjeg sina sa šajkačom i tri podignuta prsta na društvenim mrežama, što je prekršajni sud u Šibeniku ocenio kao narušavanje javnog reda i mira. Ovaj slučaj, koji uključuje ključnu temu „osuđena u Hrvatskoj“, izazvao je brojne reakcije i otvorio pitanje postupanja prema srpskim nacionalnim simbolima u toj zemlji.

Detalji slučaja i reakcije Nikoline Bačkonja Filipović

Prema rečima Bačkonja Filipović, sve je počelo 21. jula kada su tri policajca došla u njenu rodnu Strmicu. Prvo su naišli na njenog maloletnog sina, koji je bio sam u kući. Pitali su ga gde mu je, kako su naveli, „četnička kapa“. Dete je odgovorilo da ne zna šta je četnička kapa i objasnio da je to srpska šajkača. Nakon toga, policajci su došli do nje i tu je, kaže, započeo postupak.

Postupak na sudu i zatvorska kazna

Bačkonja Filipović navodi da je pred sudijom odmah imala osećaj da je odluka protiv nje već doneta. Istakla je da je tražila novčanu kaznu zbog deteta, ali joj je sudija izrekla 15 dana zatvora zbog objava na društvenoj mreži. Tokom boravka u zatvoru, najveći problem bio joj je što dugo nije mogla da kontaktira porodicu. Tek nakon sedam dana joj je odobrena kartica za pozive. U ćeliji su sa njom bile četiri žene, Hrvatice, koje su prema njenim rečima bile korektne. Ipak, tvrdi da su pojedini policijski službenici vršili provokacije i nisu joj dozvolili da se potpiše ćirilicom.

Pokušaji kontaktiranja ambasade i datum puštanja

Tokom boravka u zatvoru pokušala je da kontaktira ambasadu i zatraži posetu diplomatskih predstavnika, ali do takve posete nije došlo. Advokat joj je kasnije rekao da ambasada nije imala informaciju o njenom pritvoru. Navodi i da datum njenog puštanja iz zatvora, koji se poklopio sa danom Tompsonovog koncerta u Šibeniku i danom „Oluje“, nije bio slučajan.

Reakcije i stavovi nakon povratka u Srbiju

Po povratku u Srbiju, Bačkonja Filipović je potražila podršku i pomoć, naglašavajući da ne smatra da je kriva i da nije imala nameru da bilo koga uvredi objavom fotografije. Fotografija je, prema njenim rečima, nastala u Srbiji i objavljena na Badnji dan. I pored svega, kaže da ne planira da prestane da odlazi u Hrvatsku i da voli svoju Strmicu. Očekuje i reakciju evropskih institucija na njen slučaj i slične situacije.

Pročitaj još

Politika

Vlada Srbije utvrdila minimalnu zaradu od 600 evra od januara

Minimalac u Srbiji biće povećan na 600 evra, uz kumulativni rast od preko 49 odsto za dve godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vlada Srbije utvrdila minimalnu zaradu od 600 evra od januara – minimalac u Srbiji

Minimalac u Srbiji biće povećan na 600 evra, uz kumulativni rast od preko 49 odsto za dve godine

Minimalac u Srbiji od 1. januara iznosiće 600 evra, prema predlogu Vlade Srbije, kako je saopštila ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski. Ova odluka rezultat je procesa utvrđivanja visine minimalne zarade, koji je predviđen Zakonom o radu i uključuje socijalni dijalog između poslodavaca i sindikata. Prema ministarkinim rečima, minimalna zarada je za 24 meseca kumulativno povećana za više od 49 odsto, a minimalac od 1. januara biće 600 evra, što predstavlja značajan rast u odnosu na ranije iznose.

Detalji odluke o minimalcu u Srbiji

Prethodna runda pregovora između poslodavaca i sindikata nije donela dogovor, jer su zahtevi sindikata išli u pravcu povećanja na 650 evra, dok poslodavci nisu prihvatili takvu ponudu. U situaciji kada dogovor izostane, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, na osnovu člana 112 Zakona o radu, dostavlja Vladi predlog odluke o visini minimalne zarade. Takođe, u okviru predloga predviđeno je da minimalac raste sa 371 dinar na 405 dinara po radnom satu.

Ministarka Đurđević Stamenkovski naglasila je da povećanje minimalca nije samo nominalno, već i realno, jer omogućava kupovinu većeg broja proizvoda i usluga u odnosu na prethodnu godinu. „Taj realan rast minimalca iznosi 4,8 odsto u odnosu na prethodni iznos, dok je nominalni rast 9,2 odsto“, izjavila je ona.

Rast kupovne moći i međunarodna poređenja

Pored toga, ministarka je istakla da je prema podacima Eurostata, Srbija po kupovnoj moći minimalca prestigla šest zemalja u poslednje dve godine. To, prema njenim rečima, pokazuje napredak i u realnim uslovima života zaposlenih sa minimalnim primanjima. „Posebno mi je važno kao ministru što ovo nije samo nominalni rast, već i realni rast minimalca, jer povećanje ne gubi vrednost zbog inflacije“, naglasila je Đurđević Stamenkovski.

Konačno, povećanje minimalca na 600 evra od 1. januara deo je napora Vlade Srbije da poboljša materijalni položaj zaposlenih, posebno onih sa najnižim primanjima. Odluka je doneta nakon što socijalni partneri nisu postigli dogovor, a Vlada je, kako zakon nalaže, utvrdila iznos minimalne zarade u skladu sa mogućnostima privrede i potrebama radnika.

Pročitaj još

U Trendu