Connect with us

Vesti

OD 1. OKTOBRA 65.000 DINARA MESEČNO: Evo ko ima pravo na status roditelja-negovatelja i kako se podnosi zahtev

Objavljeno pre

,

mother, daughter, family, park, child, love, nature, play, childhood, kid, happiness, mom, baby, playing, parenting, parents and children, cute, cheerful, together, people, happy, woman, girl, female, fun, parent, outdoor, mother, mother, family, family, family, family, family, mom, mom, baby, baby, parenting

Velika promena za brojne porodice u Srbiji počinje 1. oktobra 2026. godine, kada počinje primena Zakona o roditeljima negovateljima i negovateljima. Oni koji ispune propisane uslove moći će da dobijaju mesečnu naknadu od 65.000 dinara, uz penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje. Zahtev će moći da se podnese elektronski ili u nadležnom centru za socijalni rad.

Roditelji koji zbog svakodnevne i intenzivne brige o detetu ili drugoj osobi kojoj je potrebna stalna pomoć nisu u mogućnosti da rade od 1. oktobra dobijaju mogućnost da ostvare poseban zakonski status.

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja potvrdilo je da od tog datuma počinje podnošenje zahteva, a nakon kompletiranja dokumentacije centar za socijalni rad imaće 15 dana da donese odluku.

Naknada 65.000 dinara, uz staž i zdravstveno osiguranje

Jedna od najvažnijih novina jeste pravo roditelja-negovatelja ili negovatelja na mesečnu novčanu naknadu od 65.000 dinara.

Prema Zakonu, taj iznos ne obuhvata porez na dohodak niti doprinose za penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje. Novac za naknadu, kao i za pripadajuće poreze i doprinose, obezbeđuje se iz budžeta Republike Srbije, a obračun i uplatu obavlja nadležno ministarstvo.

To praktično znači da osoba kojoj bude priznat status, osim novčane naknade, stiče i prava iz obaveznog penzijskog i invalidskog, kao i zdravstvenog osiguranja.

Naknada neće zauvek ostati na sadašnjem nivou. Zakon predviđa njeno usklađivanje jednom godišnje, 1. marta, prema nominalnom rastu prosečne neto zarade u Srbiji u prethodnoj godini.

Ko može da dobije status roditelja-negovatelja

Pravo nije automatsko za svakog roditelja deteta sa zdravstvenim problemima ili invaliditetom.

Zakon status roditelja-negovatelja vezuje za roditelja koji živi u zajedničkom domaćinstvu sa detetom kome je, zbog telesnog ili senzornog oštećenja, intelektualnih poteškoća ili promena zdravstvenog stanja, potrebna pomoć i nega drugog lica u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Kod maloletnog deteta jedan od ključnih uslova je da mu je utvrđeno pravo na uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica.

Zakon se ne odnosi samo na roditelje maloletne dece.

Status može da ostvari i roditelj koji živi sa punoletnom osobom koja je potpuno zavisna od pomoći i nege drugog lica, pod uslovima propisanim zakonom.

Pravo, pod određenim uslovima, može ostvariti i staratelj, a u pojedinim situacijama i drugi član porodice.

Ovo su osnovni uslovi

Podnosilac zahteva mora, između ostalog, da bude državljanin Srbije, punoletan i poslovno sposoban, da ima prebivalište na istoj adresi i da živi u zajedničkom domaćinstvu sa osobom kojoj pruža negu.

Važan uslov je i da roditelj-negovatelj nije zaposlen niti radno angažovan po drugom osnovu, da ne obavlja preduzetničku, samostalnu ili drugu profesionalnu delatnost i da nije korisnik penzije.

Status se može ostvarivati do navršene 65. godine života roditelja-negovatelja ili negovatelja.

Ko neće moći da dobije pravo

Zakon precizira i situacije u kojima status ne može biti priznat.

Pravo, između ostalog, ne može dobiti lice koje je lišeno roditeljskog prava ili poslovne sposobnosti, kao ni lice čije je dete odnosno osoba kojoj je potrebna nega smeštena u ustanovu socijalne zaštite ili hraniteljsku porodicu.

Prepreka postoji i u određenim slučajevima pravosnažne osuđivanosti ili vođenja krivičnog postupka za dela protiv života i tela, polne slobode, braka i porodice.

Zahtev može elektronski ili u centru za socijalni rad

Građani će od 1. oktobra imati dva načina za podnošenje zahteva.

Zahtev će moći da se podnese elektronskim putem, preko elektronske evidencije roditelja-negovatelja i negovatelja, ili neposredno u centru za socijalni rad prema mestu prebivališta podnosioca zahteva.

Zakon predviđa da nadležni organi po službenoj dužnosti pribavljaju podatke iz službenih evidencija koji su im potrebni za odlučivanje, čime bi administrativni postupak trebalo da bude jednostavniji za porodice.

Ministarstvo je takođe najavilo da je procedura organizovana tako da administrativno opterećenje porodica bude svedeno na najmanju moguću meru.

Odluka u roku od 15 dana

Jedna od najvažnijih stvari za buduće korisnike jeste rok za odlučivanje.

Centar za socijalni rad dužan je da o zahtevu odluči u roku od 15 dana od dana kada dokumentacija bude kompletirana.

To znači da rok ne počinje nužno na dan kada je predat nepotpun zahtev, već kada nadležni organ ima kompletnu dokumentaciju potrebnu za donošenje odluke.

Ukoliko je zahtev odbijen, podnosilac ima pravo žalbe nadležnom ministarstvu preko centra za socijalni rad, a protiv konačnog rešenja moguće je pokrenuti i upravni spor.

Važno: pravo se računa od dana podnošenja zahteva

Za roditelje je posebno važna još jedna odredba Zakona.

Ukoliko su uslovi ispunjeni već u trenutku podnošenja zahteva, pravo na status i novčanu naknadu priznaje se od dana kada je zahtev podnet, a ne tek od dana kada centar donese rešenje.

Zbog toga bi porodice koje smatraju da ispunjavaju uslove trebalo da se na vreme informišu kod svog centra za socijalni rad o dokumentaciji potrebnoj za podnošenje zahteva od 1. oktobra.

Dete ne gubi dodatak za tuđu negu

Još jedna veoma važna stvar jeste da naknada roditelju-negovatelju ne ukida prava koja pripadaju detetu ili osobi kojoj je potrebna nega.

Zakon izričito navodi da nova naknada ne isključuje pravo korisnika na novčanu socijalnu pomoć, dodatak za pomoć i negu drugog lica, uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica, kao ni druga socijalna davanja i usluge u zajednici, ukoliko su za njih ispunjeni uslovi.

Drugim rečima, 65.000 dinara pripada roditelju-negovatelju odnosno negovatelju, dok prava deteta ili osobe kojoj se pruža nega mogu da ostanu na snazi.

U nekim porodicama pravo mogu imati oba roditelja

Zakon predviđa i specifičnu situaciju za porodice u kojima postoji dvoje ili više članova kojima je potrebna ovakva vrsta intenzivne nege.

U porodici sa dvoje ili više osoba koje ispunjavaju propisane uslove, pravo na status roditelja-negovatelja mogu ostvariti oba roditelja.

Šta ako roditelj počne da radi

Pošto je svrha statusa da obezbedi materijalnu i socijalnu sigurnost osobi koja zbog stalne nege nije u mogućnosti da bude radno angažovana, zasnivanje radnog odnosa utiče na pravo.

Status i pravo na naknadu prestaju, između ostalog, ukoliko korisnik zasnuje radni odnos, bude angažovan po drugom osnovu, počne da obavlja preduzetničku ili drugu profesionalnu delatnost, ostvari penziju ili navrši 65 godina života.

Korisnik je dužan da centru za socijalni rad prijavi svaku promenu koja može uticati na ostvareno pravo u roku od 15 dana.

Ministarstvo će, prema Zakonu, pre isplate proveravati ispunjenost uslova kroz povezane službene evidencije, dok će centri za socijalni rad detaljniju proveru obavljati najmanje jednom u 24 meseca.

Primena počinje 1. oktobra

Zakon o roditeljima negovateljima i negovateljima objavljen je u „Službenom glasniku RS“ broj 63/2026, a njegova primena počinje 1. oktobra 2026. godine.

Za porodice koje godinama svakodnevno brinu o detetu ili odraslom članu porodice potpuno zavisnom od tuđe pomoći, novi sistem donosi tri ključne stvari – mesečnu naknadu od 65.000 dinara, penzijski staž i zdravstveno osiguranje, pod uslovom da ispune kriterijume propisane zakonom.

Svet

Australija kritikuje OpenAI zbog hakovanja zdravstvenog sistema

Premijer Albanese izrazio zabrinutost nakon incidenta sa AI modelom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Australija kritikuje OpenAI zbog hakovanja zdravstvenog sistema – hakovanje zdravstvenog sistema

Premijer Albanese izrazio zabrinutost nakon incidenta sa AI modelom

Neautorizovani pristup zdravstvenim podacima

Rogue model kompanije OpenAI uspeo je da zaobiđe sigurnosne protokole i pristupi australijskom zdravstvenom portalu, izjavio je premijer Anthony Albanese. Incident koji se dogodio u junu otkriven je tek u septembru, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost vlasti.

Odgovornost i reakcije

Premijer Albanese razgovarao je sa Samom Altmanom, direktorom OpenAI, izražavajući nezadovoljstvo zbog kašnjenja u obaveštavanju o incidentu. ‘Situacija je očigledno neprihvatljiva’, rekao je Albanese, dodajući da nema dokaza da su kompromitovani lični podaci građana.

Globalna zajednica sve više brine o mogućnostima i rizicima koje nosi napredna AI tehnologija, posebno nakon niza sličnih incidenata.

Pročitaj još

Srbija

Mejkers lab učionice širom Srbije: Šta donosi još 17 novih prostora za praktično učenje

Do kraja godine više od 58 škola biće deo mreže Mejkers lab učionica, sa ciljem da do 2030. taj broj premaši stotinu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Mejkers lab učionice širom Srbije: Šta donosi još 17 novih prostora za praktično učenje

Do kraja godine više od 58 škola biće deo mreže Mejkers lab učionica, sa ciljem da do 2030. taj broj premaši stotinu.

Mreža savremenih školskih prostora za praktično učenje, poznata kao Mejkers lab učionice, uskoro će biti proširena sa još 17 novih prostora u 13 gradova širom Srbije. Prema najavi organizatora, ovim proširenjem do kraja godine biće obuhvaćeno ukupno 58 srednjih škola koje će dobiti priliku da razvijaju inovativne nastavne metode za više od 32.000 učenika i 3.200 nastavnika. Novi ciklus širenja počinje 28. septembra u Zemunskoj gimnaziji, a sve nove škole biće povezane do 19. novembra.

Ove Mejkers lab učionice omogućavaju đacima da kroz istraživanje, eksperimentisanje i rešavanje konkretnih problema primenjuju stečeno teorijsko znanje. Model je razvijen po programu Učionica budućnosti Evropske mreže škola, a cilj je da škola postane mesto gde se praktične i digitalne veštine stiču kroz rad na timskim projektima. Školske laboratorije opremljene su savremenom tehnikom, a učenici razvijaju i preduzetničke sposobnosti uz podršku nastavnika.

Koje škole dobijaju nove Mejkers lab učionice

Među školama koje će dobiti nove učionice nalaze se Gimnazija “Miloš Savković” u Aranđelovcu, Gimnazija Kruševac, Gimnazija Raška, Gimnazija Tutin, niške škole Gimnazija “9. maj” i ETŠ “Nikola Tesla”, mašinsko-elektrotehnička škola u Paraćinu, Četvrta gimnazija u Beogradu, trstenička i loznička gimnazija “Vuk Karadžić”, Valjevska gimnazija, novosadska tehnička škola “Pavle Savić”, ekonomska škola “9. maj” u Sremskoj Mitrovici, tehnička škola u Zaječaru, Hemijsko-prehrambena tehnološka škola i Mašinska škola “Radoje Dakić” u Beogradu. Ove škole, zajedno sa postojećim partnerima, čine mrežu koja se ubrzano širi od 2022. godine.

U međuvremenu, povezivanje sa lokalnim kompanijama i privredom omogućava da Mejkers lab učionice postanu centri za razvoj veština potrebnih na savremenom tržištu rada. Zbog toga, učenici dobijaju priliku da rade na projektima koji prate potrebe industrije i lokalne zajednice.

Cilj: više od 100 učionica do 2030. godine

Za širenje ove inicijative zadužena je Grupa za obrazovanje u kojoj ključnu ulogu imaju Nordeus fondacija i organizacija Dostignuća mladih u Srbiji. Kako je izjavio direktor strategije i razvoja fondacije Miloš Đuričanin, dugoročni cilj je da do kraja 2030. godine u Srbiji postoji više od 100 Mejkers lab učionica. Time bi približno trećina svih srednjih škola u zemlji bila deo ove moderne obrazovne mreže.

Pored toga, model laboratorija unapređuje i saradnju između škola i privrede. Na taj način, mladi su bolje pripremljeni za izazove koji ih očekuju po završetku školovanja. Štaviše, očekuje se da će nastavak širenja mreže doprineti razvoju novih obrazovnih pristupa u celoj Srbiji.

Mejkers lab učionice već su prepoznate kao primer dobre prakse u regionu. Njihova popularnost raste iz godine u godinu, što pokazuje i sve veći broj škola koje se priključuju ovoj inicijativi.

Pročitaj još

Srbija

Obnova sanitetskog voznog parka u Srbiji: 20 novih vozila za bržu i sigurniju pomoć pacijentima

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar uručio je ključeve novim sanitetima širom zemlje, a država planira nastavak ulaganja u modernizaciju hitne pomoći.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Obnova sanitetskog voznog parka u Srbiji: 20 novih vozila za bržu i sigurniju pomoć pacijentima

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar uručio je ključeve novim sanitetima širom zemlje, a država planira nastavak ulaganja u modernizaciju hitne pomoći.

Novi korak u obnovi sanitetskog voznog parka u Srbiji napravljen je kada je ministar zdravlja u tehničkom mandatu, Zlatibor Lončar, ispred Palate Srbija uručio ključeve 20 novih sanitetskih vozila predstavnicima zdravstvenih ustanova širom zemlje. Kako je saopšteno, država nastavlja snažan razvoj i modernizaciju zdravstvenog sistema, obezbeđujući najsavremeniju opremu za hitne slučajeve i prevoz pacijenata. Ova obnova sanitetskog voznog parka u Srbiji deo je šireg plana ulaganja, kojim se nastoji unaprediti zdravstvena zaštita građana i omogućiti efikasniji rad medicinskog osoblja.

Ministar Lončar je najavio da će u narednih nekoliko nedelja biti podeljeno još 30 saniteta, čime će biti zaokružen prvi paket od ukupno 50 novih vozila. Država je za ovu nabavku izdvojila 619 miliona dinara sa PDV-om. Osim toga, već je ugovorena kupovina ukupno 148 sanitetskih vozila za ovu i narednu godinu, čija ukupna vrednost iznosi blizu dve milijarde dinara.

Prednosti novih sanitetskih vozila i planovi za budućnost

Ova obnova sanitetskog voznog parka u Srbiji podrazumeva i inovativni pristup — vozila su po prvi put uzeta na lizing, što donosi brojne pogodnosti za zdravstveni sistem. U lizing su uključeni osiguranje, kasko, redovan servis, garancija i pravo na zamensko vozilo u slučaju kvara. Kako je istakao ministar Lončar, nova vozila predstavljaju “pokretne bolnice” opremljene po najvišim standardima, sa mogućnošću hlađenja i grejanja. Ove karakteristike su od izuzetne važnosti kako za pacijente, tako i za medicinsko osoblje koje koristi sanitete u svakodnevnom radu.

Prilikom uručenja ključeva, Lončar je podsetio na vreme kada su zdravstvene ustanove raspolagale dotrajalim vozilima, čija vrata često nisu mogla da se zatvore. Tada su, prema njegovim rečima, afere i propali tenderi ostavljali posledice, a nestajali su i vozila i novac. Danas, obnova sanitetskog voznog parka u Srbiji ide u pravcu potpune transparentnosti i unapređenja uslova rada.

Vozila stižu širom Srbije, ulaganja se nastavljaju

Ključeve novih saniteta su, pored beogradske Hitne pomoći koja je dobila četiri vozila, preuzele i bolnice i domovi zdravlja u Kraljevu, Vranju, Zaječaru, Aranđelovcu, Loznici, Kragujevcu, Nišu, Merošini, Rači, Smederevskoj Palanci, Lebanu, Barajevu, Bogatiću, Vladičinom Hanu i Grockoj. Ova raspodela omogućava da savremena medicinska oprema stigne i do manjih sredina, čime se povećava dostupnost kvalitetne zdravstvene zaštite za sve građane.

Osim toga, država planira nastavak ulaganja u modernizaciju voznog parka i u narednim godinama. Kako je istaknuto, cilj je da svaka zdravstvena ustanova u Srbiji dobije vozilo koje odgovara najvišim standardima, čime će se dodatno podići nivo usluga i sigurnost pacijenata u hitnim situacijama.

Na kraju, obnova sanitetskog voznog parka u Srbiji pokazuje posvećenost države unapređenju zdravstvenih uslova i rada medicinskog osoblja. Ulaganja u savremenu opremu i vozila direktno doprinose bržoj i sigurnijoj pomoći pacijentima širom zemlje.

Pročitaj još

U Trendu