Connect with us

Vesti

OD 1. OKTOBRA 65.000 DINARA MESEČNO: Evo ko ima pravo na status roditelja-negovatelja i kako se podnosi zahtev

Objavljeno pre

,

mother, daughter, family, park, child, love, nature, play, childhood, kid, happiness, mom, baby, playing, parenting, parents and children, cute, cheerful, together, people, happy, woman, girl, female, fun, parent, outdoor, mother, mother, family, family, family, family, family, mom, mom, baby, baby, parenting

Velika promena za brojne porodice u Srbiji počinje 1. oktobra 2026. godine, kada počinje primena Zakona o roditeljima negovateljima i negovateljima. Oni koji ispune propisane uslove moći će da dobijaju mesečnu naknadu od 65.000 dinara, uz penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje. Zahtev će moći da se podnese elektronski ili u nadležnom centru za socijalni rad.

Roditelji koji zbog svakodnevne i intenzivne brige o detetu ili drugoj osobi kojoj je potrebna stalna pomoć nisu u mogućnosti da rade od 1. oktobra dobijaju mogućnost da ostvare poseban zakonski status.

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja potvrdilo je da od tog datuma počinje podnošenje zahteva, a nakon kompletiranja dokumentacije centar za socijalni rad imaće 15 dana da donese odluku.

Naknada 65.000 dinara, uz staž i zdravstveno osiguranje

Jedna od najvažnijih novina jeste pravo roditelja-negovatelja ili negovatelja na mesečnu novčanu naknadu od 65.000 dinara.

Prema Zakonu, taj iznos ne obuhvata porez na dohodak niti doprinose za penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje. Novac za naknadu, kao i za pripadajuće poreze i doprinose, obezbeđuje se iz budžeta Republike Srbije, a obračun i uplatu obavlja nadležno ministarstvo.

To praktično znači da osoba kojoj bude priznat status, osim novčane naknade, stiče i prava iz obaveznog penzijskog i invalidskog, kao i zdravstvenog osiguranja.

Naknada neće zauvek ostati na sadašnjem nivou. Zakon predviđa njeno usklađivanje jednom godišnje, 1. marta, prema nominalnom rastu prosečne neto zarade u Srbiji u prethodnoj godini.

Ko može da dobije status roditelja-negovatelja

Pravo nije automatsko za svakog roditelja deteta sa zdravstvenim problemima ili invaliditetom.

Zakon status roditelja-negovatelja vezuje za roditelja koji živi u zajedničkom domaćinstvu sa detetom kome je, zbog telesnog ili senzornog oštećenja, intelektualnih poteškoća ili promena zdravstvenog stanja, potrebna pomoć i nega drugog lica u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Kod maloletnog deteta jedan od ključnih uslova je da mu je utvrđeno pravo na uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica.

Zakon se ne odnosi samo na roditelje maloletne dece.

Status može da ostvari i roditelj koji živi sa punoletnom osobom koja je potpuno zavisna od pomoći i nege drugog lica, pod uslovima propisanim zakonom.

Pravo, pod određenim uslovima, može ostvariti i staratelj, a u pojedinim situacijama i drugi član porodice.

Ovo su osnovni uslovi

Podnosilac zahteva mora, između ostalog, da bude državljanin Srbije, punoletan i poslovno sposoban, da ima prebivalište na istoj adresi i da živi u zajedničkom domaćinstvu sa osobom kojoj pruža negu.

Važan uslov je i da roditelj-negovatelj nije zaposlen niti radno angažovan po drugom osnovu, da ne obavlja preduzetničku, samostalnu ili drugu profesionalnu delatnost i da nije korisnik penzije.

Status se može ostvarivati do navršene 65. godine života roditelja-negovatelja ili negovatelja.

Ko neće moći da dobije pravo

Zakon precizira i situacije u kojima status ne može biti priznat.

Pravo, između ostalog, ne može dobiti lice koje je lišeno roditeljskog prava ili poslovne sposobnosti, kao ni lice čije je dete odnosno osoba kojoj je potrebna nega smeštena u ustanovu socijalne zaštite ili hraniteljsku porodicu.

Prepreka postoji i u određenim slučajevima pravosnažne osuđivanosti ili vođenja krivičnog postupka za dela protiv života i tela, polne slobode, braka i porodice.

Zahtev može elektronski ili u centru za socijalni rad

Građani će od 1. oktobra imati dva načina za podnošenje zahteva.

Zahtev će moći da se podnese elektronskim putem, preko elektronske evidencije roditelja-negovatelja i negovatelja, ili neposredno u centru za socijalni rad prema mestu prebivališta podnosioca zahteva.

Zakon predviđa da nadležni organi po službenoj dužnosti pribavljaju podatke iz službenih evidencija koji su im potrebni za odlučivanje, čime bi administrativni postupak trebalo da bude jednostavniji za porodice.

Ministarstvo je takođe najavilo da je procedura organizovana tako da administrativno opterećenje porodica bude svedeno na najmanju moguću meru.

Odluka u roku od 15 dana

Jedna od najvažnijih stvari za buduće korisnike jeste rok za odlučivanje.

Centar za socijalni rad dužan je da o zahtevu odluči u roku od 15 dana od dana kada dokumentacija bude kompletirana.

To znači da rok ne počinje nužno na dan kada je predat nepotpun zahtev, već kada nadležni organ ima kompletnu dokumentaciju potrebnu za donošenje odluke.

Ukoliko je zahtev odbijen, podnosilac ima pravo žalbe nadležnom ministarstvu preko centra za socijalni rad, a protiv konačnog rešenja moguće je pokrenuti i upravni spor.

Važno: pravo se računa od dana podnošenja zahteva

Za roditelje je posebno važna još jedna odredba Zakona.

Ukoliko su uslovi ispunjeni već u trenutku podnošenja zahteva, pravo na status i novčanu naknadu priznaje se od dana kada je zahtev podnet, a ne tek od dana kada centar donese rešenje.

Zbog toga bi porodice koje smatraju da ispunjavaju uslove trebalo da se na vreme informišu kod svog centra za socijalni rad o dokumentaciji potrebnoj za podnošenje zahteva od 1. oktobra.

Dete ne gubi dodatak za tuđu negu

Još jedna veoma važna stvar jeste da naknada roditelju-negovatelju ne ukida prava koja pripadaju detetu ili osobi kojoj je potrebna nega.

Zakon izričito navodi da nova naknada ne isključuje pravo korisnika na novčanu socijalnu pomoć, dodatak za pomoć i negu drugog lica, uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica, kao ni druga socijalna davanja i usluge u zajednici, ukoliko su za njih ispunjeni uslovi.

Drugim rečima, 65.000 dinara pripada roditelju-negovatelju odnosno negovatelju, dok prava deteta ili osobe kojoj se pruža nega mogu da ostanu na snazi.

U nekim porodicama pravo mogu imati oba roditelja

Zakon predviđa i specifičnu situaciju za porodice u kojima postoji dvoje ili više članova kojima je potrebna ovakva vrsta intenzivne nege.

U porodici sa dvoje ili više osoba koje ispunjavaju propisane uslove, pravo na status roditelja-negovatelja mogu ostvariti oba roditelja.

Šta ako roditelj počne da radi

Pošto je svrha statusa da obezbedi materijalnu i socijalnu sigurnost osobi koja zbog stalne nege nije u mogućnosti da bude radno angažovana, zasnivanje radnog odnosa utiče na pravo.

Status i pravo na naknadu prestaju, između ostalog, ukoliko korisnik zasnuje radni odnos, bude angažovan po drugom osnovu, počne da obavlja preduzetničku ili drugu profesionalnu delatnost, ostvari penziju ili navrši 65 godina života.

Korisnik je dužan da centru za socijalni rad prijavi svaku promenu koja može uticati na ostvareno pravo u roku od 15 dana.

Ministarstvo će, prema Zakonu, pre isplate proveravati ispunjenost uslova kroz povezane službene evidencije, dok će centri za socijalni rad detaljniju proveru obavljati najmanje jednom u 24 meseca.

Primena počinje 1. oktobra

Zakon o roditeljima negovateljima i negovateljima objavljen je u „Službenom glasniku RS“ broj 63/2026, a njegova primena počinje 1. oktobra 2026. godine.

Za porodice koje godinama svakodnevno brinu o detetu ili odraslom članu porodice potpuno zavisnom od tuđe pomoći, novi sistem donosi tri ključne stvari – mesečnu naknadu od 65.000 dinara, penzijski staž i zdravstveno osiguranje, pod uslovom da ispune kriterijume propisane zakonom.

Svet

Trovanje ugljen-monoksidom u Bavarskoj: 19 ljudi obolelo tokom mise, deca među povređenima

Tokom verskog obreda u kapeli zamka Bad Gronebah, 19 osoba otrovano je ugljen-monoksidom, a 16 ih je prevezeno u bolnicu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Trovanje ugljen-monoksidom u Bavarskoj: 19 ljudi obolelo tokom mise, deca među povređenima

Tokom verskog obreda u kapeli zamka Bad Gronebah, 19 osoba otrovano je ugljen-monoksidom, a 16 ih je prevezeno u bolnicu

Tokom mise u kapeli zamka u mestu Bad Gronebah, u regionu Unteralgau u Bavarskoj, došlo je do incidenta u kojem je 19 ljudi otrovano ugljen-monoksidom. Prema saopštenju nadležnih službi, događaj se desio tokom bogosluženja koje je održavalo Svešteničko bratstvo Svetog Petra, a među povređenima se nalaze i deca. Prvi simptomi su se pojavili kada je jednom detetu pozlilo, nakon čega su i drugi prisutni počeli da prijavljuju zdravstvene probleme. Spasilačke ekipe su brzo reagovale i potvrdile prisustvo ugljen-monoksida u prostoru.

Detalji incidenta: Trovanje ugljen-monoksidom tokom mise

Akcija spasavanja, koja je uključivala nekoliko vatrogasnih vozila, ambulantnih kola i helikoptera, pokrenuta je kada je primljen poziv iz kapele oko 10.50 časova. Portparol Bavarskog Crvenog krsta izjavio je da je više od 50 osoba bilo izloženo gasu, dok je kod 19 potvrđen trovanje ugljen-monoksidom. Najmanje dvoje povređenih su deca. Povređeni su najpre prebačeni u vatrogasni dom, gde su pregledani i zbrinuti. Od 19 povređenih, 16 je prevezeno u bolnicu radi daljeg lečenja i opservacije. Dve osobe transportovane su helikopterom hitne pomoći, ali ne zbog težine povreda, već zato što su se helikopteri već nalazili na licu mesta.

Prema izjavama zvaničnika, svi povređeni su imali lakše zdravstvene tegobe i niko nije bio životno ugrožen. Akcija spasavanja trajala je do popodnevnih sati.

Uzrok incidenta i reakcija nadležnih službi

Policija trenutno sumnja da je do incidenta došlo zbog curenja ugljen-monoksida iz neispravnog sistema za grejanje u kapeli. Merni uređaji su registrovali prisutnost ovog opasnog gasa, koji je bez boje, mirisa i ukusa, i može biti izuzetno opasan po zdravlje. Prostor je nakon evakuacije detaljno pregledan, a istraga o tačnom uzroku curenja još traje.

Portparol Bavarskog Crvenog krsta naglasio je: “Mogu da potvrdim da je sprovedena velika akcija spasavanja i da je pogođeno više od 50 osoba.” Policija iz Kemp tena potvrdila je da za sada nema teško povređenih i da niko nije životno ugrožen.

Kontekst i mere opreza

Ugljen-monoksid je gas koji nastaje pri sagorevanju fosilnih goriva i često dolazi do njegovog nakupljanja u zatvorenim prostorima, posebno kada sistemi za grejanje nisu ispravni. Zbog toga je važno redovno servisirati grejna tela i održavati dobru ventilaciju, kako bi se sprečila slična trovanja u budućnosti.

Povređeni su, prema rezultatima pregleda, uglavnom pretrpeli blaže zdravstvene tegobe i svi su van životne opasnosti. Istraga o uzrocima događaja u Bad Gronebahu još traje, a nadležne službe upozoravaju građane da obrate pažnju na ispravnost uređaja za grejanje, posebno tokom zimskih meseci.

Pročitaj još

Srbija

Gastronomsko nasleđe srpskog naroda u Dalju: Tradicionalna jela okupila mališane i odrasle

Manifestacija ‘Tradicionalna jela naših familija’ održana je u Domu kulture u Dalju, a organizatori ističu značaj čuvanja običaja i okupljanja dece iz više mesta.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Gastronomsko nasleđe srpskog naroda u Dalju: Tradicionalna jela okupila mališane i odrasle

Manifestacija ‘Tradicionalna jela naših familija’ održana je u Domu kulture u Dalju, a organizatori ističu značaj čuvanja običaja i okupljanja dece iz više mesta.

Gastronomsko nasleđe srpskog naroda u Dalju ponovo je oživelo kroz manifestaciju „Tradicionalna jela naših familija“. Ovaj događaj, koji je održan u Domu kulture u Dalju, privukao je veliki broj posetilaca iz Dalja, Borova, Vukovara i okolnih mesta, a organizaciju su podržale Dobrotvorna ustanova Eparhije osečkopoljske i baranjske i Fondacija ‘Sveta Petka’.

Manifestacija je imala za cilj da promoviše i sačuva tradicionalnu kuhinju, gastronomsko nasleđe i običaje koji su važan deo kulturnog identiteta srpskog naroda u ovom regionu. Održana je nakon Svete arhijerejske liturgije u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Dimitrija, čime je dodatno naglašen značaj povezivanja duhovnosti i svakodnevnog života.

Okupljanje dece i prenošenje tradicije

Prema rečima upravnice Fondacije ‘Sveta Petka’, Danice Stanisavljević, ovo je druga godina zaredom kako se organizuje ova manifestacija. “Za nas je velika čast i zadovoljstvo što smo mogli da okupimo decu iz Dalja, Borova, Vukovara i okolnih mesta i da tradicionalno održimo ovu manifestaciju. Ova organizacija ima za cilj deljenje i prenošenje znanja. Želeli smo da svake godine uoči početka Božićnog posta organizujemo druženje sa našim mališanima kako bismo zajedno podelili iskustva i znanja iz oblasti tradicionalne kuhinje i običaja naroda koji živi na ovom prostoru”, poručila je Stanisavljević.

Pored toga, Stanisavljević je najavila i naučni simpozijum u decembru koji će biti posvećen srpskom narodu i srpskom kulturnom nasleđu na ovim prostorima. Planira se da panel bude posvećen svetom knezu Stefanu Štiljanoviću, koji je i patron ove eparhije. Takođe, organizatori su najavili i podelu paketića u hramovima pred Badnji dan i Božić, u skladu sa mogućnostima.

Saradnja i podrška lokalnih institucija

Zahvaljujući saradnji sa Zajedničkim većem opština, predsednikom Dejanu Drakuliću, zamjenikom gradonačelnika, direktorom Srpskog doma, te školama u kojima se uči srpski jezik i Generalnim sekretarijatom u Vukovaru, manifestacija je dobila široku podršku. „Imamo zaista dobru saradnju i sa direktorima škola u kojima se uči srpski jezik i Generalnim sekretarijatom u Vukovaru. Postali smo mala porodica, jedni na druge računamo. Ljudi su zaista predusretljivi i veliko je zadovoljstvo biti sa ovim narodom ovde”, istakla je Stanisavljević.

Na ovaj način, gastronomsko nasleđe srpskog naroda u Dalju ne samo da okuplja ljude različitih generacija, već i doprinosi očuvanju identiteta i prenošenju običaja budućim pokolenjima. Organizatori veruju da će ovakva okupljanja nastaviti da inspirišu zajednicu i podstiču negovanje tradicije.

Pročitaj još

Srbija

Škola u Novom Sadu postala pristupačnija: Rampa za decu u kolicima obezbeđuje jednak pristup (VIDEO)

Osnovna škola „Đorđe Natošević“ iz Novog Sada omogućila je deci koja koriste invalidska kolica lakši pristup učionicama zahvaljujući podršci ministarstva.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Škola u Novom Sadu postala pristupačnija: Rampa za decu u kolicima obezbeđuje jednak pristup (VIDEO)

Osnovna škola „Đorđe Natošević“ iz Novog Sada omogućila je deci koja koriste invalidska kolica lakši pristup učionicama zahvaljujući podršci ministarstva.

Osnovna škola „Đorđe Natošević“ iz Novog Sada napravila je značajan korak ka inkluzivnom obrazovanju instaliranjem rampe za decu koja koriste invalidska kolica. Na ovaj način, škola je postala dostupnija svakom detetu, a inicijativa je realizovana zahvaljujući podršci Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i udruženja „Mi možemo sve“.

Kako je izjavila Vesna Tegeltija Dujaković, vršilac dužnosti direktora škole, ranije je postojala prepreka za decu koja koriste kolica da pristupe učionicama u suterenu. „Imali smo problem da deca dođu do određenih učionica koje se nalaze u suterenu. Obratili smo se Ministarstvu i udruženju ‘Mi možemo sve’ i oni su se odazvali. Pre nekoliko dana instalirali smo platformu-lift, koji će omogućiti deci koja koriste kolica i njihovim pratiocima da mogu bezbedno da se spuste i dođu do učionice”, istakla je ona.

Podrška ministarstva i udruženja „Mi možemo sve“

Udruženje „Mi možemo sve“ već godinama se ističe u borbi za ravnopravnost i aktivno učešće osoba sa invaliditetom u društvu. Osnivač udruženja, Milan Srdić, naglašava značaj informisanja i podrške: „Na sajtu udruženja ‘Mi možemo sve’ nalaze se ključne smernice za život osoba sa invaliditetom, kao što su upis na fakultet, polaganje za automobil, ugradnja i atest ručnih komandi. Uvek smo otvoreni za razgovore, savete i smernice kako da se društveno aktiviramo.”

Pored toga, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja kontinuirano pruža podršku udruženjima osoba sa invaliditetom i smetnjama u razvoju, a ta podrška iz godine u godinu raste.

Inkluzija kroz pristupačnost: značaj rampe za decu u kolicima

Ugradnja rampe u školi „Đorđe Natošević“ deo je šireg projekta pod nazivom „Škola za sve“, čiji je cilj da nijedno dete ne bude uskraćeno za osnovno obrazovanje zbog fizičkih barijera. Na ovaj način, deca koja koriste invalidska kolica mogu samostalno i bezbedno učestvovati u nastavi, što doprinosi njihovoj većoj samostalnosti i integraciji.

Zahvaljujući ovom projektu, škola postaje primer dobre prakse za druge obrazovne ustanove koje žele da unaprede dostupnost i inkluziju. Takođe, ovakve inicijative šalju snažnu poruku o važnosti jednakih mogućnosti za svu decu.

Na kraju, ovaj korak pokazuje kako zajednički napori škole, ministarstva i udruženja mogu napraviti stvarnu razliku u životima dece sa invaliditetom. Sve ove promene doprinose stvaranju pravednijeg društva, u kojem su obrazovanje i pristupačnost dostupni svima.

U OŠ “Đorđe Natošević” u Novom Sadu instalirana rampa za decu koja koriste invalidska kolica


Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link