Connect with us

Svet

Novi dokumenti otkrivaju bliske veze Džefrija Epstajna sa princom Endruom i Sarom Ferguson

Policija istražuje odnose i moguću zloupotrebu dužnosti, a javnost uznemirena novim prepisima i navodima

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Policija istražuje odnose i moguću zloupotrebu dužnosti, a javnost uznemirena novim prepisima i navodima

Objavljeni dokumenti i elektronska prepiska Džefrija Epstajna ponovo su stavili u fokus njegove veze sa članovima britanske kraljevske porodice, posebno princom Endruom i Sarom Ferguson. Prema navodima iz policijskih izvora, među novim detaljima je i informacija da je 2009. godine Epstajn navodno platio putovanje Sare Ferguson i njenih ćerki u Sjedinjene Američke Države, u vrednosti od 14.080 dolara (približno 1.300.000 dinara). Putovanje je, prema dostupnim informacijama, organizovano nekoliko dana nakon što je Epstajn pušten iz zatvora.

U isto vreme, elektronska prepiska ukazuje na prisnu komunikaciju između Fergusonove i Epstajna, u kojoj ga je ona nazvala „najboljim prijateljem“ i „bratom kojeg sam oduvek želela“. Međutim, drugi dokumenti ukazuju da je Epstajn, u privatnoj razmeni poruka sa prijateljem, ismevao finansijske probleme Sare Ferguson i šaljivo komentarisao naslove o princu Endruu. U jednoj od poruka pominje se naslov da je Endru „prodavao ćerke da otplati dugove Sare Ferguson“, na šta je sagovornik odgovorio da se toliko smejao da se zagrcnuo.

Prema ranijim izveštajima, Sara Ferguson je održavala prijateljske odnose sa Epstajnom i nakon objavljivanja kontroverzi o njegovim postupcima, nudeći mu, prema navodima, poseban tretman tokom boravka u Londonu. Nema javno dostupnih informacija o podizanju optužnice protiv Sare Ferguson u vezi sa ovim slučajem, ali su poslednja otkrića pojačala interesovanje javnosti i pritisak na bivše supružnike iz kraljevske porodice.

U međuvremenu, princ Endru suočava se sa novim pravnim problemima. Prema izveštajima iz policijskih izvora, on je 19.02.2026. na svoj 66. rođendan uhapšen zbog sumnje na zloupotrebu javne dužnosti. Policija je tom prilikom pretresla njegove nekretnine u Norfolku i Berkširu, a istraga je usmerena na navode da je delio poverljive informacije sa Epstajnom dok je obavljao javnu funkciju. Do sada nije potvrđeno da je protiv njega podignuta optužnica, a princ Endru je ranije negirao bilo kakvu krivicu.

“Istraga je u toku i nadležni organi prate sve nove podatke”, saopšteno je iz policije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predsednik Irana uputio otvoreno pismo američkom narodu povodom odnosa Vašingtona prema Teheranu

Masud Pezeškijan postavio pitanje interesa američke politike i pozvao na preispitivanje narativa o Iranu

Published

on

By

Masud Pezeškijan postavio pitanje interesa američke politike i pozvao na preispitivanje narativa o Iranu

Predsednik Irana Masud Pezeškijan objavio je danas otvoreno pismo upućeno građanima Sjedinjenih Američkih Država, u kojem je doveo u pitanje prioritete američke politike prema Iranu i ulozi Sjedinjenih Država na Bliskom istoku. U pismu je istakao da iranski narod ne gaji neprijateljstvo prema drugim narodima, uključujući građane Amerike, Evrope i susednih zemalja, već pravi jasnu razliku između vlada i naroda.

Pezeškijan je izjavio da prikazivanje Irana kao pretnje nije zasnovano na istorijskim činjenicama, već je rezultat političkih i ekonomskih interesa moćnih država, koje, prema njegovim rečima, stvaraju neprijatelje kako bi opravdale vojnu dominaciju i održale industriju naoružanja. On je naveo da su Sjedinjene Države koncentrisale veliki broj vojnih snaga oko Irana i ocenio da se nijedna zemlja u takvim okolnostima ne bi odrekla jačanja svojih odbrambenih kapaciteta.

“Ono što je Iran uradio, i nastavlja da radi, jeste odmeren odgovor zasnovan na legitimnoj samoodbrani, a nikako pokretanje rata ili agresije”, poručio je Pezeškijan. Dodao je da nastavak vojne agresije utiče na živote i perspektive ljudi, upitavši kojima interesima američkog naroda takvo ponašanje zaista služi i da li postoji objektivna pretnja koja bi opravdala takav pristup.

Predsednik Irana je naveo da je Iran vodio pregovore, postigao sporazum i ispunio svoje obaveze, dok je odluka o povlačenju iz sporazuma i eskalaciji konflikta bila izbor američke vlade. On je ocenio da napadi na iransku infrastrukturu predstavljaju ratni zločin i nose posledice koje prevazilaze granice Irana.

Pezeškijan je istakao da aktuelna politika nije demonstracija snage, već pokazatelj strateške zbunjenosti i nemogućnosti postizanja održivog rešenja. On je postavio pitanje da li je američka politika prema Iranu pod uticajem i manipulacijom izraelskog režima, kao i da li su tvrdnje o iranskoj pretnji deo pokušaja da se pažnja globalne javnosti skrene sa dešavanja u Palestini.

U svom obraćanju, Pezeškijan je pozvao građane SAD da, umesto oslanjanja na izveštaje i narative, razgovaraju sa onima koji su posetili Iran ili sa uspešnim iranskim imigrantima širom sveta. Prema njegovim rečima, svet se danas nalazi na raskrsnici, a budućnost generacija zavisi od izbora između konfrontacije i angažmana.

“Kroz milenijume istorije, Iran je opstao otporan i ponosan. Sve što je ostalo od agresora jesu ukaljana imena u istoriji, dok Iran i dalje postoji”, zaključio je Pezeškijan u svom pismu.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD najavio vremenski okvir za okončanje sukoba u Iranu tokom obraćanja

Bela kuća potvrdila napredak operacije, američke snage i dalje prisutne u regionu, borbe se nastavljaju

Published

on

By

Bela kuća potvrdila napredak operacije, američke snage i dalje prisutne u regionu, borbe se nastavljaju

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država najavio je tokom večerašnjeg televizijskog obraćanja javnosti okvirno vreme završetka vojne operacije u Iranu, navodeći da sukob može potrajati još nekoliko nedelja. Obraćanje dolazi nakon 33 dana od početka operacije pod nazivom Epic Fury, koju zajednički sprovode SAD i Izrael, a detalje je potvrdio zvaničnik Bele kuće.

Prema navodima zvaničnika, predsednik je istakao da je operacija ušla u period od četiri do šest nedelja, što je ranije definisan vremenski okvir za zajedničku vojnu akciju. U svom govoru, predsednik je izjavio da bi američke snage mogle napustiti Iran za dve do tri nedelje, ali je napomenuo da bi sukob mogao biti okončan i ranije ukoliko dođe do dogovora između strana. Zvaničnici navode da su dosadašnji ciljevi operacije ostvareni ili premašeni, uključujući napade na pomorske kapacitete Irana i ograničavanje aktivnosti regionalnih grupa koje, prema navodima američke administracije, utiču na bezbednost Bliskog istoka.

Bela kuća je saopštila da će predsednik u svom obraćanju naglasiti uspeh američkih snaga u ispunjavanju unapred definisanih ciljeva operacije, kao što su uništavanje dela iranske mornarice, suzbijanje uticaja savezničkih grupa u regionu i sprečavanje razvoja nuklearnog oružja. Zvaničnik je naveo da se svi postavljeni zadaci za sada ostvaruju prema planu.

U regionu se i dalje nalazi značajan broj američkih specijalnih jedinica, marinaca i padobranaca, što, kako navode izvori, daje administraciji dodatne vojne opcije za eventualno proširenje operacije. Prema izvorima, ove snage bi mogle biti angažovane u operacijama otvaranja strateških morskih prolaza ili ciljanja ključnih energetskih postrojenja, ukoliko to bude neophodno.

Predsednik je ponovio da je glavni cilj sprečavanje da Iran razvije nuklearno oružje. On je ranije izjavio da bi vojna kampanja mogla biti skraćena ukoliko dođe do diplomatskog rešenja. U kontekstu međunarodnih odnosa, predsednik je zapretio mogućnošću povlačenja SAD iz NATO saveza, što je izazvalo dodatnu pažnju među saveznicima.

Sukob u Iranu traje više od mesec dana, a operacija Epic Fury deo je šire strategije američke administracije u regionu. Detalji o eventualnim pregovorima ili direktnim razgovorima sa iranskim vlastima zasad nisu saopšteni. Izvori navode da je situacija na terenu dinamična, dok američke snage nastavljaju aktivnosti u skladu sa postavljenim ciljevima.

Pročitaj još

Svet

Republikanski lideri predstavili plan za okončanje blokade DHS kroz zakon u Senatu

Zvaničnici potvrdili zajednički predlog za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbednost; očekuje se nastavak postupka u Kongresu

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili zajednički predlog za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbednost; očekuje se nastavak postupka u Kongresu

Republikanski lideri u američkom Kongresu i bivši predsednik Donald Tramp izneli su 1. aprila 2026. godine plan za okončanje delimične blokade rada Ministarstva za unutrašnju bezbednost (DHS) i obnovu njegovog finansiranja. Predlog je predstavljen u Vašingtonu i podrazumeva usvajanje novog zakona u Senatu, kao i proces budžetskog usklađivanja kako bi sredstva bila odobrena bez učešća demokratskih glasova u Senatu.

Prethodni pokušaji Senata da reši pitanje finansiranja DHS naišli su na protivljenje u Predstavničkom domu, ali su najnovije izjave republikanskih lidera ukazale na promenu stava. Na društvenim mrežama, Donald Tramp je pozvao Kongres da odmah obezbedi sredstva za Agenciju za imigraciju i carinsku kontrolu (ICE) i Graničnu patrolu, koristeći proceduralni mehanizam koji omogućava republikancima da predlog usvoje bez podrške demokrata. Tramp je naveo da očekuje da zakon bude prosleđen do 1. juna.

“Radićemo brzo i fokusirano kako bismo obnovili sredstva za naše granične i ICE agente, a protivnička strana neće biti u mogućnosti da to spreči”, izjavio je Tramp.

Prema planu, većina budžetskih sredstava za DHS bila bi obezbeđena do oktobra kroz standardni zakon o izdvajanjima, dok bi finansiranje ICE i Granične patrole bilo rešeno kroz proces budžetske usklađenosti. Predsedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson i lider republikanske većine u Senatu Džon Tun najavili su da će raditi na sprovođenju ovog plana u narednim danima.

Tokom prethodne nedelje, republikansko rukovodstvo u Predstavničkom domu kritikovalo je predlog Senata koji je izdvajao sredstva za pojedine delove DHS, ali su poslednji događaji ukazali na promenu pristupa. Zvanični predstavnici nisu precizirali sve detalje predloženog rešenja, ali je najavljeno da će narednih dana Kongres razmatrati konkretne zakonske predloge.

Blokada rada Ministarstva za unutrašnju bezbednost traje više od četrdeset dana, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućih posledica na bezbednosne i imigracione procese u Sjedinjenim Američkim Državama. Očekuje se da će narednih dana biti poznat dalji tok pregovora i potencijalno glasanje u oba doma Kongresa.

Pročitaj još

U Trendu