Connect with us

Svet

Nemačka neće slati brodove u Ormuski moreuz zbog konflikta u Iranu

Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio da Berlin ne namerava da učestvuje u vojnim operacijama, ističući da je kriza odgovornost Irana

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio da Berlin ne namerava da učestvuje u vojnim operacijama, ističući da je kriza odgovornost Irana

Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da Nemačka nema nameru da učestvuje u obezbeđivanju brodskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, uprkos eskalaciji sukoba u Iranu i porastu cena goriva. On je naglasio da ovo “nije naš rat” i da odgovornost za trenutnu krizu snosi iranski režim. Merc je izrazio nadu da će iranski narod moći samostalno da odlučuje o svojoj sudbini.

Govoreći o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Merc je naveo da Nemačka deli brojne strateške ciljeve sa Vašingtonom, ali da neće oklevati da iznese različite stavove u slučajevima kada postoje razlike u interesima. On je dodao da partnerstvo mora biti sposobno da izdrži takve razlike, u suprotnom to ne bi bilo pravo partnerstvo.

Merc je takođe kritikovao američki pristup trenutnoj situaciji u regionu Zaliva, navodeći da ne postoji ubedljiv plan za uspeh operacije i ističući da Vašington nije konsultovao Berlin. “Savetovali bismo da se ne preduzima ovakav postupak kako se trenutno sprovodi”, poručio je nemački kancelar, ali je potvrdio da Nemačka i dalje stoji iza partnerstva sa SAD.

On je ocenio da bi, da su SAD konsultovale Nemačku povodom američko-izraelskog rata protiv Irana, Berlin savetovao da se ne ide tim putem. Merc je naglasio da dok traje rat, Nemačka neće biti deo tog sukoba. Istakao je da Nemačka, zajedno sa SAD i Izraelom, deli cilj da Iran ne predstavlja pretnju u budućnosti, ali je ocenio da trenutna kriza u regionu proizlazi iz delovanja iranskog režima.

Nemački kancelar upozorio je da bi dalje širenje sukoba i eventualni raspad Irana mogao da ugrozi bezbednost Evrope, snabdevanje energijom i izazove migracione tokove. Naglasio je da je interes Evrope da se rat što pre završi i da se spreči dalja regionalna eskalacija.

U obraćanju Bundestagu, Merc je komentarisao i posledice sukoba u Iranu i Ukrajini, ponovivši potrebu za povećanjem pritiska na Rusiju u saradnji sa SAD. Između ostalog, ukazao je na važnost energetske bezbednosti Evrope i potrebu za smanjenjem birokratije unutar Evropske unije, kao i unapređenjem konkurentnosti i pokretanjem nove agende usmerene na digitalizaciju i inovacije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ukrajina i Španija dogovorile zajedničku proizvodnju raketa i dronova

Zvaničnici dve zemlje potpisali sporazume o saradnji u vojnoj industriji, fokus na protivvazdušnu odbranu

Published

on

By

Zvaničnici dve zemlje potpisali sporazume o saradnji u vojnoj industriji, fokus na protivvazdušnu odbranu

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je sklapanje novih odbrambenih sporazuma sa Španijom, koji predviđaju zajedničku proizvodnju raketa i dronova. Dogovori su deo šireg strateškog partnerstva sa ciljem jačanja ukrajinskih odbrambenih kapaciteta, a njihova realizacija je već započeta kroz koordinaciju timova iz obe države.

Ključna tačka saradnje odnosi se na partnerstvo sa španskom kompanijom Sener Aerospace & Defence. Tokom zvaničnih sastanaka, ukrajinski proizvođači su potpisali četiri dokumenta o saradnji, od kojih su tri usmerena na saradnju sa Senerom, posebno u oblasti raketnog programa i protivvazdušne odbrane. Prema navodima predsednika Zelenskog, ovakav vid saradnje ocenjuje se kao presudan za unapređenje zaštite ukrajinskog vazdušnog prostora i povećanje bezbednosti stanovništva.

Ukrajina će, u okviru partnerstva, obezbediti iskustvo sa ratišta, ekspertizu u oblasti bespilotnih letelica i tehničko znanje. Španija je sa svoje strane najavila vojnu podršku kroz isporuku artiljerijskih granata, radarskih sistema i ostale opreme potrebne ukrajinskoj vojsci. Poseban akcenat stavljen je na razvoj i proizvodnju dronova dugog dometa, s obzirom na aktuelne tehnološke inovacije u toj oblasti.

Predsednik Zelenski je izjavio da je jačanje kapaciteta protivvazdušne odbrane najvažniji prioritet države. On je zahvalio španskim partnerima na spremnosti za zajednički rad, uz očekivanje da će potpisani sporazumi biti realizovani u najkraćem roku kako bi se rezultati što pre osetili na terenu.

Pročitaj još

Svet

Ukrajina i Španija započele zajedničku proizvodnju raketa i dronova

Potpisani ugovori o odbrambenoj saradnji, prioritet jačanje protivvazdušne zaštite

Published

on

By

Potpisani ugovori o odbrambenoj saradnji, prioritet jačanje protivvazdušne zaštite

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je sklapanje novih odbrambenih sporazuma sa Španijom, koji podrazumevaju proširenje saradnje u proizvodnji naoružanja i razvoju naprednih tehnologija za jačanje ukrajinske odbrane. Ugovori su već u fazi sprovođenja, a zajednički rad ukrajinskih i španskih timova je u toku.

Središte novog partnerstva predstavlja saradnja sa španskom kompanijom Sener Aerospace & Defence, sa kojom su ukrajinski proizvođači potpisali četiri dokumenta, od čega su tri usmerena na kooperaciju u raketnoj industriji i sektoru protivvazdušne odbrane. Prema rečima predsednika Zelenskog, ovaj korak je ključan za unapređenje zaštite ukrajinskog neba i očuvanje ljudskih života.

Partnerstvo uključuje razmenu iskustava i znanja – Ukrajina nudi ekspertizu stečenu na ratištu i razvoj bespilotnih letelica, dok Španija obezbeđuje vojnu podršku kroz isporuku artiljerijske municije, radarskih sistema i druge opreme. Poseban naglasak stavljen je na zajedničke projekte razvoja dronova dugog dometa, gde Kijev planira da proširi svoje tehnološke inovacije u saradnji sa španskim partnerima.

Predsednik Zelenski je istakao da jačanje kapaciteta protivvazdušne odbrane ostaje apsolutni prioritet i izrazio zahvalnost kompaniji Sener i španskim zvaničnicima zbog spremnosti na saradnju. “Očekujemo da će svi potpisani sporazumi biti realizovani u najkraćem mogućem roku i da će njihovi rezultati biti vidljivi na terenu”, naveo je Zelenski.

Pročitaj još

Svet

Više od 7.800 ciljeva pogođeno u Iranu tokom sukoba na Bliskom istoku

Prema zvaničnim izvorima, gađana energetska i nuklearna infrastruktura, dok iranske vlasti najavljuju odgovor

Published

on

By

Prema zvaničnim izvorima, gađana energetska i nuklearna infrastruktura, dok iranske vlasti najavljuju odgovor

Sukobi na Bliskom istoku ušli su u devetnaesti dan, a prema zvaničnim izvorima pogođeno je više od 7.800 ciljeva u Iranu, uključujući ključnu energetsku i nuklearnu infrastrukturu. Do napada je došlo na teritoriji Irana, a posledice su potvrđene u večernjim satima.

Irački zvaničnici su potvrdili da je snabdevanje gasom iz Irana potpuno obustavljeno, nakon što je pogođeno postrojenje za preradu gasa u pokrajini Bušer. Ovo je prvi slučaj tokom rata da su energetska postrojenja postala mete napada. Prema procenama američkih obaveštajnih službi, iranska vojska pretrpela je značajnu štetu, a stručnjaci smatraju da će Teheranu biti potrebne godine za obnovu nuklearnog programa.

Novi iranski vrhovni vođa, Modžtaba Hamnei, oglasio se povodom sahrane Alija Laridžanija i poručio da će odgovorni za napade “uskoro platiti”. Istakao je da svaka kap prolivene krvi ima svoju cenu, dok se još uvek nije pojavio u javnosti iz bezbednosnih razloga.

Revolucionarna garda Irana izdala je ultimatum najavljujući kontranapade na energetsku infrastrukturu u regionu, uključujući Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar. Zvaničnici upozoravaju da bi napadi na naftna polja mogli prouzrokovati ozbiljne ekonomske posledice za ceo svet.

“Istraga o napadima na ključnu infrastrukturu je u toku”, potvrđeno je iz bezbednosnih izvora. Nadležne službe prate situaciju na terenu i analiziraju obim štete.

Sukobi u regionu i dalje traju, dok međunarodna zajednica apeluje na uzdržanost i hitno smirivanje situacije.

Pročitaj još

U Trendu