Connect with us

Domaće

NASA lansirala misiju Artemis 2, posada kruži oko Meseca 10 dana brzinom od 40.000 km/h

Četvoročlana posada u misiji Artemis 2 prvi put uključuje ženu i astronauta afroameričkog porekla, uz povratak brzinom od 40.000 km/h

Published

on

g96bd909b3e702cb9f56ac643717f85c0c69da0fffe84b4dd925df8072e8f3894b0bd74c0ed673dec85c19f293052c133_1280

Četvoročlana posada u misiji Artemis 2 prvi put uključuje ženu i astronauta afroameričkog porekla, uz povratak brzinom od 40.000 km/h

Američka svemirska agencija NASA realizovala je lansiranje letelice Orion u okviru misije Artemis 2, prve sa ljudskom posadom koja je krenula ka Mesecu od sedamdesetih godina prošlog veka. Četvoročlana posada, u kojoj se nalazi i prva žena, kao i astronaut afroameričkog porekla, tokom desetodnevne misije kružiće oko Meseca bez iskrcavanja na njegovu površinu, a zadatak im je slanje podataka i fotografija sa ove generalne probe pred buduće sletanje planirano kroz projekat Artemis 3.

Letelica Orion je lansirana juče, a njeno kretanje moguće je pratiti uživo. Tokom misije, astronauti će koristiti savremenu tehnologiju, uključujući pametne telefone, ali će komunikacija biti blokirana približno 40 minuta dok se letelica nalazi iza Meseca. To je prvi put u istoriji američkog svemirskog programa da u misiji duboko u svemiru učestvuju i žena i astronaut afroameričkog porekla, što predstavlja prekretnicu u pogledu raznolikosti posade.

Planirano trajanje putovanja je 10 dana, a pri povratku letelica će ući u Zemljinu atmosferu brzinom od oko 40.000 km/h, što ovaj povratak čini jednim od najbržih do sada zabeleženih. Ova misija se smatra važnim korakom kao priprema za buduće sletanje na Mesec, dok je prethodno ljudska posada poslednji put kročila na površinu Meseca 1969. godine tokom misije Apolo 11. Od tada, ukupno je realizovano 17 Apolo misija, ali Artemis program sada donosi nove tehnološke i kadrovske iskorake.

Prema zvaničnim podacima, Artemis 2 će omogućiti testiranje svih ključnih sistema i operacija pred planirano ponovno sletanje ljudi na Mesec u narednoj fazi. Tokom perioda bez komunikacije oko 40 minuta iza Meseca, posada će biti u potpunoj radijskoj tišini, što je predviđeno planom misije. Povratak Oriona velikom brzinom testiraće izdržljivost letelice i sigurnost astronauta, kao i spremnost za naredne misije. Ova faza je ključna za ocenu svih aspekata bezbednosti i tehničke pouzdanosti svemirskog programa.

Domaće

Galaksija kup dodelio nagrade od 25.000 evra najboljim timovima iz Novog Sada, Niša i Čačka

Na jubilarnom takmičenju učestvovalo 29 timova iz 17 škola, pobednici dobili Mejkers lab i novčane nagrade

Published

on

By

Na jubilarnom takmičenju učestvovalo 29 timova iz 17 škola, pobednici dobili Mejkers lab i novčane nagrade

Na desetom Galaksija kupu, najvećem nacionalnom takmičenju elektrotehničkih srednjih škola u Srbiji, održanom u Zaječaru, nagradni fond premašio je 25.000 evra, a nagrade su dodeljene najboljim timovima iz Novog Sada, Niša i Čačka. U izuzetno jakoj konkurenciji 29 timova iz 17 škola, prva tri mesta i šest specijalnih priznanja dodeljena su za inovativna tehnološka rešenja sa značajnim potencijalom primene.

Prvo mesto osvojio je projekat „VERBO ASSISTANT – Versatile Embedded Realtime Biofeedback Operator“, digitalni prenosni logopedski uređaj, koji su razvili učenici Elektrotehničke škole „Mihajlo Pupin“ iz Novog Sada, Robert Frič i Matej Fejdi, uz podršku nastavnika Novice Gutovića i mentora Milivoja Bulajića iz kompanije Bosch Srbija. Ovaj uređaj omogućava deci sa govornim poteškoćama redovno i pravilno vežbanje kod kuće, uz podršku veštačke inteligencije. Nagradu je dodelila Svetana Bunčić, direktorka Identiteta i komunikacija UniCredit Bank.

Drugo mesto pripalo je timu iz Niša iz Elektrotehničke škole „Mija Stanimirović“, koji su činili Petar Kostić, Mihajlo Dinić i Aleksandar Đorđević, za projekat „NeoRov – Zaroni u skrivene dubine bez rizika“. Višenamenski podvodni dron razvijen je uz podršku nastavnice Ivane Blagojević i mentora Igora Erića iz Nordeusa, a nagradu je uručila Aleksandra Savić iz Bosch Srbija.

Treće mesto zauzeo je tim Tehničke škole iz Čačka: Dušan Đukić, Matija Dragić i Lazar Minić, sa projektom „InvaDrive“, pametnim električnim invalidskim kolicima sa IoT kontrolom, senzorima bezbednosti i mobilnom aplikacijom. Njihov rad podržali su nastavnik Nikola Bošković i mentor Mladen Dulanović iz Nordeusa, a nagradu je uručila Ivana Radan iz CWP Europe.

Pobednički tim iz Novog Sada osvojio je Mejkers lab, učionicu budućnosti, i Galaksija računare, dok su svi nagrađeni dobili vredne novčane nagrade za škole i pojedince, kao i dvodnevnu posetu Beogradu sa obilaskom sedišta kompanija UniCredit Bank, Bosch Srbija i Nordeus. Svi finalisti nagrađeni su vaučerima za tehnološku opremu, čime je obezbeđeno ulaganje u škole i nastavnike za naredni ciklus takmičenja. Ukupna vrednost nagrada i ulaganja prevazilazi 25.000 evra.

Matej Fejdi iz pobedničkog tima izjavio je: „Veoma smo uzbuđeni i srećni. Iščekivanje odluke bilo je intenzivno, a s obzirom na to da nam je ovo prvo učešće na Galaksija kupu, nismo imali velika očekivanja, zbog čega nas je ova pobeda dodatno prijatno iznenadila.“ Njegov kolega Robert Frič poručio je budućim učesnicima da ne treba da osećaju strah, jer je organizacija na izuzetno visokom nivou.

Petar Kostić iz drugoplasiranog tima iz Niša naglasio je značaj kontinuiteta: „Ovo mi je treće učešće i druga nagrada za drugo mesto, što potvrđuje koliko je ovo takmičenje važno za naš razvoj. Galaksija kup nije obično takmičenje, već mesto gde mladi ljudi mogu da se razvijaju i stvaraju nova poznanstva i rastu zajedno sa Galaksija kupom.”

Matija Dragić iz trećeplasiranog tima iz Čačka istakao je: „Uložili smo mnogo truda i rada, tako da ne možemo reći da nas je plasman iznenadio. Ciljali smo najviši rezultat, ali smo ujedno bili svesni koliko je ovogodišnja konkurencija bila jaka.“

Ove nagrade i priznanja predstavljaju značajan podsticaj za dalji razvoj inovacija među mladima i jačanje veze između obrazovanja i privrede, sa ukupnim ulaganjem koje prevazilazi 25.000 evra.

Pročitaj još

Domaće

Nelt Grupa investirala više od 15 miliona evra u logistiku i partnerstva u prvoj godini strategije

Kompanija proširila saradnju na regionalnim tržištima i planira ubrzani rast prihoda na više od 2 milijarde evra do 2030.

Published

on

By

Kompanija proširila saradnju na regionalnim tržištima i planira ubrzani rast prihoda na više od 2 milijarde evra do 2030.

Nelt Grupa je tokom prve godine implementacije strategije „Ascend 2030“ uložila više od 15 miliona evra u razvoj logističke infrastrukture, dodatno ojačala svoj portfolio i proširila partnerstva na regionalnim tržištima, saopštila je kompanija na konferenciji na Jahorini. Ulaganja su obuhvatila otvaranje novog distributivnog centra u Tirani i proširenje kapaciteta u Bijeljini, dok je farmaceutsko poslovanje dodatno istaknuto kao ključni segment rasta.

Od usvajanja nove strategije, Nelt Grupa je proširila saradnju sa principalima kao što su Chips Way i Waltz u Bosni i Hercegovini, JTI i Alka Group (Elephant Brand) u Albaniji, Bambi u Severnoj Makedoniji, Mondelez, Nestle, Colgate, Beiersdorf i Perfetti u Africi, kao i Revlon, Vitamin Horgoš i Jaffa u Srbiji. Na srpskom tržištu logistička saradnja sa kompanijom Coca-Cola HBC je proširena, a logističke i farmaceutske usluge beleže dalji rast obima i partnerstava.

Marko Cilić, izvršni finansijski direktor i v.d. generalnog direktora, izjavio je da Nelt Grupa nastavlja sa investicijama u ljude, organizaciju i razvoj sopstvenih brendova, sa jasnim fokusom na disciplinu u poslovanju, razvoj infrastrukture i snažna partnerstva. „Ulazimo u narednu fazu implementacije strategije sa jasnim fokusom na disciplinu u poslovanju, razvoj infrastrukture i snažna partnerstva. Nastavljamo sa našim usponom ka održivom i ubrzanom rastu, uz istovremeno ulaganje u ljude, organizaciju i razvoj sopstvenih brendova“, rekao je Cilić.

Kompanija ističe da su brendovi Neoplanta, Baby Food Factory, Chips Way i Candy Factory Angola lideri u svojim kategorijama, sa kontinuiranim ulaganjima u inovacije i globalno pozicioniranje. Nebojša Šaponjić, osnivač i suvlasnik Nelta, izjavio je: „Tokom 33 godine postojanja, Nelt Grupa je izrasla u lidera distribucije, logistike i proizvodnje sopstvenih brendova. Naš rast zasniva se na kontinuiranoj investiciji u ljude, inovacije i prilagođavanje tržištima. Imamo zdrave temelje za dugoročno održiv uspeh.”

Cilj strategije „Ascend 2030“ ostaje ubrzan rast prihoda na više od 2 milijarde evra kroz investicije, akvizicije, nova partnerstva i brend inovacije. U narednom periodu, Nelt Grupa će biti fokusirana na digitalizaciju poslovanja implementacijom SAP S/4HANA sistema, standardizaciju procesa, ESG projekte, logističku integraciju regionalnih tržišta i dalja ulaganja u infrastrukturu i razvoj zaposlenih.

Pročitaj još

Domaće

Američke i evropske platforme beleže rast upita za električna vozila od 28 odsto posle početka rata u Iranu

Porast od 28 odsto za nova i 15 odsto za polovna električna vozila od 28. februara, uz rast cene nafte i poremećaje u Ormuskom moreuzu

Published

on

By

Porast od 28 odsto za nova i 15 odsto za polovna električna vozila od 28. februara, uz rast cene nafte i poremećaje u Ormuskom moreuzu

Američke i evropske platforme za prodaju automobila zabeležile su porast upita za električna vozila od 28 odsto za nova i 15 odsto za polovna vozila od početka rata u Iranu krajem februara, prema ekonomskim analizama. Istovremeno, specijalizovana platforma Oktopus elektrik prijavila je povećanje upita za lizing električnih vozila od 36 odsto.

Ovaj trend dolazi u trenutku kada su veliki proizvođači automobila, među kojima su Ford motor, Dženeral motors i Stelantis, zabeležili desetine milijardi dolara troškova restrukturiranja zbog slabe potrošačke potražnje i nestabilnog političkog okruženja, što ih navodi na povratak proizvodnji vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.

Rast interesovanja za električna vozila povezan je sa krizom na Bliskom istoku, koja je poremetila izvoz nafte kroz Ormuski moreuz, strateški važnu rutu kroz koju prolazi oko petine svetske nafte i tečnog prirodnog gasa. Povećane cene nafte i gasa dodatno su uzdrmale energetska tržišta i izazvale strahove od inflacije.

Analitičari ističu da bi trenutna situacija mogla da podstakne vozače da se opredele za električna vozila, ali napominju da je reč o postepenoj promeni kursa u automobilskoj industriji, dok se deo proizvođača još uvek vraća tradicionalnim motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.

Pročitaj još

U Trendu