Connect with us

Domaće

NASA lansirala misiju Artemis 2, posada kruži oko Meseca 10 dana brzinom od 40.000 km/h

Četvoročlana posada u misiji Artemis 2 prvi put uključuje ženu i astronauta afroameričkog porekla, uz povratak brzinom od 40.000 km/h

Published

on

g96bd909b3e702cb9f56ac643717f85c0c69da0fffe84b4dd925df8072e8f3894b0bd74c0ed673dec85c19f293052c133_1280

Četvoročlana posada u misiji Artemis 2 prvi put uključuje ženu i astronauta afroameričkog porekla, uz povratak brzinom od 40.000 km/h

Američka svemirska agencija NASA realizovala je lansiranje letelice Orion u okviru misije Artemis 2, prve sa ljudskom posadom koja je krenula ka Mesecu od sedamdesetih godina prošlog veka. Četvoročlana posada, u kojoj se nalazi i prva žena, kao i astronaut afroameričkog porekla, tokom desetodnevne misije kružiće oko Meseca bez iskrcavanja na njegovu površinu, a zadatak im je slanje podataka i fotografija sa ove generalne probe pred buduće sletanje planirano kroz projekat Artemis 3.

Letelica Orion je lansirana juče, a njeno kretanje moguće je pratiti uživo. Tokom misije, astronauti će koristiti savremenu tehnologiju, uključujući pametne telefone, ali će komunikacija biti blokirana približno 40 minuta dok se letelica nalazi iza Meseca. To je prvi put u istoriji američkog svemirskog programa da u misiji duboko u svemiru učestvuju i žena i astronaut afroameričkog porekla, što predstavlja prekretnicu u pogledu raznolikosti posade.

Planirano trajanje putovanja je 10 dana, a pri povratku letelica će ući u Zemljinu atmosferu brzinom od oko 40.000 km/h, što ovaj povratak čini jednim od najbržih do sada zabeleženih. Ova misija se smatra važnim korakom kao priprema za buduće sletanje na Mesec, dok je prethodno ljudska posada poslednji put kročila na površinu Meseca 1969. godine tokom misije Apolo 11. Od tada, ukupno je realizovano 17 Apolo misija, ali Artemis program sada donosi nove tehnološke i kadrovske iskorake.

Prema zvaničnim podacima, Artemis 2 će omogućiti testiranje svih ključnih sistema i operacija pred planirano ponovno sletanje ljudi na Mesec u narednoj fazi. Tokom perioda bez komunikacije oko 40 minuta iza Meseca, posada će biti u potpunoj radijskoj tišini, što je predviđeno planom misije. Povratak Oriona velikom brzinom testiraće izdržljivost letelice i sigurnost astronauta, kao i spremnost za naredne misije. Ova faza je ključna za ocenu svih aspekata bezbednosti i tehničke pouzdanosti svemirskog programa.

Domaće

Nelt Grupa investirala više od 15 miliona evra u logistiku i partnerstva tokom prve godine Ascend 2030

Kompanija proširila saradnju sa vodećim brendovima i najavila ubrzanu digitalizaciju poslovanja u regionu

Published

on

By

Kompanija proširila saradnju sa vodećim brendovima i najavila ubrzanu digitalizaciju poslovanja u regionu

Nelt Grupa je tokom prve godine sprovođenja strategije „Ascend 2030“ uložila više od 15 miliona evra u razvoj logističke infrastrukture, proširila portfolijo kroz nova partnerstva i ojačala tržišnu poziciju, saopšteno je iz kompanije na konferenciji na Jahorini kojoj su prisustvovali direktori i menadžeri svih članica grupe. U okviru ove strategije ostvarena je saradnja sa principalima kao što su Chips Way i Waltz u Bosni i Hercegovini, JTI i Alka Group (Elephant Brand) u Albaniji, Bambi u Severnoj Makedoniji, Mondelez, Nestle, Colgate, Beiersdorf i Perfetti u Africi, kao i Revlon, Vitamin Horgoš i Jaffa u Srbiji. Istovremeno, sa kompanijom Coca-Cola HBC na srpskom tržištu proširena je logistička saradnja, dok su logističke usluge i farmaceutsko poslovanje zabeležili rast i širenje partnerstava.

Marko Cilić, izvršni finansijski direktor i v.d. generalnog direktora Nelt Grupe, izjavio je da kompanija ostaje posvećena viziji kreiranja efikasnog i održivog ekosistema koji povezuje ljude i brendove kroz izvrsnost u distribuciji, pouzdanost u logistici i ekspertizu u upravljanju brendovima. „Ulazimo u narednu fazu implementacije strategije sa jasnim fokusom na disciplinu u poslovanju, razvoj infrastrukture i snažna partnerstva. Nastavljamo sa našim usponom ka održivom i ubrzanom rastu, uz istovremeno ulaganje u ljude, organizaciju i razvoj sopstvenih brendova“, istakao je Cilić.

U složenom regionalnom i globalnom geopolitičkom okruženju, Nelt Grupa je investirala više od 15 miliona evra u logističku infrastrukturu, uključujući novi distributivni centar u Tirani i proširenje kapaciteta u Bijeljini. Farmaceutski segment dodatno je pozicioniran kao ključni stub rasta u regionu. Brendovi Neoplanta, Baby Food Factory, Chips Way i Candy Factory Angola prepoznati su kao lideri u svojim kategorijama i nastavljaju da ulažu u inovacije i globalno pozicioniranje.

Nebojša Šaponjić, osnivač i suvlasnik Nelt Grupe, izjavio je: „Tokom 33 godine postojanja, Nelt Grupa je izrasla u lidera distribucije, logistike i proizvodnje sopstvenih brendova. Naš rast zasniva se na kontinuiranoj investiciji u ljude, inovacije i prilagođavanje tržištima. Imamo zdrave temelje za dugoročno održiv uspeh.” On je dodao da ciljevi strategije „Ascend 2030“ ostaju ubrzani rast prihoda na više od 2 milijarde evra kroz investicije, akvizicije, nova partnerstva i inovacije u brendovima.

Kompanija je najavila dalji fokus na ubrzanu digitalizaciju kroz implementaciju SAP S/4HANA, standardizaciju procesa, ESG projekte, integraciju regionalnih tržišta i ulaganje u infrastrukturu i poslovanje u Africi, kao i razvoj zaposlenih.

Pročitaj još

Domaće

Više od 1.000 zahteva za lizing tokom Sajma automobila, rast interesovanja za električna i hibridna vozila

Više od 1.000 lizing zahteva u sedam dana sajma, subvencije za električna vozila brzo potrošene, tržište ubrzano menja strukturu

Published

on

By

Više od 1.000 lizing zahteva u sedam dana sajma, subvencije za električna vozila brzo potrošene, tržište ubrzano menja strukturu

Više od 1.000 zahteva za lizing podneto je za samo sedam dana tokom Sajma automobila u Beogradu, pokazuju podaci Asocijacije lizing kompanija Srbije (ALCS). Ovi rezultati potvrđuju da lizing postaje dominantan model finansiranja pri kupovini vozila, dok je istovremeno zabeležen snažan rast interesovanja za električna i hibridna vozila na tržištu Srbije.

Sajam automobila je dodatno podstakao transformaciju tržišta, pri čemu električna i hibridna vozila beleže sve veće učešće u ukupnoj prodaji, što doprinosi dekarbonizaciji i podmlađivanju voznog parka. Posebno se ističe trend rasta prodaje manjih gradskih modela električnih i hibridnih vozila, koji postaju dostupniji zahvaljujući nižim cenama i široj ponudi, kao i ulasku novih brendova sa azijskog tržišta.

Dodatni značaj ima činjenica da se državni fond za subvencije električnih i hibridnih vozila troši u veoma kratkom roku, što prema ocenama industrije ukazuje na rastuću tražnju za ekološki prihvatljivim rešenjima. Zbog toga je zaključeno da bi trebalo povećati iznos fonda za subvencije i paralelno razvijati infrastrukturu za punjenje električnih vozila.

“Više od 1.000 zahteva za lizing tokom Sajma potvrđuje da lizing postaje jedan od najtraženijih modela finansiranja”, izjavio je Bojan Vračević, predsednik Upravnog odbora ALCS. Kako navode iz industrije, saradnja sa Srpskom asocijacijom uvoznika vozila i delova omogućava razvoj inicijativa koje podstiču uvoz ekološki prihvatljivih modela i ograničavaju vozila sa negativnim uticajem na životnu sredinu i bezbednost.

Tržišna konkurencija dodatno utiče na proizvođače, naročito evropske, koji sada unapređuju kvalitet, šire ponudu i prilagođavaju cene. “Povećana konkurencija podstiče proizvođače da unaprede ponudu, dok lizing kompanije kroz nove tehnologije i bolja korisnička iskustva dodatno razvijaju svoje usluge”, rekao je Ivan Jauković, potpredsednik UO ALCS.

Važan pomak predstavlja i digitalizacija, koja omogućava da se kompletan proces od odobrenja finansiranja do registracije vozila obavi elektronski, uz podršku Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije za privredne registre.

Zaključak industrije je da tržište automobila u Srbiji ulazi u novu razvojnu fazu, gde električna i hibridna vozila, uz podršku lizinga i državnih subvencija, dobijaju sve značajniju ulogu. Nastavak rasta, prema procenama učesnika, zavisiće od kontinuiteta državnih podsticaja, razvoja infrastrukture i mogućnosti tržišta da odgovori na rastuće zahteve kupaca.

Pročitaj još

Domaće

Galaksija kup dodelio nagrade od 25.000 evra najboljim timovima iz Novog Sada, Niša i Čačka

Na jubilarnom takmičenju učestvovalo 29 timova iz 17 škola, pobednici dobili Mejkers lab i novčane nagrade

Published

on

By

Na jubilarnom takmičenju učestvovalo 29 timova iz 17 škola, pobednici dobili Mejkers lab i novčane nagrade

Na desetom Galaksija kupu, najvećem nacionalnom takmičenju elektrotehničkih srednjih škola u Srbiji, održanom u Zaječaru, nagradni fond premašio je 25.000 evra, a nagrade su dodeljene najboljim timovima iz Novog Sada, Niša i Čačka. U izuzetno jakoj konkurenciji 29 timova iz 17 škola, prva tri mesta i šest specijalnih priznanja dodeljena su za inovativna tehnološka rešenja sa značajnim potencijalom primene.

Prvo mesto osvojio je projekat „VERBO ASSISTANT – Versatile Embedded Realtime Biofeedback Operator“, digitalni prenosni logopedski uređaj, koji su razvili učenici Elektrotehničke škole „Mihajlo Pupin“ iz Novog Sada, Robert Frič i Matej Fejdi, uz podršku nastavnika Novice Gutovića i mentora Milivoja Bulajića iz kompanije Bosch Srbija. Ovaj uređaj omogućava deci sa govornim poteškoćama redovno i pravilno vežbanje kod kuće, uz podršku veštačke inteligencije. Nagradu je dodelila Svetana Bunčić, direktorka Identiteta i komunikacija UniCredit Bank.

Drugo mesto pripalo je timu iz Niša iz Elektrotehničke škole „Mija Stanimirović“, koji su činili Petar Kostić, Mihajlo Dinić i Aleksandar Đorđević, za projekat „NeoRov – Zaroni u skrivene dubine bez rizika“. Višenamenski podvodni dron razvijen je uz podršku nastavnice Ivane Blagojević i mentora Igora Erića iz Nordeusa, a nagradu je uručila Aleksandra Savić iz Bosch Srbija.

Treće mesto zauzeo je tim Tehničke škole iz Čačka: Dušan Đukić, Matija Dragić i Lazar Minić, sa projektom „InvaDrive“, pametnim električnim invalidskim kolicima sa IoT kontrolom, senzorima bezbednosti i mobilnom aplikacijom. Njihov rad podržali su nastavnik Nikola Bošković i mentor Mladen Dulanović iz Nordeusa, a nagradu je uručila Ivana Radan iz CWP Europe.

Pobednički tim iz Novog Sada osvojio je Mejkers lab, učionicu budućnosti, i Galaksija računare, dok su svi nagrađeni dobili vredne novčane nagrade za škole i pojedince, kao i dvodnevnu posetu Beogradu sa obilaskom sedišta kompanija UniCredit Bank, Bosch Srbija i Nordeus. Svi finalisti nagrađeni su vaučerima za tehnološku opremu, čime je obezbeđeno ulaganje u škole i nastavnike za naredni ciklus takmičenja. Ukupna vrednost nagrada i ulaganja prevazilazi 25.000 evra.

Matej Fejdi iz pobedničkog tima izjavio je: „Veoma smo uzbuđeni i srećni. Iščekivanje odluke bilo je intenzivno, a s obzirom na to da nam je ovo prvo učešće na Galaksija kupu, nismo imali velika očekivanja, zbog čega nas je ova pobeda dodatno prijatno iznenadila.“ Njegov kolega Robert Frič poručio je budućim učesnicima da ne treba da osećaju strah, jer je organizacija na izuzetno visokom nivou.

Petar Kostić iz drugoplasiranog tima iz Niša naglasio je značaj kontinuiteta: „Ovo mi je treće učešće i druga nagrada za drugo mesto, što potvrđuje koliko je ovo takmičenje važno za naš razvoj. Galaksija kup nije obično takmičenje, već mesto gde mladi ljudi mogu da se razvijaju i stvaraju nova poznanstva i rastu zajedno sa Galaksija kupom.”

Matija Dragić iz trećeplasiranog tima iz Čačka istakao je: „Uložili smo mnogo truda i rada, tako da ne možemo reći da nas je plasman iznenadio. Ciljali smo najviši rezultat, ali smo ujedno bili svesni koliko je ovogodišnja konkurencija bila jaka.“

Ove nagrade i priznanja predstavljaju značajan podsticaj za dalji razvoj inovacija među mladima i jačanje veze između obrazovanja i privrede, sa ukupnim ulaganjem koje prevazilazi 25.000 evra.

Pročitaj još

U Trendu