Connect with us

Srbija

Nagla promena vremena povećala broj poziva hitnoj pomoći u Beogradu

Lekari upozoravaju da su hronični bolesnici i meteoropate najugroženiji zbog oscilacija temperature

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Lekari upozoravaju da su hronični bolesnici i meteoropate najugroženiji zbog oscilacija temperature

Broj poziva hitnoj pomoći u Beogradu znatno je porastao nakon nagle promene vremena, saopštili su nadležni službenici 13.6.2024. godine. Prema rečima kardiologa dr Nade Macure, najviše problema imaju pacijenti sa lošom moždanom cirkulacijom i hipertenzijom, dok se astmatičari najčešće žale na tegobe dva do tri dana pre promene vremena.

Lekari objašnjavaju da brza promena temperature ne ostavlja dovoljno vremena organizmu za adaptaciju, što posebno pogađa meteoropate, hronične bolesnike sa disajnim problemima, kao i osobe sa bolestima srca. Kod reumatičara se mogu javiti pojačani bolovi u zglobovima zbog pada atmosferskog pritiska, koji utiče na tečnost odgovornu za podmazivanje zglobova.

Centar Svetske zdravstvene organizacije u Milanu navodi da su meteoropate najčešće žene sa povišenim krvnim pritiskom koje teško kontrolišu emocije i ne vole zimu. Preosetljivost na vremenske prilike prisutna je kod svake pete osobe od 20 godina, svake treće od 40 i svake druge posle 60 godina, dok su dve trećine meteoropata žene.

“Promena temperature od više stepeni u kratkom vremenskom periodu ne ostavlja organizmu dovoljno vremena da se adaptira na nove okolnosti. Najviše problema imaće bolesnici sa lošom moždanom cirkulacijom i hipertenzičari koji će zbog kolebanja temperature imati problema sa pritiskom”, izjavila je dr Nada Macura.

Lekari savetuju građanima, posebno hroničnim bolesnicima, da prate preporuke stručnjaka i redovno uzimaju terapiju tokom perioda promenljivih vremenskih uslova.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Fond PIO objavio raspored isplata martovskih penzija za sve kategorije korisnika

Isplate počinju 2. aprila za samostalne delatnosti, a slede poljoprivredni i vojni, zatim i zaposleni penzioneri

Published

on

By

Isplate počinju 2. aprila za samostalne delatnosti, a slede poljoprivredni i vojni, zatim i zaposleni penzioneri

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje saopštio je kalendar isplata penzija za mart 2026. godine. Korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti primiće penzije 2. aprila putem tekućih računa, dok će istog dana početi i isplata na kućne adrese i šalterima pošta.

Poljoprivredni i vojni penzioneri mogu očekivati isplatu na tekuće račune 4. aprila, a dostava na adrese i poštama počinje od 6. aprila. Za penzionere iz kategorije zaposlenih, isplata na tekuće račune biće 9. aprila, kada počinje i isplata na adrese i poštama.

Fond PIO je naveo da za korisnike sa prebivalištem u državama nastalim na prostoru bivše SFRJ isplata martovskih penzija takođe počinje 9. aprila 2026. godine. Ovi datumi odnose se isključivo na martovske penzije i važe za sve korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Pročitaj još

Srbija

Ministarstvo prosvete pokrenulo vanredni inspekcijski nadzor na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Prosvetna inspekcija utvrđuje okolnosti nakon nesreće, nadzor počinje po završetku istrage drugih organa

Published

on

By

Prosvetna inspekcija utvrđuje okolnosti nakon nesreće, nadzor počinje po završetku istrage drugih organa

Ministarstvo prosvete najavilo je vanredni inspekcijski nadzor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu nakon nesreće koja se dogodila ispred zgrade ove visokoškolske ustanove. Nadzor ima za cilj da utvrdi da li je bilo propusta u radu i postupanju fakulteta u vezi sa bezbednošću.

Kako je saopšteno, tokom inspekcijskog nadzora proveravaće se primena zakona i drugih propisa iz oblasti visokog obrazovanja, a prosvetna inspekcija će otpočeti rad odmah po završetku rada drugih nadležnih državnih organa na ovom slučaju.

Ministarstvo je podsetilo da se u prostorima visokoškolske ustanove ne mogu organizovati aktivnosti koje nisu povezane sa njenom delatnošću, osim uz dozvolu ustanove.

“Neophodno je precizno i u skladu sa zakonom utvrditi sve činjenice i okolnosti ovog događaja. Ministarstvo prosvete zalaže se za utvrđivanje potpune odgovornosti za narušavanje bezbednosti na ovoj visokoškolskoj ustanovi”, izjavio je ministar prosvete prof. dr. Dejan Vuk Stanković.

Ministar je uputio saučešće porodici nastradale devojke. Dalji koraci biće preduzeti u skladu sa nalazima inspekcijskog nadzora i rezultatima istrage nadležnih organa.

Pročitaj još

Srbija

Rat u Iranu utiče na turističku sezonu u Grčkoj i povećava cene aranžmana

Ekonomisti i turistički operateri upozoravaju na rast troškova i pad rezervacija na Mediteranu

Published

on

By

Ekonomisti i turistički operateri upozoravaju na rast troškova i pad rezervacija na Mediteranu

Sukob u Iranu znatno utiče na turističku sezonu u Grčkoj, a posledice su već vidljive kroz rast cena i smanjenje rezervacija, navode stručnjaci iz oblasti ekonomije i turizma. Prema dostupnim podacima, zatvaranje Ormuskog moreuza i poremećaji u snabdevanju energijom izazvali su rast cene nafte iznad 100 dolara po barelu, što direktno utiče na poskupljenje prevoza i hotelskih usluga.

Prema izjavama ekonomista, cene smeštaja i hrane na Mediteranu su u porastu, dok su aranžmani za srpske turiste postali skuplji i manje dostupni. Turistički operateri beleže pad rezervacija od čak 40 odsto na pojedinim destinacijama, dok su u kriznim zonama poput Kipra otkazivanja dostigla 100 odsto. Deo turista preusmerava se ka sigurnijim destinacijama, dok u Grčkoj dolazi do smanjenja potražnje.

Geopolitički rizik dodatno komplikuje situaciju na istočnom Mediteranu, gde se beleži povećana vojna aktivnost. Analitičari upozoravaju da produženi sukob može dovesti do rasta bezbednosnog rizika i dodatnih otkazivanja putovanja, jer percepcija nesigurnosti utiče na odluke turista.

Organizacije iz oblasti ekonomije ističu da aktuelni rat doprinosi globalnoj inflaciji, što dodatno opterećuje turistički sektor. Grčka, koja značajan deo prihoda ostvaruje od turizma, biće prinuđena da deo povećanih troškova prebaci na putnike.

Za građane Srbije, tradicionalne goste grčkih letovališta, aktuelna situacija znači dodatni rast troškova goriva, aranžmana i svakodnevnih troškova tokom boravka. Sezona letovanja je pod znakom pitanja, a za mnoge porodice odlazak na more postaje ozbiljna finansijska odluka.

“S obzirom na razvoj situacije, turistička industrija na Mediteranu nalazi se pred najneizvesnijom sezonom u poslednjih nekoliko decenija, sa značajnim padom interesovanja i rastom cena”, ocenjuju stručnjaci.

Pročitaj još

U Trendu