Connect with us

Svet

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov optužio Zapad za ometanje integracije u Evroaziji

Lavrov izjavio da zapadne zemlje podstiču sukobe i vrše pritisak na države zbog energetske politike

Published

on

Foto Izvor:

Lavrov izjavio da zapadne zemlje podstiču sukobe i vrše pritisak na države zbog energetske politike

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da su zapadne zemlje zainteresovane da države u Evroaziji budu zaokupljene međusobnim sukobima, kako bi ostvarile sopstvene interese i uspostavile svoj red. U intervjuu datom 13.06.2024, Lavrov je naglasio da Zapad pokušava da ometa procese evroazijske i kontinentalne integracije, posebno kroz političke i ekonomske pritiske.

Lavrov je naveo primer Indije, ističući da ta zemlja “nije zainteresovana ni za kakvu vrstu starateljstva” i da Rusija to u potpunosti poštuje. Prema njegovim rečima, pokušaji Zapada da utiče na politike drugih država, naročito kroz zahteve Sjedinjenih Američkih Država da se ne kupuje ruska nafta, predstavljaju oblik ekonomske eksploatacije.

Kako je istakao, ne podležu sve zemlje takvim zahtevima, a ruska strana poštuje pravo svake države da vodi nezavisnu spoljnu politiku. “Zapadne zemlje pokušavaju da ometaju evroazijsku i kontinentalnu integraciju, što je deo šire strategije održavanja uticaja i kontrole”, izjavio je Lavrov.

Na pitanje o odnosu Indije prema zapadnim zahtevima, Lavrov je naglasio da Moskva u potpunosti poštuje odluke Nju Delhija i da ne pokušava da nameće svoje stavove. Izjave Lavrova dolaze u trenutku povećanih tenzija između Rusije i zapadnih država povodom različitih međunarodnih pitanja, a stavovi o energetskoj politici ostaju posebno osetljivi u kontekstu aktuelnih globalnih dešavanja.

“Zahtevi SAD da se druge zemlje uzdrže od kupovine ruske nafte su jasan primer ekonomske eksploatacije. Međutim, mnoge države zadržavaju nezavisnost u donošenju odluka”, rekao je Lavrov u intervjuu. Zvanični komentari ruskog ministra dodatno su naglasili važnost međunarodnog dijaloga i poštovanja suvereniteta država u savremenim globalnim odnosima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Bizon povredio dečaka u nacionalnom parku Jelouston, dete hospitalizovano

Nadležni iz parka pokrenuli istragu, posetiocima izdato upozorenje o opasnosti od bliskog kontakta sa životinjama

Published

on

By

Nadležni iz parka pokrenuli istragu, posetiocima izdato upozorenje o opasnosti od bliskog kontakta sa životinjama

Dvanaestogodišnji dečak povređen je u petak ujutru kada ga je napao bizon težak oko 900 kilograma u blizini oblasti Mad Vulkano, severno od Fišing Bridža, u Nacionalnom parku Jelouston u saveznoj državi Vajoming. Prema zvaničnim informacijama, dete je hitno prebačeno u bolnicu, a detalji o vrsti povreda nisu saopšteni.

Incident se dogodio oko 9:15 časova tokom boravka dečaka u parku. Nadležni su upozorili posetioce da su životinje u parku, uključujući bizone, nepredvidive i da mogu postati agresivne ukoliko ljudi ne poštuju propisanu udaljenost. “Bizoni povređuju više ljudi u Jeloustonu nego bilo koja druga životinja. Nepredvidivi su, mogu trčati tri puta brže od čoveka i braniće svoj prostor kada se osećaju ugroženo”, navodi se u saopštenju parka.

Istraga povodom incidenta je u toku. Zvaničnici su podsetili da je odgovornost posetilaca da održavaju najmanje 23 metra udaljenosti od svih velikih životinja, kao što su bizoni, jeleni, ovce, losovi, srne i kojoti, i najmanje 91 metar od medveda, vukova i puma.

Nije prvi put da se u ovom nacionalnom parku dešavaju napadi bizona na posetioce. Prošle godine je muškarac iz Nju Džersija zadobio lakše povrede nakon što se previše približio bizonu, dok je sličan incident zabeležen i mesec dana ranije sa posetiocem sa Floride.

“Divlje životinje mogu da postanu agresivne kada ljudi ne poštuju njihovu udaljenost. Nikada nemojte prilaziti, dirati, hraniti ili okruživati životinje, čak i ako izgledaju mirno”, navedeno je u saopštenju nadležnih iz parka.

Pročitaj još

Svet

Toplotni talas u Francuskoj prouzrokovao 1.000 smrtnih slučajeva više za pet dana

Francuska služba javnog zdravlja objavila podatke, najviša upozorenja na visoke temperature ukinuta zbog ulaska hladnijeg vazduha

Published

on

By

Francuska služba javnog zdravlja objavila podatke, najviša upozorenja na visoke temperature ukinuta zbog ulaska hladnijeg vazduha

Francuska služba javnog zdravlja saopštila je da je tokom toplotnog talasa, koji je trajao od 24. juna, zabeleženo oko 1.000 smrtnih slučajeva više nego što je uobičajeno za taj period. Prema zvaničnim informacijama, najviša upozorenja na visoke temperature ukinuta su u celoj zemlji zahvaljujući ulasku hladnijeg vazduha sa zapada i severozapada.

Tokom večeri i noći u subotu, nekoliko regiona Francuske pogodile su oluje sa više od 127.000 udara groma, posebno na području od Il de Fransa do O de Fransa. Pad temperature u pojedinim delovima zemlje pratile su jake grmljavine, veoma jaki udari vetra i izražena električna aktivnost, a zabeležena je i pojava grada srednje do velike veličine.

Prema podacima meteoroloških službi, u Francuskoj su u subotu izmerena ili izjednačena 202 temperaturna rekorda, a u nekim mestima temperatura je dostigla ekstremnih 43,2 stepena Celzijusa, što je zabeleženo u departmanu Meza.

“Zahvaljujući prodoru hladnijeg vazduha, najviša upozorenja na visoke temperature više nisu na snazi”, navedeno je u zvaničnoj izjavi meteorološke službe.

Nadležne službe nastavljaju da prate stanje na terenu, a javnost se poziva na oprez usled mogućih posledica naglih vremenskih promena.

Pročitaj još

Svet

Putin i Lukašenko održali zatvoreni sastanak u rezidenciji u Valdaju

Razgovori iza zatvorenih vrata održani nakon ukrajinskog upozorenja, bez javnih izjava i potpisanih dokumenata

Published

on

By

Razgovori iza zatvorenih vrata održani nakon ukrajinskog upozorenja, bez javnih izjava i potpisanih dokumenata

Ruski predsednik Vladimir Putin i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko održali su u petak razgovore iza zatvorenih vrata u Putinovoj rezidenciji u Valdaju. Sastanak je usledio nakon što je Ukrajina uputila upozorenje Belorusiji zbog prisustva ruske vojne infrastrukture na njenoj teritoriji, a prema izveštajima, razgovori su se dogodili u trenutku rastućih tenzija između Kijeva i Minska.

Prema zvaničnim informacijama, Kremlj je sastanak opisao kao rutinsku diskusiju u vezi sa trgovinom, zajedničkim projektima i regionalnom bezbednošću. Ipak, format razgovora – bez prisustva medija, javnih izjava i potpisanih dokumenata – ukazuje na to da su ključne teme bile namenjene isključivo liderima dve zemlje.

Sastanak je održan nekoliko dana nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski dao Belorusiji rok od nedelju dana da ukloni ruske signalne relejne stanice, za koje Kijev tvrdi da su korišćene za usmeravanje napada na teritoriju Ukrajine. Kremlj je to upozorenje odbacio, navodeći da predstavlja pretnju beloruskom suverenitetu.

Zasad nije saopšteno više detalja o sadržaju razgovora, a zvaničnici nisu davali izjave za javnost. Prema dostupnim informacijama, sastanak dodatno naglašava strateški značaj odnosa Moskve i Minska u trenutnoj regionalnoj bezbednosnoj situaciji.

Pročitaj još

U Trendu