Connect with us

Domaće

Majkrosoft investira 10 milijardi dolara u razvoj veštačke inteligencije u Japanu do 2029. godine

Američka kompanija udružuje snage sa Softbankom i Sakura internetom, pored prethodne investicije od 2,9 milijardi dolara iz 2024.

Published

on

gd698c2458b970ab7e1b52007e6f82d1222841cbd640cf4ad0c01542acdf5ba6d6d514563da9c6d60018b4f0c89a03584c93dbdc762e0ff037a1f8dba8ee35ad2_1280

Američka kompanija udružuje snage sa Softbankom i Sakura internetom, pored prethodne investicije od 2,9 milijardi dolara iz 2024.

Američka tehnološka kompanija Majkrosoft najavila je ulaganje od 10 milijardi dolara (oko 1.080 milijardi dinara) u Japan do 2029. godine, sa ciljem jačanja infrastrukture za veštačku inteligenciju i klaud tehnologije. Ovo je saopšteno prilikom sastanka predsednika Majkrosofta Breda Smita sa japanskom premijerkom Sanae Takaiči.

Prema planu, Majkrosoft će kroz partnerstvo sa japanskom Softbankom i provajderom Sakura internet unaprediti klaud infrastrukturu i kapacitete za razvoj AI tehnologija. Smit je naglasio: „Možemo da pružimo podršku japanskoj ekonomiji koja je neohodna za njenu budućnost.”

Pored tehnološkog segmenta, projekat uključuje i razvoj stručnih kadrova i jačanje sajber bezbednosti, što su ključni faktori za digitalni napredak japanske ekonomije. Premijerka Takaiči ocenila je ulaganje kao „veoma značajno”, ističući važnost suvereniteta i kontrole podataka unutar nacionalnih granica.

Ova investicija nadovezuje se na raniji plan iz 2024. godine, kada je Majkrosoft najavio ulaganje od 2,9 milijardi dolara (oko 313,2 milijarde dinara) za modernizaciju data centara i razvoj klaud usluga u Japanu. Nove aktivnosti predstavljaju deo šire strategije ubrzanog razvoja digitalne infrastrukture i jačanja konkurentnosti Japana na globalnom tehnološkom tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Čangan otvorio dva prodajno-servisna centra od 200 i 250 kvadrata u Srbiji

Crossroad Asia lansirao salone u Novom Sadu i Beogradu, najavljeno širenje mreže tokom 2026. godine

Published

on

By

Crossroad Asia lansirao salone u Novom Sadu i Beogradu, najavljeno širenje mreže tokom 2026. godine

Kompanija Crossroad Asia, deo OMR Grupe i zvanični distributer kineskog proizvođača automobila Čangan, otvorila je 20. maja dva nova prodajno-servisna centra ovog brenda u Srbiji, u Novom Sadu i Beogradu. Otvaranje ovih objekata predstavlja prvu fazu strateškog širenja mreže, sa ciljem da tokom 2026. godine Čangan pokrije ceo region.

Salon AK Stojanov d.o.o. u Novom Sadu, na adresi Zrenjaninski put 14, raspolaže izložbenim prostorom od 200 kvadratnih metara i servisnim kapacitetima od 250 kvadratnih metara. Ovaj objekat omogućava kupcima u Vojvodini potpunu uslugu – od prezentacije celokupne palete modela do profesionalnog održavanja vozila.

U Beogradu je otvoren salon AK Kompresor, na adresi Žorža Klemansoa 19 na Dorćolu, sa izložbenim prostorom od 200 kvadrata i servisom od 300 kvadrata. Kupci u glavnom gradu i okolini moći će da se upoznaju sa svim modelima brenda Čangan, kao i da koriste kompletne servisne usluge.

Kompanija Crossroad Asia naglašava da je otvaranje salona u Novom Sadu i Beogradu tek početak širenja distributivne mreže. U narednim nedeljama i mesecima predviđeno je otvaranje novih salona, što je deo strategije za izgradnju jedne od najsnažnijih mreža u automobilskoj industriji regiona. Fokus ostaje na dugoročnoj posvećenosti kupcima i olakšanom ulasku u eru elektromobilnosti.

Prema kompaniji, cilj je da kupcima u Srbiji i regionu obezbedi stabilnost i sigurnost, kao i potpunu uslugu tokom čitavog životnog veka vozila – od kupovine do redovnog održavanja. Svečano otvaranje novih salona prati slogan brenda: “Changan – pametan izbor na duge staze”.

Pročitaj još

Domaće

EU suspenduje carine na azotna đubriva, ušteda 60 miliona evra za poljoprivredu

Evropski savet odlučio da ukine carine na ureu i amonijak, kvota ograničena na obim iz 2024. plus 20 odsto uvoza iz Rusije i Belorusije

Published

on

By

Evropski savet odlučio da ukine carine na ureu i amonijak, kvota ograničena na obim iz 2024. plus 20 odsto uvoza iz Rusije i Belorusije

Evropska unija usvojila je odluku o jednogodišnjoj suspenziji carina na ključna azotna đubriva, uključujući ureu i amonijak, kako bi smanjila troškove za poljoprivrednike i industriju đubriva, saopštio je Evropski savet. Prema proceni Evropske komisije, ova mera će zemljama članicama doneti uštede od 60 miliona evra na ime uvoznih carina u narednih godinu dana.

Suspenzija carina odnosi se na proizvode koji se ne uvoze bez carina iz zemalja sa preferencijalnim pristupom prema režimu najpovlašćenijih nacija (MFN), a ne obuhvata uvoz iz Rusije i Belorusije. U 2024. godini, EU je uvezla dva miliona tona amonijaka i 5,9 miliona tona uree, kao i 6,7 miliona tona azotnih đubriva i smeša na bazi azota.

Ministar finansija Kipra Makis Keravos istakao je da će evropski poljoprivrednici ovim potezom dobiti bolji pristup pristupačnim i pouzdanim isporukama đubriva. “Istovremeno se ubrzano udaljavamo od ruskih i beloruskih proizvoda i gradimo otpornije lance snabdevanja i partnerstva na globalnom nivou”, izjavio je Keravos u ime predsedavajućeg Kipra.

Mera je ograničena na kvotu proizvoda jednaku obimu uvoza po MFN u 2024. godini, uz dodatnih 20 odsto količine koja je iste godine uvezena iz Rusije i Belorusije. Razlog za izuzimanje uvoza iz Rusije i Belorusije jeste agresija Rusije na Ukrajinu, kao i podrška Belorusije toj politici i nepoštovanje međunarodnog prava, osnovnih sloboda i ljudskih prava, navodi Evropski savet.

Trenutno, EU značajan deo azotnih đubriva uvozi bez carina, dok se na uvoz iz određenih zemalja primenjuje zajednička carinska tarifa od 5,5 do 6,5 odsto. Očekuje se da ova odluka doprinese smanjenju tržišne zavisnosti i jačanju diversifikacije dobavljača.

Mera će stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u službenom listu EU, a Komisija će aktivno pratiti situaciju na tržištu i po potrebi predložiti produženje ili izmenu suspenzije. U saopštenju se podseća da su cene đubriva od 2021. godine znatno porasle, što je uticalo na rast cena hrane i pritisak na evropsku poljoprivredu.

Pročitaj još

Domaće

Prodavci peleta snizili cene za 10.000 do 12.000 dinara, tona sada od 36.700 dinara

Na stovarištima u Srbiji pelet je pojeftinio i dostupan je po cenama od 36.700 do 44.000 dinara po toni

Published

on

By

feed, animal nutrition, pellets, pellets, pellets, pellets, pellets, pellets

Na stovarištima u Srbiji pelet je pojeftinio i dostupan je po cenama od 36.700 do 44.000 dinara po toni

Na stovarištima širom Srbije ponuda peleta je znatno poboljšana, a aktuelne cene beleže pad od 10.000 do 12.000 dinara u poređenju sa prethodnim mesecima. Kupci sada mogu nabaviti tonu peleta po cenama od 36.700 do 44.000 dinara, dok je tokom protekle grejne sezone cena dostizala i 48.000 dinara po toni na mestima gde je zaliha uopšte bilo.

Prema izjavama iz kompanije Bio enerdži point, situacija sa snabdevanjem ove godine je stabilnija, a proizvodnja se odvija uprkos remonta koji je pri završetku. “Biće peleta po aktuelnoj ceni ako ne dođe do drastičnog poskupljenja struje ili gasa. Proizvodnja je stabilna, iako ovih dana imamo remont, ali se i on završava. Velika je potražnja”, saopštio je vlasnik Zoran Drakulić.

Na tržištu je i dalje izražena tražnja za peletom u Italiji, Grčkoj i Severnoj Makedoniji, ali je iz kompanije naglašeno da se za izvoz izdvajaju minimalne količine kako bi se obezbedile dovoljne zalihe za domaće potrošače. Drakulić je dodao da je tokom prošle godine došlo do značajnog rasta cena, što su iskoristili trgovci, dok su proizvođači poslovali „sa nulom”.

On savetuje građanima da pelet nabave van grejne sezone, jer su tada cene povoljnije: “Treba kupovati van sezone. Verujem da građani mogu proći znatno povoljnije nego u sezoni.”

Mladen Stojadinović iz iste firme ističe da je ponuda sirovina sada bolja nego pre nekoliko meseci, te da su veletrgovci unapred kupili velike količine za stovarišta i da očekuje stabilnu ponudu u narednom periodu. “Sve zavisi od snabdevanja sirovinama. Trenutno ne radimo punim kapacitetom jer nema dovoljno sirovine, ali svakako proizvodimo više nego prethodne godine što je dobro”, istakao je Stojadinović.

Pročitaj još

U Trendu