Connect with us

Domaće

Jugoturs otvorio konkurs za hiljadu predstavnika 1987. godine, vodiči specijalizovani za azijske destinacije

U vreme kada je Jugoturs bio najveći turoperater u Evropi, hiljadu ljudi prošlo je obuku za rad na različitim destinacijama, a aranžmani za Istanbul rasprodavali su se čim bi bili oglašeni

Published

on

pexels-photo-18226331

U vreme kada je Jugoturs bio najveći turoperater u Evropi, hiljadu ljudi prošlo je obuku za rad na različitim destinacijama, a aranžmani za Istanbul rasprodavali su se čim bi bili oglašeni

Jugoturs, tada najveći turoperater u Evropi, raspisao je 1987. godine konkurs za predstavnike na brojnim destinacijama, na koji se prijavio veliki broj kandidata. Prema rečima Aleksandra Seničića, hiljadu ljudi prošlo je obuku i dobilo posao, što je značajno uticalo na razvoj turističkog sektora u bivšoj Jugoslaviji. Seničić je tada radio u Ulcinju i položio ispit za turističkog vodiča, prvo za Beograd, a kasnije i za celu Jugoslaviju.

Preduzeća su tokom osamdesetih godina gradila odmarališta na planinama i moru, dok je država ulagala u hotele i školovanje radnika. Neke agencije, poput Jugotursa, imale su i sopstvene avione. U to vreme, aranžmani za Istanbul koji su nudili specijalizovani vodiči, poput Dragana Vukića, bili su skuplji od konkurencije, ali su rasprodavani odmah po objavljivanju.

Seničić ističe da je posao turističkog vodiča zahtevan, jer osim znanja iz istorije i umetnosti, podrazumeva i poznavanje zakona zemalja destinacije. Kao primer navodi situacije u državama koje se rukovode šerijatskim pravom, gde obdukciju nad preminulim ženama mogu obaviti samo ženski lekari. Tokom devedesetih godina, zbog sankcija, putovalo se uglavnom unutar zemlje, dok je Kipar bio česta destinacija zbog bezviznog režima.

U tom periodu, u okviru Jugopetrola je pokrenuta agencija Follow me, koja je otvorila nova tržišta poput Turske i Tunisa. Seničić naglašava važnost upornosti i učenja za uspeh u turizmu: „Na takvim putovanjima shvatite da svako mesto može biti lepo ako ga stanovnici vole i unapređuju.“

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

IT sektor u Srbiji udvostručio broj oglasa za AI stručnjake, rast od 80 odsto u 2025.

U 2025. godini objavljeno 347 oglasa za AI profile, dok je ukupno IT tržište palo 16 odsto

Published

on

By

U 2025. godini objavljeno 347 oglasa za AI profile, dok je ukupno IT tržište palo 16 odsto

Na tržištu rada u Srbiji potražnja za stručnjacima iz oblasti veštačke inteligencije porasla je za više od 80 odsto u 2025. godini u odnosu na 2024, pokazuju podaci sajta HelloWorld. U apsolutnim brojkama, objavljeno je 347 oglasa za AI pozicije tokom 2025, naspram 192 oglasa u 2024. godini, što potvrđuje izraženu dinamiku rasta ovog segmenta.

Ovaj trend nije zabeležen samo na lokalnom nivou – globalno, AI pozicije spadaju među najbrže rastuće kategorije, uz dvostruko brži rast plata za AI veštine u poređenju sa sektorima manje izloženim ovoj tehnologiji. Srbija prati ovaj trend postepenim, ali sigurnim tempom.

U isto vreme, ukupno IT tržište rada u Srbiji zabeležilo je pad broja oglasa od oko 16 odsto u 2025. godini u poređenju sa prethodnom godinom. U tom kontekstu, rast AI pozicija od više od 80 odsto posebno je izražen, jer AI segment ide suprotnim smerom od ostatka IT sektora.

Najveći broj AI oglasa i dalje dolazi iz IT sektora, ali i drugi sektori beleže rast – finansije i osiguranje su duplirali broj oglasa za AI stručnjake, dok telekomunikacije beleže višestruki rast. Domaće kompanije uvode AI u oblasti ljudskih resursa, analitike i e-commerce sektora, čime potražnja za ovim profilima izlazi iz okvira klasičnih tehnoloških firmi.

Među najtraženijim zanimanjima nalaze se AI Engineer, Software Developer sa AI veštinama i ML Engineer, dok su Python i data analytics među najtraženijim veštinama. Kada je reč o iskustvu, dominiraju medior profili sa 57 odsto svih AI oglasa, dok 32 odsto oglasa otpada na senior pozicije. Junior oglasi su zastupljeni sa svega 6,6 odsto.

Hibridni model rada zabeležio je pomak sa 11 odsto na 22,5 odsto svih oglasa, dok remote rad ostaje dominantan, ali sa laganim padom udela. Ponuda u Beogradu i Novom Sadu raste, ali fleksibilni modeli rada otvaraju prilike i za kandidate van glavnih centara.

AI pozicije su među najatraktivnijima kada je reč o platama u domaćem IT sektoru. Senior IT pozicije u proseku nude oko 4.600 evra mesečno, dok senior AI profili često premašuju taj iznos. Junior AI pozicije kreću se oko 1.000 evra, ali sa boljim perspektivama rasta u odnosu na ostatak IT tržišta.

Prema Evropskoj komisiji, veštačka inteligencija ima potencijal da automatizuje ili transformiše gotovo polovinu postojećih zanimanja. Srbija je 2025. godine usvojila Strategiju razvoja veštačke inteligencije do 2030, što pokazuje da institucionalni okvir prati zahteve tržišta. AI oglasi više nisu rezervisani samo za specijalizovane portale, već postaju standardna ponuda na tržištu rada.

Pročitaj još

Domaće

Prosečni izdaci domaćinstava porasli 11,8 odsto, inflacija iznosila 3,8 odsto u 2025.

Prihodi domaćinstava dostigli 109.136 dinara, izdaci za hranu i piće čine 36,6 odsto ukupne potrošnje

Published

on

By

Prihodi domaćinstava dostigli 109.136 dinara, izdaci za hranu i piće čine 36,6 odsto ukupne potrošnje

Prosečni mesečni izdaci za ličnu potrošnju domaćinstava u Srbiji tokom prošle godine iznosili su 109.787 dinara (oko 936 evra), što predstavlja nominalni rast od 11,8 odsto u poređenju sa 2024. godinom, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Istovremeno, mesečni prihodi domaćinstava povećani su za 11,7 odsto na 109.136 dinara (oko 960 evra). Međutim, zvanična godišnja inflacija za 2025. iznosila je 3,8 odsto.

U gradskim naseljima prosečni prihodi domaćinstava iznosili su 110.805 dinara, što je rast od 11,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok su izdaci za ličnu potrošnju dostigli 111.331 dinar, takođe sa rastom od 11,6 odsto. Domaćinstva u ostalim naseljima ostvarila su prihode od 106.050 dinara, što je povećanje od 12,0 odsto, dok su izdaci za potrošnju iznosili 106.906 dinara, uz rast od 12,2 odsto nominalno.

Najveći deo prihoda domaćinstava u novcu i naturi činili su prihodi iz redovnog radnog odnosa (54,8 odsto), a zatim penzije sa 29,8 odsto. Prihodi od poljoprivrede, lova i ribolova iznosili su 3,8 odsto, dok su prihodi od naturalne potrošnje činili 2,4 odsto prihoda. Prihodi van redovnog radnog odnosa i primanja od socijalnog osiguranja činili su po 2,3 odsto, a 4,6 odsto poticalo je iz ostalih izvora.

U strukturi lične potrošnje, izdaci za hranu i bezalkoholna pića činili su 36,6 odsto ukupne potrošnje domaćinstava, dok su izdaci za stanovanje, vodu, električnu energiju, gas i ostala goriva iznosili 16,1 odsto. Sledili su izdaci za transport sa 9,0 odsto, lične predmete i usluge sa 6,0 odsto, komunikacije sa 5,5 odsto, rekreaciju i kulturu sa 5,3 odsto, odeću i obuću sa 4,7 odsto, alkoholna pića i duvan sa 4,4 odsto, zdravlje sa 4,0 odsto, dok su izdaci za ostale grupe potrošnje činili 8,4 odsto.

Ovi podaci pokazuju da je rast troškova domaćinstava znatno premašio zvaničnu stopu inflacije, dok su prihodi domaćinstava nominalno pratili rast izdataka.

Pročitaj još

Domaće

Privreda Srbije beleži rast BDP-a od 1,9 odsto, industrijska proizvodnja u padu

Budžetski deficit dostigao 70,5 milijardi dinara, izvoz automobila 827,9 miliona evra

Published

on

By

Budžetski deficit dostigao 70,5 milijardi dinara, izvoz automobila 827,9 miliona evra

Srpska privreda zabeležila je rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,9 odsto u prva dva meseca 2026. godine u poređenju sa istim periodom prethodne godine, navodi se u najnovijem izdanju Makroekonomskih analiza i trendova (MAT). Ovaj rezultat predstavlja povećanje od 0,9 procentnih poena u odnosu na početak 2025. godine, dok su glavni pokretači rasta bili sektori usluga, građevinarstva i neto poreza, dok je industrijska proizvodnja zabeležila negativan doprinos.

Prema podacima MAT-a, industrijska proizvodnja u februaru je pala za 0,3 odsto na godišnjem nivou. Prerađivačka industrija ostvarila je rast od 1,2 odsto, dok su rudarstvo i sektor energetike zabeležili pad od devet odsto, odnosno 1,6 odsto. Na slabije rezultate industrije uticali su geopolitički faktori, problemi u radu pančevačke rafinerije i manji broj radnih dana u odnosu na isti mesec prošle godine.

Kumulativni podaci za prva dva meseca 2026. pokazuju pad industrije u svim ključnim segmentima: rudarstvo je zabeležilo pad od 5,7 odsto, prerađivačka industrija 5,6 odsto, a energetika 1,2 odsto. S druge strane, promet u maloprodaji u februaru bio je realno veći za 4,6 odsto u odnosu na prošlu godinu, a prosečna neto zarada u januaru porasla je nominalno za 10,2 odsto, odnosno realno za 7,6 odsto.

Spoljnotrgovinska razmena pokazala je blago poboljšanje – izvoz robe porastao je za 1,6 odsto, dok je uvoz smanjen za 3,5 odsto, čime je pokrivenost uvoza izvozom porasla na oko 85 odsto, u odnosu na 80,7 odsto godinu dana ranije. Najveći udeo u izvozu prerađivačke industrije imaju motorna vozila i prikolice, sa izvozom od 827,9 miliona evra i učešćem od 15,6 odsto, a slede osnovni metali (490,5 miliona evra) i prehrambeni proizvodi (459,4 miliona evra). Glavna tržišta za automobilski sektor su Italija sa 67 odsto izvoza i Nemačka sa 12 odsto.

Inflacija u februaru iznosila je 2,5 odsto i ostala relativno stabilna. U poređenju sa zemljama Evropske unije, Srbija se nalazi među državama sa nižim rastom cena, pošto je sedam od 27 članica imalo veću inflaciju, uključujući Rumuniju, Slovačku i Hrvatsku.

Fiskalni pokazatelji ukazuju na pogoršanje – budžetski deficit u prva dva meseca iznosio je 70,5 milijardi dinara, što je za 44,8 milijardi više nego u istom periodu prethodne godine. Struktura izvoza pokazuje fleksibilnost domaće privrede, ali i izvesnu zavisnost od spoljne tražnje.

Pročitaj još

U Trendu