Connect with us

Domaće

Javni dug Srbije dostigao 39,1 milijardu evra, učešće 41,5 odsto BDP-a na kraju februara

Ministarstvo finansija navodi da je javni dug na kraju januara iznosio 39 milijardi evra ili 41,3 odsto BDP-a, dok je krajem 2025. godine bio 39,3 milijarde evra, odnosno 44,4 odsto BDP-a

Published

on

ga006ea55780fcd524dd46db4cf6a3181b41b083e8d3bdc04d03bd4445e60805849776a3c0590708d6e9972b49ee5888fef036a96fd6ef426f467d288eb62e23d_1280

Ministarstvo finansija navodi da je javni dug na kraju januara iznosio 39 milijardi evra ili 41,3 odsto BDP-a, dok je krajem 2025. godine bio 39,3 milijarde evra, odnosno 44,4 odsto BDP-a

Prema podacima Ministarstva finansija, javni dug Republike Srbije na kraju februara 2026. godine iznosio je 39,1 milijardu evra, što predstavlja 41,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ove informacije potvrđuju novootvorene podatke o fiskalnoj poziciji države u ovoj godini.

Na kraju januara 2026. godine, javni dug Srbije iznosio je 39 milijardi evra, što je bilo 41,3 odsto BDP-a. U poređenju sa tim, na kraju 2025. godine javni dug je iznosio 39,3 milijarde evra, odnosno 44,4 odsto BDP-a, pokazuju zvanične brojke Ministarstva finansija.

Kretanje javnog duga tokom poslednjih meseci ukazuje na blagu promenu u odnosu ukupnog zaduženja prema BDP-u, dok je nominalni iznos ostao relativno stabilan. Ove cifre pružaju uvid u nastavak fiskalne politike Srbije i prateći trend javnih finansija u aktuelnom periodu.

Prema navodima Ministarstva finansija, „Javni dug Srbije na kraju februara iznosio je 39,1 milijardu evra, odnosno 41,5 odsto BDP-a. Javni dug je na kraju januara iznosio 39 milijardi evra, što je bilo 41,3 odsto BDP-a. Na kraju 2025. godine javni dug je bio 39,3 milijarde evra, odnosno 44,4 odsto BDP-a.”

Ovi podaci jasno pokazuju promene u odnosu javnog duga prema bruto domaćem proizvodu, čime se prati održivost fiskalnog okvira zemlje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Er Srbija ponovo uvodi direktne letove ka Minhenu nakon 18 godina pauze

Svakodnevni polasci između Beograda i Minhena, ukupno deset nemačkih destinacija u mreži Er Srbije

Published

on

By

Svakodnevni polasci između Beograda i Minhena, ukupno deset nemačkih destinacija u mreži Er Srbije

Nacionalna avio-kompanija Er Srbija juče je zvanično obnovila direktnu avio-liniju između Beograda i Minhena, nakon pauze od 18 godina, saopšteno je iz kompanije. Let JU342/3 uspostavio je svakodnevne polaske iz glavnog grada Srbije ka najvećem gradu Bavarske, čime se dodatno unapređuje povezanost sa jednim od vodećih evropskih poslovnih i saobraćajnih centara.

Letovi iz Beograda za Minhen realizuju se ponedeljkom, utorkom, četvrtkom i subotom u 07.10 časova, sa povratkom iz Minhena u 09.30 časova, dok su sredom, petkom i nedeljom polasci iz Beograda u 17.55 časova, a povratni letovi iz Minhena u 20.15 časova. Uvođenjem ove linije, Er Srbija sada direktno povezuje Beograd i Niš sa ukupno deset destinacija u Nemačkoj.

Minhen je poznat kao ključni poslovni, sajamski i turistički centar, sa bogatom istorijom, arhitekturom i kulturnim događajima svetskog značaja, među kojima se izdvaja Oktoberfest. Grad je takođe značajno vazduhoplovno čvorište koje pruža brojne mogućnosti za nastavak putovanja širom sveta.

„Uspostavljanjem direktne linije između Beograda i Minhena dodatno jačamo naše prisustvo na nemačkom tržištu i unapređujemo povezanost Srbije sa važnim saobraćajnim i privrednim čvorištem u Evropi. Minhen je značajna destinacija kako za poslovne putnike, tako i za one koji putuju turistički. Uvođenjem svakodnevnih letova potvrđujemo našu posvećenost širenju mreže i kontinuiranom odgovoru na potrebe tržišta i putnika i omogućavamo brza i jednostavna presedanja preko Beograda ka naširokoj mreži destinacija“, izjavio je Jirži Marek, generalni direktor Er Srbije.

Putnicima iz Minhena, preko Beograda, dostupne su veze do gradova poput Njujorka, Šangaja, Guangdžoua, Istanbula, Atine, Soluna, Roda, Krfa, Irakliona, Mikonosa, Santorinija, Larnake, Tbilisija, Izmira, Malage, Napulja, Palerma, Katanije, Malte, Varne, Bukurešta, Sofije, Budimpešte, Beča, Ljubljane, Zagreba, Sarajeva, Skoplja, Tirane, Podgorice, Tivta, Mostara, Ohrida, Dubrovnika, Splita, Rijeke, Pule, Zadra i Brača. Zahvaljujući pažljivo planiranom redu letenja, Beograd dodatno jača poziciju tranzitnog čvorišta koje povezuje Bavarsku sa regionom Balkana, Mediteranom i destinacijama u Severnoj Americi i Aziji.

Pročitaj još

Domaće

Lada automobile GmbH obustavlja poslovanje u Nemačkoj posle više od 50 godina

Kompanija sa oko deset zaposlenih podnela zahtev za stečaj, zvanični izvoz obustavljen još 2019. zbog EU propisa

Published

on

By

Kompanija sa oko deset zaposlenih podnela zahtev za stečaj, zvanični izvoz obustavljen još 2019. zbog EU propisa

Kompanija Lada automobile GmbH iz Bukstehudea, koja je više od 50 godina bila nemački uvoznik ruskog brenda lada, podnela je zahtev za stečaj zbog nemogućnosti pronalaska novog investitora. Poslovanje je obustavljeno već nekoliko meseci, a kompanija je do nedavno zapošljavala oko deset ljudi, navode nemački izvori.

Zvanični izvoz modela lada u Evropu zaustavljen je krajem 2019. godine, kada je Evropska unija pooštrila propise o emisiji. Nakon toga, uvoznik je nastavio da uvozi terenac “niva” kao sivi uvoz, prodavajući ga pod nazivima “lada 4×4” i “lada tajga”. Ovi automobili su, prema navodima, bili lošijeg kvaliteta, ali su se izdvajali izuzetno niskom cenom.

Nakon izbijanja rata u Ukrajini i uvođenja embarga protiv Rusije, mogućnost nabavke novih vozila i rezervnih delova skoro je potpuno nestala. Time je i poslednja mogućnost poslovanja ugašena, što je dovelo do povlačenja kompanije sa nemačkog tržišta.

Krajem 2019. godine, kompanija je bila direktno pogođena regulatornim promenama u EU, što je značajno uticalo na njen poslovni model. Nakon 2022. godine, dodatni pritisci su došli zbog geopolitičkih dešavanja i nedostatka pristupa ruskim proizvodima i komponentama.

Vesti o stečaju i povlačenju Lada automobile GmbH sa nemačkog tržišta označavaju kraj prisustva ruskog automobila u Nemačkoj posle više od pola veka.

Pročitaj još

Domaće

Čangan otvorio dva prodajno-servisna centra od 200 i 250 kvadrata u Srbiji

Crossroad Asia lansirao salone u Novom Sadu i Beogradu, najavljeno širenje mreže tokom 2026. godine

Published

on

By

Crossroad Asia lansirao salone u Novom Sadu i Beogradu, najavljeno širenje mreže tokom 2026. godine

Kompanija Crossroad Asia, deo OMR Grupe i zvanični distributer kineskog proizvođača automobila Čangan, otvorila je 20. maja dva nova prodajno-servisna centra ovog brenda u Srbiji, u Novom Sadu i Beogradu. Otvaranje ovih objekata predstavlja prvu fazu strateškog širenja mreže, sa ciljem da tokom 2026. godine Čangan pokrije ceo region.

Salon AK Stojanov d.o.o. u Novom Sadu, na adresi Zrenjaninski put 14, raspolaže izložbenim prostorom od 200 kvadratnih metara i servisnim kapacitetima od 250 kvadratnih metara. Ovaj objekat omogućava kupcima u Vojvodini potpunu uslugu – od prezentacije celokupne palete modela do profesionalnog održavanja vozila.

U Beogradu je otvoren salon AK Kompresor, na adresi Žorža Klemansoa 19 na Dorćolu, sa izložbenim prostorom od 200 kvadrata i servisom od 300 kvadrata. Kupci u glavnom gradu i okolini moći će da se upoznaju sa svim modelima brenda Čangan, kao i da koriste kompletne servisne usluge.

Kompanija Crossroad Asia naglašava da je otvaranje salona u Novom Sadu i Beogradu tek početak širenja distributivne mreže. U narednim nedeljama i mesecima predviđeno je otvaranje novih salona, što je deo strategije za izgradnju jedne od najsnažnijih mreža u automobilskoj industriji regiona. Fokus ostaje na dugoročnoj posvećenosti kupcima i olakšanom ulasku u eru elektromobilnosti.

Prema kompaniji, cilj je da kupcima u Srbiji i regionu obezbedi stabilnost i sigurnost, kao i potpunu uslugu tokom čitavog životnog veka vozila – od kupovine do redovnog održavanja. Svečano otvaranje novih salona prati slogan brenda: “Changan – pametan izbor na duge staze”.

Pročitaj još

U Trendu