Connect with us

Svet

Istraga o ubistvu studentkinje u Londonu povezana sa sastancima bivšeg tužioca i milionera

Britanske vlasti i dalje istražuju slučaj iz 2008. godine, otkriveni novi detalji o posredovanju Džefrija Epstajna

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Britanske vlasti i dalje istražuju slučaj iz 2008. godine, otkriveni novi detalji o posredovanju Džefrija Epstajna

Novi dokumenti otkrili su detalje o mreži uticajnih pojedinaca koji su, prema policijskim izvorima, pomogli Faruku Abdulhaku da izbegne odgovornost za ubistvo studentkinje Martine Vik Magnusen u Londonu 2008. godine. Slučaj je privukao pažnju javnosti zbog bekstva osumnjičenog u Jemen, zemlju bez ugovora o ekstradiciji sa Velikom Britanijom.

Prema dostupnim podacima, finansijer Džefri Epstajn je posredovao u sastanku između oca osumnjičenog, milijardera Šahera Abdulhaka, i bivšeg direktora javnog tužilaštva u Velikoj Britaniji, lorda Kena Mekdonalda. Nakon odlaska sa funkcije 2008. godine, Mekdonald se sastao sa Šaherom Abdulhakom u Parizu 2012. godine, a kasnije i sa Farukom Abdulhakom u Jemenu, gde je, prema sopstvenoj izjavi, pokušao da ga ubedi da se vrati u Veliku Britaniju i suoči sa pravdom.

Prema policijskim izvorima, sastanku su prethodili dogovori kojima je, između ostalog, posredovao britanski PR konsultant. Dokumentacija pokazuje da je Mekdonaldu za put u Pariz isplaćeno 20.000 funti (oko 2,7 miliona dinara), uz obezbeđen luksuzni smeštaj i prevoz. Nakon ovih sastanaka, nije bilo napretka u izručenju osumnjičenog, a prema navodima iz istrage, jemenske vlasti su se pozvale na ustavnu zabranu ekstradicije svojih državljana.

Otac žrtve, Peter Magnusen, izrazio je razočaranje otkrićem da je bivši šef tužilaštva razgovarao sa osumnjičenim i njegovim ocem, ocenjujući da je to “potpuno pogrešno”. Istraga o slučaju i dalje je u toku, a nadležni organi nastavljaju da prikupljaju informacije i prate međunarodne kontakte povezane sa ovim slučajem.

“Istraga je u toku, prikupljaju se svi relevantni podaci”, navedeno je u zvaničnoj izjavi.

Svet

Izveštaj o dostupnosti nekretnina: Najpristupačniji gradovi za kupovinu kuće u SAD

Analiza pokazuje da su srednje veliki gradovi u regionima Rust Belt i Sun Belt među najpovoljnijima za kupovinu nekretnina, potvrđuju podaci iz istraživanja

Published

on

By

Analiza pokazuje da su srednje veliki gradovi u regionima Rust Belt i Sun Belt među najpovoljnijima za kupovinu nekretnina, potvrđuju podaci iz istraživanja

Nedavna analiza tržišta nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama ukazuje da je posedovanje kuće za mnoge stanovnike sve teže dostupno, ali pojedini gradovi u regionima Rust Belt i Sun Belt i dalje nude povoljne uslove za kupovinu. Grad Flint u saveznoj državi Mičigen, nekada poznat po snažnoj automobilskoj industriji, proglašen je za najpristupačniju lokaciju za kupovinu nekretnine, stoji u izveštaju zasnovanom na podacima sa tržišta.

Analiza je obuhvatila 300 gradova, pri čemu je korišćeno deset faktora, uključujući odnos između prosečne cene kuće i prihoda domaćinstva, kao i cenu po kvadratnom metru. Svakom gradu dodeljen je rezultat na skali od 100 poena, gde veći rezultat ukazuje na veću pristupačnost.

Flint zauzima prvo mesto na listi najpristupačnijih gradova, dok se na drugom mestu nalazi Detroit, navodi se u izveštaju. Prosečna cena kuće u Flintu iznosi oko 66.000 američkih dolara, dok je u Detroitu ta vrednost približno 76.500 dolara, prema dostupnim tržišnim podacima.

Sa druge strane, kao najmanje pristupačan grad za kupovinu kuće izdvojena je Santa Barbara u Kaliforniji, gde je prosečna cena nekretnine oko 1,85 miliona dolara.

Istraživanje ukazuje da, i pored pojedinačnih gradova sa povoljnijim uslovima, tržište nekretnina na nacionalnom nivou ostaje izazovno za kupce. Takzvani jaz u pristupačnosti, odnosno razlika između prihoda potrebnog za kupovinu prosečne kuće i stvarnih prihoda domaćinstava, povećao se od 2020. godine usled rasta kamata na stambene kredite i porasta cena kuća.

Prema zvaničnim podacima, da bi kupac mogao da priušti prosečnu nekretninu, neophodan je godišnji prihod od oko 120.000 dolara, dok je srednja prodajna cena kuće u SAD približno 400.000 dolara. U januaru 2020. godine, za isti standard bilo je potrebno oko 63.000 dolara godišnjeg prihoda.

Kretanje stanovništva pokazuje da pristupačnost nekretnina nije jedini faktor koji utiče na odluku o preseljenju. Analiza podataka iz poreske uprave ukazuje da se milioni Amerikanaca sele iz saveznih država sa višim porezima, poput Kalifornije i Njujorka, ka državama sa nižim porezima, kao što su Teksas, Florida i Severna Karolina. Međutim, nijedan od gradova iz tih država nije uvršćen među deset najpristupačnijih prema ovom istraživanju.

Stručnjaci napominju da su uz ekonomske faktore, na odluku o preseljenju značajno utiču i profesionalne, porodične i druge lične obaveze, što smanjuje verovatnoću da se stanovnici sele isključivo zbog povoljnijih cena nekretnina.

Pročitaj još

Svet

Studenti na američkim univerzitetima izražavaju zabrinutost zbog uticaja veštačke inteligencije

Javni nastupi povodom diplomiranja izazvali negativne reakcije studenata, zabrinutost zbog tržišta rada potvrđena istraživanjima

Published

on

By

Javni nastupi povodom diplomiranja izazvali negativne reakcije studenata, zabrinutost zbog tržišta rada potvrđena istraživanjima

Tokom svečanosti povodom diplomiranja na više američkih univerziteta u maju 2026. godine, zabeležene su negativne reakcije studenata na temu veštačke inteligencije, potvrđuju izveštaji sa lica mesta. Na Univerzitetu Arizone, studenti su negodovali tokom obraćanja bivšeg izvršnog direktora tehnološke kompanije koji je govorio o budućnosti veštačke inteligencije. Slične reakcije zabeležene su i na Univerzitetu Centralne Floride i Državnom univerzitetu Srednjeg Tenesija, gde su studenti izražavali nezadovoljstvo kada su govornici pominjali AI, navode izveštaji međunarodnih medija.

Ovakve reakcije deo su šireg trenda u kojem mladi izražavaju zabrinutost zbog uticaja novih tehnologija na mogućnosti zapošljavanja. Prema nedavnom istraživanju, procenat mladih od 15 do 34 godine koji smatraju da je povoljno vreme za nalaženje posla opao je sa 75% u 2022. godini na 43% u 2026. godini, što je 21 procentni poen manje u odnosu na starije ispitanike. Analitičari navode da ovaj pad može delimično odražavati zabrinutost zbog automatizacije i potencijalnog gubitka radnih mesta zbog razvoja veštačke inteligencije.

Dodatno, diplomci se suočavaju sa izazovima prilikom ulaska na tržište rada, koje karakteriše smanjen broj otvorenih pozicija i povećana konkurencija. Prema podacima Ministarstva rada SAD, stopa nezaposlenosti za populaciju od 20 do 24 godine iznosila je 7,6% u aprilu, što je iznad ukupne nacionalne stope od 4,3%. Neki diplomci navode da su bili primorani da pošalju veliki broj prijava pre nego što su pronašli zaposlenje.

Stručnjaci iz oblasti istraživanja javnog mnjenja ističu da zabrinutost mladih nije ograničena samo na pitanja zapošljavanja, već obuhvata i druge aspekte poput uticaja veštačke inteligencije na kreativnost i međuljudske odnose. Ova skepticizam prema AI prisutan je i u široj javnosti, gde deo populacije izražava sumnju u koristi koje bi nova tehnologija mogla doneti društvu.

Veštačka inteligencija ostaje tema javne rasprave, a reakcije mladih tokom svečanosti povodom diplomiranja pokazuju rastuće tenzije između očekivanja tehnološkog napretka i neizvesnosti koje on donosi za buduće generacije radnika.

Pročitaj još

Svet

Četvrti slučaj meningitisa potvrđen kod učenika osnovne škole u Redingu

Agencija za zdravstvenu bezbednost Velike Britanije saopštila da je novooboleli učenik stabilno, mere zaštite sprovedene

Published

on

By

Agencija za zdravstvenu bezbednost Velike Britanije saopštila da je novooboleli učenik stabilno, mere zaštite sprovedene

Agencija za zdravstvenu bezbednost Velike Britanije (UKHSA) potvrdila je četvrti slučaj meningitisa B kod učenika osnovne škole u gradu Redingu, udaljenom oko 60 kilometara od Londona. Prema zvaničnom saopštenju, dete je deo grupe učenika među kojima su ranije registrovani slučajevi infekcije, uključujući i učenika koji je preminuo prošle nedelje.

Prethodno su još dva pacijenta, učenik osnovne i srednje škole sa istog područja, hospitalizovani zbog meningitisa B. Novooboleli učenik pohađa Osnovnu školu “Vestvud farm” u Redingu, a prema navodima zvaničnika iz UKHSA, trenutno se dobro oporavlja. Roditelji su obavešteni o simptomima bolesti i merama opreza.

“Ovaj četvrti slučaj ima vezu sa istom širom društvenom mrežom kao i ostali slučajevi, a mere zaštite, uključujući antibiotsku profilaksu, već su sprovedene”, izjavila je konsultantkinja za javno zdravlje UKHSA Rejčel Mirkl.

Dodala je da je rizik za širu javnost i dalje nizak, ali da je važno da roditelji i dalje prate zdravlje dece i uoče moguće simptome. Institucije nastavljaju da prate situaciju i preduzimaju sve neophodne mere za zaštitu učenika i šire zajednice.

Pročitaj još

U Trendu