Connect with us

Srbija

Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje organizovao radnu subotu bez lista čekanja

Zdravstvena ustanova sprovela pojačan obim pregleda i operacija kako bi obezbedila pravovremenu uslugu pacijentima

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Zdravstvena ustanova sprovela pojačan obim pregleda i operacija kako bi obezbedila pravovremenu uslugu pacijentima

Institut za kardiovaskularne bolesti ‘Dedinje’ u Beogradu organizovao je radnu subotu 8. juna 2024. godine, sa ciljem unapređenja zdravstvene zaštite i održavanja statusa ustanove bez lista čekanja, kako je saopšteno iz Instituta. Tokom dana, realizovan je pojačan obim dijagnostičkih pregleda, intervencija i operativnih zahvata iz oblasti kardiohirurgije i kardiologije.

Direktor Instituta, prof. dr Milovan Bojić, izjavio je da su svi zaposleni bili na svojim radnim mestima i da su svi sektori radili u punom kapacitetu. “Naš Institut je veoma tražena zdravstvena ustanova, kako iz zemlje tako i iz regiona. Da ne bi došlo do stvaranja viška pacijenata, odlučili smo da organizujemo radnu subotu, što je veoma važno za naše pacijente”, rekao je Bojić. On je istakao da je ustanovi prioritet da pacijenti ne čekaju na lečenje, zbog čega ne postoje liste čekanja.

Načelnik odeljenja preoperativne pripreme, dr Ivana Petrović, navela je da je operativni program otvoren i subotom i nedeljom, što doprinosi eliminisanju lista čekanja. “Najvažnija nam je bezbednost pacijenata i povratak u kvalitetan život. Uprava se trudi da uvede najnovije tehnologije i procedure kako bi pacijenti imali savremeno lečenje”, izjavila je dr Petrović.

Načelnik ambulantno-polikliničkog dela, dr Milijana Balević, istakla je da se svakodnevno obavi preko 700 pregleda radnim danima i da se u ustanovi postavljaju konačne dijagnoze, obavljaju preventivni pregledi i završavaju dijagnostičke procedure. “Pacijent izlazi potpuno osposobljen za dalji život i rad”, dodala je dr Balević.

Iz Instituta je poručeno da će i dalje, bez obzira na pojačane zahteve za njihovim uslugama, nastaviti sa praksom organizovanja radnih subota i nedelja kako bi građanima Srbije bilo omogućeno lečenje bez čekanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Zatvorena saobraćajna traka na auto-putu ka Nišu, potpuna obustava puta kod Kopaonika od nedelje

Radovi na više deonica, vozačima preporučene alternative dok traje zatvaranje saobraćaja

Published

on

By

Radovi na više deonica, vozačima preporučene alternative dok traje zatvaranje saobraćaja

Na auto-putu u smeru Beograd – Niš, deo državnog puta II M reda broj 11 između petlje Lasta i petlje Bubanj Potok (od km 27+200 do km 27+800) biće zatvorena preticajna saobraćajna traka zbog radova na sanaciji zaštitne ograde, saopšteno je iz nadležnih službi. Radovi će se izvoditi u subotu, 23. maja 2026. godine, u periodu od 9 do 13 časova. Saobraćaj će se u zoni radova odvijati voznom i krajnjom desnom trakom, dok će radovi biti obezbeđeni odgovarajućom signalizacijom i opremom.

U nedelju, 24. maja i ponedeljak, 25. maja 2026. godine, u periodu od 8 do 15 časova, biće potpuno obustavljen saobraćaj na državnom putu II A reda broj 211 na deonici Brzeće – Kopaonik zbog radova na asfaltiranju. Nakon 15 časova, saobraćaj će se odvijati u redovnom režimu. Nadležni savetuju vozačima korišćenje alternativnih pravaca tokom trajanja obustave: Brzeće – Brus – Jošanička Banja.

Takođe, u nedelju, 24. maja, izvodiće se radovi na sanaciji kolovozne konstrukcije na parking prostoru Donji Koševi na državnom putu I A reda broj 5, na deonici petlja Velika Drenova – petlja Trstenik, sa obe strane puta. Deo parking prostora namenjen za teretna vozila biće delimično zatvoren, a planirano trajanje radova je 14 dana.

“Radovi će biti obezbeđeni adekvatnom saobraćajnom signalizacijom i opremom”, navodi se u zvaničnom saopštenju. Nadležni apeluju na vozače da prilagode vožnju uslovima na putu i koriste preporučene alternativne pravce tokom trajanja radova.

Pročitaj još

Srbija

Muškarac u Srbiji nakon raskida traži povraćaj poklona od bivše partnerke

Građani na društvenim mrežama raspravljaju o pravnim mogućnostima vraćanja poklona nakon raskida veze

Published

on

By

Građani na društvenim mrežama raspravljaju o pravnim mogućnostima vraćanja poklona nakon raskida veze

Nakon raskida šestomesečne veze, muškarac iz Srbije zatražio je od bivše partnerke da mu vrati sve poklone koje joj je darovao tokom njihove veze, uključujući mobilni telefon, uređaj Sony, odeću, obuću i kozmetiku. Prema informacijama iz objave na društvenim mrežama, muškarac je navodno pretio tužbom, ali je odbijao lično preuzimanje poklona ili dostavljanje adrese na koju bi pokloni mogli biti vraćeni.

U objavi je navedeno da je mobilni telefon registrovan na njegovo ime i da ga još uvek otplaćuje, dok je drugi uređaj dobijen kao dodatak na ugovor u inostranstvu i poklonjen bivšoj partnerki. Ostatak poklona čine garderoba, donji veš, patike i šminka.

Pitanje da li se pokloni mogu zahtevati nazad nakon raskida izazvalo je brojne reakcije korisnika. Dok pojedini smatraju da bi poklone trebalo vratiti, drugi kritikuju ovakvu praksu. U diskusiji su izneti različiti pravni stavovi, uključujući tumačenja prema kojima pokloni mogu biti traženi nazad samo u određenim okolnostima, kao što je kada nisu ispunjena očekivanja vezana za davanje poklona (npr. očekivanje braka) ili ukoliko je poklon i dalje pravno registrovan na ime davaoca.

Takođe, deo korisnika navodi da se povraćaj poklona može tražiti ukoliko je poklonoprimac bio grubo nezahvalan prema davaocu, dok drugi ističu da je povrat moguć uglavnom za poklone koji su još uvek na ime davaoca ili su deo posebnog pravnog ugovora.

U objavi su se pojavila i lična iskustva drugih korisnika koji su se suočili sa sličnim zahtevima nakon raskida. Diskusija o ovoj temi ostaje otvorena, uz različita pravna tumačenja i lična mišljenja o materijalnim stvarima nakon završetka emotivnih veza.

Pročitaj još

Srbija

Prognoze najavljuju toplo leto 2026. u Srbiji, bez rekorda u temperaturama

Meteorolog Goran Mihajlović navodi da se očekuju temperature iznad proseka, ali bez potvrde o rekordnim vrednostima

Published

on

By

Meteorolog Goran Mihajlović navodi da se očekuju temperature iznad proseka, ali bez potvrde o rekordnim vrednostima

Letnja sezona 2026. godine u Srbiji najverovatnije će biti toplija od proseka, prema rečima meteorologa Republičkog hidrometeorološkog zavoda Gorana Mihajlovića. On je naveo da, na osnovu trenutnog prognostičkog materijala, nema osnova da se očekuje najtoplije leto do sada, ali da će prosečne temperature biti za oko jedan stepen iznad višegodišnjeg proseka. Očekuje se između 35 i 55 tropskih dana, sa temperaturama iznad 30 stepeni.

Padavine tokom sezone biće u okvirima višegodišnjih vrednosti, sa 150 do 250 mm u nižim i 220 do 290 mm u brdsko-planinskim predelima. Broj dana sa padavinama kretaće se od 22 do 33 u nižim, odnosno do 40 u brdsko-planinskim predelima. Mihajlović je istakao da su toplotni talasi i tropske noći karakteristični za područje Srbije, uz trend povećanja njihove učestalosti i intenziteta poslednjih decenija.

Za leto 2026. godine, prvi toplotni talas se ne očekuje pre kraja maja, dok su u junu, julu i avgustu mogući periodi sa visokim temperaturama. Rizik od superćelijskih oluja i intenzivnih padavina takođe postoji, te meteorolog savetuje građanima da prate zvanična upozorenja i obaveštenja o vremenskim nepogodama.

“Na osnovu podataka iz prethodnih decenija, primećen je porast broja toplih talasa i tropskih noći. U periodu od 1961. do 1990. prosečno je zabeležena manje od jedne tropske noći godišnje, dok je u poslednjih dvadeset godina taj broj porastao na 5 do 10 godišnje”, naveo je Mihajlović.

Meteorolog je naglasio važnost blagovremenog informisanja građana, posebno kroz procedure prenosa hitnih informacija putem SMS obaveštenja i meteoalarm sistema, kako bi se smanjio rizik od izlaganja opasnim vremenskim pojavama. Tačna lokacija i vreme olujnih nepogoda mogu se prognozirati svega nekoliko sati unapred, dok se povoljni uslovi za njihovo formiranje najavljuju jedan do tri dana ranije.

Pročitaj još

U Trendu