Connect with us

Domaće

Gasprom produžava isporuku gasa Srbiji za još tri meseca nakon 30. juna

Kapacitet Banatskog Dvora biće povećan sa 450 na 750 miliona kubnih metara, investicije u energetiku dostižu 14,4 milijarde evra

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mumtaz niazi

Kapacitet Banatskog Dvora biće povećan sa 450 na 750 miliona kubnih metara, investicije u energetiku dostižu 14,4 milijarde evra

Kompanija Gasprom produžiće snabdevanje prirodnim gasom Srbiji za dodatna tri meseca posle 30. juna, saopštila je ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović nakon sastanka sa predsednikom Upravnog odbora Gasproma Aleksejem Milerom u Sankt Peterburgu. Produženje ugovora obezbeđuje stabilne i cenovno povoljne isporuke energenta za domaćinstva i privredu, što, kako je istaknuto, doprinosi sigurnosti i fleksibilnosti snabdevanja.

Između Srbije i Rusije traje saradnja na proširenju podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor, čiji će kapacitet biti povećan sa 450 na 750 miliona kubnih metara. Ministarka je naglasila i značaj rešavanja problema sa Naftnom industrijom Srbije na koje utiču sankcije koje traju već 18 meseci, ističući da Srbija nije doprinela uvođenju takvih mera i da je važno pronaći održivo rešenje prihvatljivo i za međunarodne partnere.

Nakon isteka dugoročnog ugovora sa Gaspromom krajem prošle godine, Srbija snabdevanje reguliše tromesečnim produženjima. Evropska unija je u okviru REPowerEU plana zabranila sklapanje novih energetskih aranžmana sa Rusijom, a od 1. januara 2028. predviđena je potpuna zabrana uvoza ruskog gasa, uključujući i LNG, uz prelazni period za postojeće ugovore. Ova pravila će uticati i na Srbiju koja gas iz Rusije dobija preko Bugarske, članice EU.

Na panelu Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, zajedno sa zvaničnicima iz Rusije, Saudijske Arabije i Egipta, Đedović Handanović je istakla da je snabdevanje gasom po konkurentnim cenama doprinelo rastu srpske ekonomije i izbegavanju naglih skokova cena energenata. “Svesni smo da se energetika koristi kao sredstvo u geopolitičkim sukobima, ali činimo sve da povećamo energetsku bezbednost Srbije, unapredimo infrastrukturne veze i održimo odnose sa tradicionalnim partnerima”, rekla je ministarka.

Ona je podsetila da je Srbija zahvalna na podršci Rusije tokom energetske krize 2022. godine, kada je stabilnost snabdevanja bila ključna. Govoreći o trenutnim izazovima, istakla je da je Srbija kao zemlja bez izlaza na more, kandidat za EU i jedina iz Evrope koja nije uvela sankcije Rusiji, izložena pritiscima, posebno nakon uvođenja američkih sankcija Gasprom njeftu.

Prema rečima Đedović Handanović, Srbija je započela novi investicioni ciklus u okviru plana Srbija 2035, sa planiranim ulaganjima u energetski sektor vrednim 14,4 milijarde evra. Najveći deo sredstava, oko 6,5 milijardi evra, usmerava se na izgradnju reverzibilnih hidroelektrana, gasnih elektrana i kapaciteta za obnovljive izvore energije. Deo investicija biće namenjen i razvoju srpskog nuklearnog programa.

“Prirodni gas će i dalje imati značajnu ulogu u narednim decenijama, a u budućnosti ćemo se oslanjati na gasne elektrane i razvoj nuklearne energije kako bismo obezbedili dovoljne količine električne energije. Obnovljivi izvori zahtevaju baznu energiju i balansiranje, posebno u eri elektrifikacije i tehnološkog napretka”, navela je ministarka.

Kao prioritet za Srbiju izdvojila je sigurnost naftnog sektora, stabilno snabdevanje i kontinuitet rada rafinerija, uz napomenu da se aktivno radi na pronalaženju dugoročnog rešenja kroz dijalog sa partnerima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Francuska i Nemačka predlažu postepenu integraciju Zapadnog Balkana, ključni samiti 5. i 22. juna 2026.

Novi francusko-nemački non-pejper traži privilegovan pristup tržištu EU i češće zajedničke sastanke, oslanjajući se na napredak u pregovorima

Published

on

By

Novi francusko-nemački non-pejper traži privilegovan pristup tržištu EU i češće zajedničke sastanke, oslanjajući se na napredak u pregovorima

Francuska i Nemačka predložile su postepenu integraciju zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju kroz novi non-pejper predstavljen na Samitu EU – Zapadni Balkan održanom 5. juna 2026. godine, sa posebnim akcentom na olakšavanje pristupa unutrašnjem tržištu EU na osnovu značajnog napretka kandidata u pregovorima. Dokument pod nazivom „Novi zamah za doprinos proširenju uoči predstojećeg samita EU-Zapadni Balkan (5. jun 2026.) i samita EU-Moldavija (22. jun 2026.)“ ističe da punopravno članstvo ostaje najatraktivnija ponuda za zemlje kandidate i ključni politički instrument Unije.

Kako se navodi, EU je pozvana da predstavi dodatne podsticaje za ubrzanje procesa integracije, na osnovu Kopenhagenskih kriterijuma, sa ciljem brže i dublje integracije i pojednostavljenja trenutne metodologije kroz spajanje proceduralnih koraka. „Naš zajednički cilj je da upotpunimo Uniju kao istinski Evropsku uniju“, ističe se u dokumentu. Francusko-nemačka inicijativa predviđa novi, procesno orijentisan pristup, redovno otvaranje pregovaračkih klastera, unapređenje međuvladinih konferencija i uvođenje nove pretpristupne strategije sa jasno definisanim gradivnim blokovima koji su reverzibilni u slučaju nazadovanja kandidata po pitanju reformi ili osnovnih vrednosti EU.

U non-pejperu se naglašava da je cilj punopravnog članstva nepromenjen i da predloženi modeli nisu zamena za članstvo, već podsticaj za brži napredak. EU Komisija je pozvana da predloži konkretne mere za olakšavanje pristupa, uključujući dodeljivanje statusa progresivnog posmatrača zemljama kandidatima na sastancima EU institucija, u skladu sa napretkom u pregovorima i poštovanjem autonomije odlučivanja EU.

Predlog uključuje osnovne elemente za proširenje: zajedničke sastanke Evropske komisije i članova Evropskog parlamenta sa predstavnicima Zapadnog Balkana i Moldavije dva puta godišnje, češće zajedničke parlamentarne odbore, učešće u neformalnim sastancima Saveta kao posmatrači bez prava glasa i privremeno zatvaranje relevantnih poglavlja, pre svega poglavlja 31 (FSDP). Takođe, predviđena je unapređena saradnja u oblasti bezbednosti i odbrane, uključujući partnerstva sa Frontex-om, integraciju u Agenciju EU za sajber bezbednost i učešće u projektima PESCO-a.

Zemlje kandidati bi mogle učestvovati u programima EU kao što su Kreativna Evropa, Digitalna Evropa, Erazmus+, Horizont Evropa, kao i u mehanizmima zajedničke nabavke i programima za mlade, uz ispunjenje odgovarajućih standarda i zahteva. Sektorska integracija bi se razvijala u oblastima kao što su SEPA, Roam Like At Home, transportna zajednica, tržište energije, sistem trgovine emisijama, status ovlašćenog ekonomskog operatera (AEO) i jedinstveno digitalno tržište.

Francuska i Nemačka predlažu redovne procene napretka kroz izveštaje o privremenoj proceni benčmarkova (IBAR) i učešće kandidata u radu institucija EU, uz mogućnost reverzibilnosti napretka u slučaju odstupanja od reformi. Ključni datumi za nastavak procesa su 5. jun 2026. godine za samit EU-Zapadni Balkan i 22. jun 2026. godine za samit EU-Moldavija.

Pročitaj još

Domaće

Trgovinski deficit EU sa Kinom dostigao 360 milijardi evra u 2025. godini

Deficit povećan sa 312 milijardi evra u 2024, lideri planiraju mere protiv subvencionisanog izvoza Kine

Published

on

By

Deficit povećan sa 312 milijardi evra u 2024, lideri planiraju mere protiv subvencionisanog izvoza Kine

Evropska unija zabeležila je rast trgovinskog deficita sa Kinom, koji je u 2025. godini dostigao 360 milijardi evra, dok je godinu ranije iznosio 312 milijardi evra, pokazuju zvanični podaci. U prvom kvartalu 2026. godine deficit je dodatno porastao, zbog čega zvaničnici EU najavljuju pooštravanje trgovinskih politika prema Pekingu.

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič izjavio je nakon sastanka sa kineskim trgovinskim izaslanikom Li Čengangom u Parizu da EU namerava da se ugleda na pristup Sjedinjenih Američkih Država u pregovorima sa Kinom. “Obavešten sam da je bilo potrebno više od šest rundi razgovora između SAD i Kine da se pripreme susreti koji su održani između predsednika Trampa i Sija”, naveo je Šefčovič, ističući da EU mora da dostigne isti nivo intenziteta pregovora kako bi rešila ono što naziva „neodrživ trgovinski deficit sa Kinom“.

Lideri Evropske unije planiraju da 18. i 19. juna na sastanku Evropskog saveta razmatraju strategije za suzbijanje prekomernih industrijskih kapaciteta Kine i njenog subvencionisanog izvoza, što se smatra ključnim problemom za industriju EU. Pitanje kineske trgovinske politike bilo je i tema samita krajem maja, a očekuje se da će se o tome raspravljati i na predstojećem sastanku lidera G7 od 15. do 17. juna, kojim predsedava Francuska.

Prema rečima Šefčoviča, cilj je intenzivniji dijalog i veće angažovanje kako bi se zaštitila evropska industrija i uravnotežila trgovinska razmena sa Kinom. “EU mora da dostigne isti nivo intenziteta pregovora kao što su to uradile Sjedinjene Države”, naglasio je on.

Očekuje se da će predstojeći sastanci doneti konkretne predloge za zaštitu evropskog tržišta i smanjenje trgovinskog deficita sa Kinom, uz nastavak diplomatskih napora u više rundi pregovora.

Pročitaj još

Domaće

Tehnološke akcije beleže pad, brent nafta se zadržava na 94,442 dolara

Akcije Samsung elektronics oslabile za 4,3%, cena gasa na TTF berzi 48,875 evra po megavatsatu

Published

on

By

Akcije Samsung elektronics oslabile za 4,3%, cena gasa na TTF berzi 48,875 evra po megavatsatu

Tehnološke kompanije povezane sa veštačkom inteligencijom danas su pod pritiskom na evropskim berzama, dok se cena brent nafte zadržava na 94,442 dolara po barelu. Rasprodaja akcija, koja je počela na azijskim i američkim tržištima, navela je investitore da kapital preusmere ka drugim sektorima, uz blagi pad cene sirove nafte.

Prema podacima sa evropskih berzi u 9.30 sati, cena američke WTI nafte je smanjena za 0,67% na 91,437 dolara, dok je evropska brent nafta pala za 0,38% na 94,442 dolara za barel. Na evropskim berzama, nemački DAX je pao za 0,19%, britanski FTSE 100 za 0,15%, moskovski MOEX za 0,07%, dok je francuski CAC 40 zabeležio blagi rast od 0,06%.

Pad tehnološkog sektora usledio je nakon slabe reakcije investitora na poslovne rezultate američke kompanije Brodkom, što je izazvalo povlačenje kapitala iz akcija vezanih za veštačku inteligenciju. Najveći udar pretrpela su azijska tržišta, naročito Južna Koreja, gde je indeks Kospi zabeležio pad veći od četiri odsto. Akcije kompanije Samsung elektronics pale su za 4,3%, dok je SK Hajniks izgubio čak 7,6% vrednosti. U Evropi, akcije finske kompanije Nokia završile su prethodnu sesiju sa padom većim od šest odsto.

Na globalnim finansijskim tržištima dodatnu neizvesnost stvara sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji je ušao u četvrti mesec, dok obe strane ostaju u okvirima krhkog primirja.

Evropski fjučersi gasa za jul su se na otvaranju amsterdamske berze TTF prodavali po ceni od 48,875 evra za megavatsat. Na valutnom tržištu, vrednost evra prema dolaru iznosi 1,16266 dolara. Cena zlata pala je na 4.460,79 dolara za trojnu uncu, dok je cena pšenice iznosila 5,8135 dolara za bušel (27,216 kg).

Na američkim berzama, indeks Dau Džons porastao je za 1,73% na 50.687,07 poena, S&P 500 je ojačao za 0,41% na 7.553,68 poena, dok je Nasdak zabeležio pad od 0,09% na 26.830,96 poena.

Pročitaj još

U Trendu