Connect with us

Domaće

HBIS Srbija traži dozvolu za izvoz čelika iz Smedereva, Vučić najavio razgovore na samitu

Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu fokusiran na plan vredan 6 milijardi evra i ukidanje rominga do kraja godine

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Willians huerta

Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu fokusiran na plan vredan 6 milijardi evra i ukidanje rominga do kraja godine

Kompanija HBIS Srbija, koja upravlja Železarom Smederevo, zatražila je podršku Evropske unije za nastavak izvoza čelika, potvrdio je predsednik Republike Aleksandar Vučić na Samitu EU–Zapadni Balkan u Tivtu. Vučić je istakao da je pitanje izvoza čelika od ključnog značaja za Srbiju, posebno u kontekstu novih propisa EU (CBAM) i da je uputio zvanično pismo predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen. Na samitu, koji se održava 5. i 6. juna 2026. godine pod motom „Zajedničko blagostanje i stabilnost EU i Zapadnog Balkana“, najavljeno je da će se razgovarati i o ukidanju rominga sa EU do kraja ove ili početkom sledeće godine.

„Krajem godine ili početkom sledeće godine bićemo bez rominga. Zamolio sam za ovaj CBAM, to je za nas mnogo važno. Mnogo nam je velika muka oko HBIS-a i Smederevske železare. Molio sam i moliću večeras, poneo sam pismo i za Ursulu fon der Lajen, pa ću da molim i večeras i sutra za sve oko toga”, izjavio je Vučić u Tivtu. Dodao je da očekuje podršku za srpske i regionalne prevoznike, kako bi se smanjili operativni troškovi i olakšalo poslovanje kompanija u regionu.

Na devetom samitu EU i Zapadnog Balkana, koji je drugi po redu van granica Unije, glavne teme su napredak u integraciji regiona kroz EU Growth Plan i jačanje političke i ekonomske otpornosti. Crna Gora, kao domaćin, ističe ubrzanje procesa pristupanja, dok su za druge zemlje ekonomske teme u fokusu. Predsednik Vučić tokom samita planira susrete sa predsednicom EK Ursulom fon der Lajen, predsednikom ES Antoniom Koštom, predsednikom Francuske Emanuelom Makronom i kancelarom Nemačke Fridrihom Mercom, kao i bilateralne razgovore sa liderima Grčke, Slovačke, Austrije i Irske.

U okviru teme „zajednički prosperitet“ diskutuje se o implementaciji plana vrednog 6 milijardi evra, koji podrazumeva reforme, investicije i socijalno-ekonomsku konvergenciju zemalja ka EU. Razgovara se i o daljoj integraciji u jedinstveno tržište EU, uključujući SEPA sistem plaćanja, digitalnu konektivnost i ukidanje rominga. Posebna pažnja posvećena je jačanju regionalne ekonomske saradnje, zajedničkom regionalnom tržištu, infrastrukturnim projektima, energetici i zelenoj tranziciji, s fokusom na obnovljive izvore i smanjenje zavisnosti od energenata iz Rusije.

Samit u Tivtu se ocenjuje kao značajan trenutak za evropske integracije i ekonomski razvoj regiona, dok Crna Gora nastoji da se predstavi kao lider u procesu pristupanja EU.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Capgemini izveštaj: broj milionera u Luksemburgu porastao 13,5 odsto u 2025.

Evropa zabeležila rast broja milionera od 6,5 odsto, dok najbogatijih 1 odsto drži 34,8 odsto ukupnog bogatstva

Published

on

By

Evropa zabeležila rast broja milionera od 6,5 odsto, dok najbogatijih 1 odsto drži 34,8 odsto ukupnog bogatstva

Prema najnovijem izveštaju World Wealth Report kompanije Capgemini, broj osoba sa više od milion dolara investicione imovine u Luksemburgu porastao je za 13,5 odsto u 2025. godini. U istom periodu, Nemačka je zabeležila rast od 11,1 odsto, dok je Francuska imala povećanje od 2,7 odsto. Ukupno, Evropa je ostvarila rast broja milionera od 6,5 odsto, nakon pada zabeleženog godinu ranije.

U izveštaju se precizira da u obračun investicione imovine nisu uključene nekretnine u kojima osobe žive, već samo sredstva koja se mogu investirati. Capgemini navodi da je rast bogatstva u prethodnoj godini prvenstveno rezultat dešavanja na berzama, sa posebnim naglaskom na akcije povezane sa veštačkom inteligencijom, koje su bile jedan od glavnih pokretača rasta u većini regiona.

Na globalnom nivou, broj osoba sa više od milion dolara investicione imovine dostigao je 25,3 miliona. Izveštaj takođe ukazuje na visoku koncentraciju bogatstva – 1 odsto najbogatijih među osobama sa velikom neto imovinom poseduje 34,8 odsto ukupnog bogatstva te grupe.

Najveći regionalni rast broja milionera u 2025. godini zabeležen je u Aziji i Pacifiku, gde je iznosio 9,4 odsto, zahvaljujući snažnom doprinosu Japana, Kine i sektora poluprovodnika. Severna Amerika je imala rast od 9,1 odsto, pre svega zahvaljujući Sjedinjenim Američkim Državama, u kojima je broj milionera uvećan za 736.000. Jedini region sa padom bio je Bliski istok, sa smanjenjem od 1,4 odsto, što se povezuje sa nižim cenama nafte.

Rast je zabeležen i među najbogatijima: broj osoba sa najmanje 30 miliona dolara imovine povećan je za 9,4 odsto, na oko 250.000. Istraživanje je sprovedeno u januaru i obuhvatilo je 6.510 bogatih pojedinaca iz Amerike, Evrope, Azije i Pacifika i Bliskog istoka.

Pročitaj još

Domaće

Er Srbija pokreće direktne letove Beograd-Toronto dva puta nedeljno u saradnji sa Vestdžetom

Letovi sredom i subotom avionima A330-200, specijalni ugovor otvara pristup mreži gradova širom Kanade

Published

on

By

Letovi sredom i subotom avionima A330-200, specijalni ugovor otvara pristup mreži gradova širom Kanade

Nacionalna avio-kompanija Er Srbija i kanadski Vestdžet uspostavili su komercijalnu saradnju kroz specijalni prorate ugovor (Special Prorate Agreement, SPA), čime je unapređena povezanost između Evrope i Kanade. Prodaja karata počela je 5. juna 2026. godine, a dostupna je putem zvaničnih kanala obe kompanije.

Saradnjom Er Srbije i Vestdžeta, putnici dobijaju pristup proširenoj mreži destinacija u Kanadi, sa mogućnošću jednostavnijeg planiranja putovanja. Direktni letovi Er Srbije između Beograda i Toronta sada omogućavaju povezivanje sa gradovima poput Otave, Montreala, Halifaksa, Vinipega, Edmontona, Kalgari i Vankuvera u okviru Vestdžet mreže.

Letovi na liniji Beograd–Toronto Pearson International Airport obnovljeni su krajem maja 2026. godine, prvi put posle više od 30 godina, i obavljaju se dva puta nedeljno – sredom i subotom, avionom tipa erbus A330-200.

“Uspostavljanje saradnje sa kompanijom Vestdžet predstavlja važan korak u daljem jačanju našeg prisustva na tržištu Severne Amerike. Ovim partnerstvom našim putnicima omogućavamo još veći izbor destinacija širom Kanade, uz jednostavnije i efikasnije povezivanje preko Toronta”, izjavio je Jirži Marek, generalni direktor Er Srbije.

Iz Vestdžeta poručuju: „Zadovoljstvo nam je da poželimo dobrodošlicu kompaniji Er Srbija kao našem najnovijem interlajn partneru. Vestdžet i Er Srbija olakšavaju putnicima da sa sigurnošću i komforom istraže veći deo Kanade. Sa značajnom dijasporom širom Kanade, radujemo se što ćemo preko našeg čvorišta na aerodromu Toronto Pearson ugostiti putnike iz Srbije iz cele naše mreže, omogućavajući im da stignu do ljudi i mesta koja su im najvažnija“, rekao je izvršni potpredsednik Vestdžet grupe i glavni komercijalni direktor Džon Vederil.

Obe kompanije najavile su nastavak saradnje i razmatranje mogućnosti za dodatno unapređenje ponude i usluga putnicima na relaciji između Evrope i Kanade.

Pročitaj još

Domaće

Evropska unija povećala broj radnih mesta u zelenoj ekonomiji na 5,8 miliona

Zaposlenost u sektoru zaštite životne sredine rasla po stopi od 6 odsto godišnje od 2014. godine

Published

on

By

Zaposlenost u sektoru zaštite životne sredine rasla po stopi od 6 odsto godišnje od 2014. godine

Broj zaposlenih sa punim radnim vremenom u zelenoj ekonomiji Evropske unije dostigao je 5,8 miliona u 2023. godini, uz prosečan godišnji rast od 6 odsto od 2014, prema podacima Evrostat-a. Najveći rast zaposlenosti zabeležen je u građevinskom sektoru, gde je broj radnih mesta povezanih sa zaštitom životne sredine i održivim razvojem porastao sa 700.000 na 1,6 miliona između 2014. i 2023. godine.

Građevinarstvo je sada sektor sa najviše zaposlenih u zelenoj ekonomiji, zahvaljujući poslovima na izgradnji energetski efikasnih objekata, postrojenja za obnovljive izvore energije i energetsku obnovu zgrada. Pored toga, značajan rast zaposlenosti ostvaren je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, kao i u prerađivačkoj industriji, gde je broj zaposlenih u ekološkim delatnostima dostigao oko milion radnika.

Najveći relativni rast zaposlenosti među pojedinačnim oblastima zabeležen je u sektoru obnovljivih izvora energije, gde je broj radnih mesta povećan za 79 odsto u odnosu na 2014. godinu. Takođe, rast je zabeležen u oblastima zaštite zemljišta i voda, kvaliteta vazduha i reciklaže materijala.

Upravljanje otpadom ostalo je najveći pojedinačni segment zelene ekonomije sa 900.000 zaposlenih, što predstavlja 16 odsto ukupne zaposlenosti u ekološkim delatnostima Evropske unije.

Podaci su objavljeni povodom Evropske zelene nedelje i Svetskog dana zaštite životne sredine. Evropska komisija navodi da Unija, u okviru svojih klimatskih i energetskih politika, nastoji da ubrza razvoj održivih privrednih aktivnosti i poveća zaposlenost u sektorima koji doprinose smanjenju emisija štetnih gasova i efikasnijem korišćenju resursa.

Pročitaj još

U Trendu