Connect with us

Svet

Evropski lideri pozdravili pobedu Petera Mađara na izborima u Mađarskoj

Reakcije iz Evropske unije ukazuju na očekivanja jače saradnje i povratak Mađarske evropskim vrednostima

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Reakcije iz Evropske unije ukazuju na očekivanja jače saradnje i povratak Mađarske evropskim vrednostima

Pobeda opozicione stranke Tisa i njenog lidera Petera Mađara na parlamentarnim izborima održanim 7. jula 2024. godine u Mađarskoj izazvala je brojne reakcije iz Evropske unije i evropskih zvaničnika. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da se Mađarska vraća na evropski put i istakla jačanje Evropske unije. Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta naglasio je rekordnu izlaznost i demokratski duh građana Mađarske, izrazivši očekivanje bliske saradnje sa novim liderom.

Predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola čestitala je Peteru Mađaru i naglasila da je mesto Mađarske u srcu Evrope. Francuski predsednik Emanuel Makron i ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro uputili su čestitke, a Makron je istakao posvećenost Mađarske evropskim vrednostima i potrebu zajedničkog rada za suvereniju Evrope. Baro je izjavio da je pobeda Tise jasna poruka protiv skretanja sa evropskog puta i za očuvanje osnovnih sloboda.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni čestitala je Mađaru na ubedljivoj pobedi i zahvalila dosadašnjem premijeru Viktoru Orbanu na saradnji, izražavajući uverenje u nastavak konstruktivnih odnosa između Italije i Mađarske. Belgijski ministar odbrane Teo Franken kratko je prokomentarisao rezultate istakavši da je “Orban izgubio”. Predsednik Evropske narodne partije Manfred Veber ocenio je da je pobeda rezultat podrške politici zasnovanoj na rešenjima i jedinstvu, dok je Valeri Hajer iz Evropskog parlamenta istakla da pokušaji spoljnog mešanja nisu uticali na ishod izbora.

Prema preliminarnim rezultatima Nacionalne izborne komisije, na osnovu 97,35 odsto obrađenih glasova, stranka Tisa osvojila je 138 mandata u parlamentu, dok je Fides premijera Viktora Orbana dobio 55 mesta. Od ukupnog broja, Tisa je 93 mesta osvojila direktnim izborom kandidata, a 45 preko izborne liste.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Broj pritvorenih osoba bez krivičnih dela u SAD opao nakon akcije u Minesoti

Američka agencija za imigraciju saopštila pad broja pritvorenih, nakon mera sprovedenih u oblasti Mineapolisa i promene rukovodstva

Published

on

By

Američka agencija za imigraciju saopštila pad broja pritvorenih, nakon mera sprovedenih u oblasti Mineapolisa i promene rukovodstva

Broj osoba u pritvoru američke imigracione službe (ICE) smanjen je za 12% od januara do kraja marta 2026. godine, prema podacima koje je objavila ova agencija. Pad broja pritvorenih uglavnom je rezultat smanjenja zadržavanja lica bez prethodno evidentiranih krivičnih dela, navodi se u izveštaju.

Ovaj trend beleži se nakon obimne operacije sprovedene u oblasti Mineapolisa, koja je izazvala široku reakciju u javnosti i među političarima različitih stranaka. Događaji tokom operacije, uključujući smrt dvoje američkih državljana u sukobu sa federalnim agentima, kao i promene u rukovodstvu Ministarstva unutrašnje bezbednosti, uticali su na politiku pritvaranja.

Prema navodima američke agencije za imigraciju, reč je o prvom značajnijem padu broja pritvorenih od kada je predsednik Donald Tramp ponovo stupio na dužnost i pokrenuo opsežnu kampanju protiv ilegalnih migracija. Nova politika predviđa da se svako lice bez regulisanog boravišnog statusa može uhapsiti i zadržati u pritvoru. Podaci za prvu nedelju aprila pokazuju da se trend smanjenja broja pritvorenih nastavlja.

Iako je evidentiran pad ukupnog broja pritvorenih, prosečna dnevna populacija u pritvoru i dalje je na istorijski visokom nivou, prema podacima ICE. U martu 2026. godine dnevno je prosečno bilo pritvoreno oko 63.000 osoba, dok je taj broj u januaru iznosio oko 72.000. Ove brojke prevazilaze nivoe zabeležene tokom prethodnih administracija, uključujući period administracije predsednika Džozefa Bajdena i prvi mandat Donalda Trampa.

Prema zvaničnim podacima, pad broja pritvorenih zabeležen je svakog meseca počev od januara 2026. godine. Agencija je precizirala da se podaci za april odnose na period od 1. do 7. aprila, dok su za septembar 2025. godine korišćeni podaci od 1. do 20. septembra, zbog nereprezentativnosti za ceo mesec.

Statistički podaci ICE sugerišu da su promene u postupcima i strategiji sprovođenja imigracionih zakona, kao i reakcije na događaje u Minesoti, direktno uticale na smanjenje broja pritvorenih lica bez krivičnih dosijea. Zvaničnici su naveli da agencija prati uticaj novih mera i nastavlja da objavljuje redovne izveštaje o broju i strukturi pritvorenih.

Ova situacija dolazi u kontekstu pojačanih debata o imigracionoj politici u SAD i širem preispitivanju uloge i ovlašćenja federalnih agencija za sprovođenje zakona.

Pročitaj još

Svet

SAD započinju blokadu iranskih luka u Ormuskom moreuzu

Centralna komanda SAD sprovodi blokadu, Iran najavljuje odgovor i upoređuje mere sa piraterijom

Published

on

By

Centralna komanda SAD sprovodi blokadu, Iran najavljuje odgovor i upoređuje mere sa piraterijom

Sjedinjene Američke Države danas su započele blokadu pomorskog saobraćaja u i iz iranskih luka na području Ormuskog moreuza, prema saopštenju Centralne komande vojske SAD. Ova mera stupila je na snagu od 16 časova po vremenu u Srbiji, dok iranske vlasti poručuju da će odgovoriti na svaku blokadu svojih luka, nazivajući potez Vašingtona nezakonitim i uporedivši ga sa piraterijom.

U saopštenju državne novinske agencije, iranske oružane snage istakle su da će nastaviti da nadziru Ormuski moreuz i nakon eventualnog završetka rata, uz napomenu da brodovi povezani sa protivnicima Irana nemaju pravo prolaska kroz teritorijalne vode te zemlje. Zvaničnici iz Irana upozoravaju da, ukoliko njihove luke postanu meta, nijedna luka u Persijskom zalivu neće biti bezbedna.

Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je u vojnoj bazi Endrjuz da ga ne zanima da li će se Iran vratiti pregovorima, dodajući da mu takav ishod ne predstavlja problem. Ova izjava usledila je nakon što mirovni pregovori u Pakistanu nisu doveli do sporazuma. Tramp je naglasio da se primirje između SAD i Irana za sada održava.

Takođe, američki predsednik je kritikovao poglavara Rimokatoličke crkve, papu Lava XIV, povodom komentara o iranskom nuklearnom oružju i Trampovoj pretnji Iranu. Tramp je ocenio da je papa „slab kada se radi o kriminalu i nuklearnom oružju”, dok je papa prethodno izjavio da je pretnja SAD moralno i pravno sporna.

Prema informacijama američkog lista, Tramp razmatra nastavak vazdušnih udara na Iran, u svetlu neuspešnih pregovora tokom vikenda u Pakistanu. Portparolka Bele kuće izjavila je da su sve opcije na stolu, ali da su navodi o budućim potezima spekulacije.

Mohamed Bager Galibaf, predsedavajući iranskog parlamenta i učesnik pregovora sa SAD, kritikovao je planove o blokadi Ormuskog moreuza i objavio podatke o cenama goriva u blizini Bele kuće, ističući da bi blokada mogla dovesti do rasta cena benzina.

Pročitaj još

Svet

Vatikan reagovao na izjave Donalda Trampa o papi Lavu XIV

Zvaničnici Vatikana ocenili da kritike američkog predsednika ukazuju na napetost između političke i moralne vlasti

Published

on

By

Zvaničnici Vatikana ocenili da kritike američkog predsednika ukazuju na napetost između političke i moralne vlasti

Podsekretar Vatikanskog odeljenja za kulturu i obrazovanje Antonio Spadaro oglasio se povodom kritika koje je američki predsednik Donald Tramp uputio papi Lavu XIV, ističući da ovakve izjave prevazilaze uobičajeni politički sukob i otkrivaju širu nelagodu političke moći prema moralnom autoritetu. Spadaro je u objavi na društvenoj mreži X naveo da politička moć često pokušava da delegitimiše moralni glas kada ne može da ga kontroliše, umesto da vodi dijalog. Dodao je da papa ne odgovara na ‘jeziku sile i nacionalnog interesa’, već deluje u okviru moralnog diskursa koji nije podložan političkoj kontroli. Prema njegovim rečima, sama činjenica da je papa predmet javnih napada pokazuje njegov značaj, jer, kako je naveo, ‘da je nebitan, ne bi izazivao reakcije’. Spadaro je zaključio da se snaga Crkve ogleda u njenoj nezavisnosti od političke moći, ocenjujući tu poziciju kao ‘slobodu’ koja može da izazove nelagodu u političkim krugovima. Donald Tramp je prethodno kritikovao papu Lava XIV, optužujući ga za ‘slabost po pitanju kriminala’ i ‘lošu spoljnu politiku’, navodeći u objavi na društvenoj mreži Trut Socijal da papa govori o ‘strahu’ od njegove administracije.

Pročitaj još

U Trendu