Connect with us

Domaće

Evropske železnice ulažu 11,1 milijardu evra u tunel Lion-Torino dug 57,5 kilometara

Evropska unija finansira polovinu iznosa, a tunel će skratiti put od Pariza do Milana na četiri i po sata

Published

on

pexels-photo-34842262

Evropska unija finansira polovinu iznosa, a tunel će skratiti put od Pariza do Milana na četiri i po sata

Jedan od najvećih infrastrukturnih železničkih projekata u Evropi, pruga između Liona i Torina, dobija centralni deo u vidu tunela Mon Seni dužine 57,5 kilometara, koji će po završetku biti jedan od najdužih železničkih tunela na svetu. Ukupna vrednost projekta iznosi 11,1 milijardu evra, od čega polovinu obezbeđuje Evropska unija, saopštila je francusko-italijanska kompanija TELT.

Radove na izgradnji predvodi kompanija TELT, uz učešće evropskih građevinskih lidera kao što su Webuild, VINCI, Implenia, NGE i Herrenknecht. Nova pruga biće deo evropskog transportnog koridora TEN-T, povezujući jugozapad sa centralnim delom kontinenta.

Glavni tunel protezaće se između San-Žan-de-Morjena i Susa, a na pojedinim deonicama biće više od jednog kilometra ispod površine Alpa. Do sada je, prema podacima TELT-a, iskopano oko 48 kilometara od ukupno 164 kilometra tunela i pratećih podzemnih objekata u prekograničnom delu projekta.

Svi glavni ugovori su zaključeni, a radovi se paralelno odvijaju na više lokacija sa obe strane granice. Po završetku, putovanje vozom između Pariza i Milana trajaće oko četiri i po sata, dok trenutno traje od šest i po do sedam i po sati, čime železnica postaje ozbiljna konkurencija avionskom saobraćaju.

Poseban značaj projekat ima za teretni transport. Evropska unija procenjuje da će nova pruga omogućiti preusmeravanje velikog dela robnog saobraćaja sa puteva na železnicu, uz uklanjanje više od milion teških kamiona godišnje sa alpskih prelaza između Francuske i Italije. Očekuje se smanjenje gužvi, buke i emisije ugljen-dioksida.

Projekat je započet 2007. godine, ali su ga usporili ekološki protesti i kompleksne procedure, naročito na italijanskoj strani. Prema aktuelnim planovima, tunel bi trebalo da bude završen 2033. godine, čime će veza Lion-Torino postati jedna od ključnih železničkih ruta u Evropi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srpske kompanije ciljaju veće učešće u projektima vrednim više stotina miliona evra iz Kine

Novi sporazumi donose potencijalni priliv investicija, dok najavljena fabrika za 3.000 radnika potvrđuje atraktivnost Srbije

Published

on

By

Novi sporazumi donose potencijalni priliv investicija, dok najavljena fabrika za 3.000 radnika potvrđuje atraktivnost Srbije

Srbija je tokom posete predsednika i ministara Vlade Pekingu potpisala dogovore i sporazume sa Kinom ukupne potencijalne vrednosti od stotina miliona evra, što će pozitivno uticati na priliv direktnih stranih investicija, iako su one prošle godine bile u drastičnom padu. Najvažnije je, kako naglašavaju ekonomski analitičari, da domaće kompanije budu što više uključene u lance snabdevanja kineskih investitora.

Bojan Stanić, zamenik direktora Sektora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije, ističe da je ovaj trenutak važan za jug Srbije, gde se deo investitora povlači, naglašavajući: “Ovo je prilika da region ostane ekonomski dinamičan i da se spreči dugoročni rast nezaposlenosti.”

Stanić je, komentarišući i najavu predsednika Aleksandra Vučića da će proizvodnja prvih humanoidnih robota u Šapcu početi sredinom jula, ocenio da Srbija raspolaže potrebnim stručnjacima za takvu proizvodnju, zahvaljujući značajnom napretku u digitalizaciji i razvoju veštačke inteligencije. “IT sektor je ovde ubedljivo najkonkurentniji u regionu, a brojni razvojni centri zapadnih kompanija već zapošljavaju domaće inženjere,” rekao je Stanić.

Govoreći o brzini realizacije kineskih investicionih projekata, Stanić navodi procenu da je kineskim investitorima za izgradnju i puštanje fabrike u rad potrebno godinu dana, dok evropskim investitorima isti proces traje više od dve godine.

Na pitanje o značaju najavljene fabrike sa 3.000 radnih mesta, Stanić smatra da otvaranje takvog pogona potvrđuje da je Srbija najatraktivnija investiciona destinacija u ovom delu Evrope, čime se otvaraju mogućnosti i za druge strane investitore, s obzirom na rast i sve veću integraciju tržišta u međunarodne ekonomske tokove.

Stanić ističe potrebu da domaće firme sa srpskim kapitalom budu maksimalno uključene u lance snabdevanja stranih investitora. Komentarišući Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom, on navodi da je rast izvoza srpske robe već vidljiv, čak i pre početka primene ovog sporazuma.

Na pitanje o geopolitičkim implikacijama intenzivnije saradnje sa Kinom, Stanić ocenjuje: “Iako je situacija pod znakom pitanja zbog geopolitičkih odnosa i stagnacije privrede, analitičari smatraju da sledi period relaksacije između Zapada i Kine, što Srbiji može doneti koristi.” On dodaje da je teško predvideti koliko će taj period trajati, imajući u vidu da je Kina strateški izazivač Zapada, ali da bi Srbija to vreme trebalo da iskoristi za održivost privrede: “Moguće je da će doći do novog geopolitičkog šoka u narednih 10 godina, ali to vreme treba koristiti mudro, kao i do sada,” zaključuje Stanić.

Pročitaj još

Domaće

Akcije EasyJet skočile 11 odsto, brent nafta dostigla 94,094 dolara

Evropske berze beleže pad od 0,2 odsto, dok američka nafta raste 3,43 odsto na 90,322 dolara

Published

on

By

Evropske berze beleže pad od 0,2 odsto, dok američka nafta raste 3,43 odsto na 90,322 dolara

Na početku nedelje evropske berze zabeležile su blagi pad, dok su deonice kompanije EasyJet porasle za 11 odsto nakon spekulacija o mogućem preuzimanju od strane američke investicione firme Kastlejk. Istovremeno, cena brent nafte dostigla je 94,094 dolara po barelu, uz rast od 3,24 odsto, dok je američka sirova nafta porasla za 3,43 odsto na 90,322 dolara.

Panevropski indeks Stoxx 600 bio je jutros niži za 0,2 odsto, dok je većina sektora trgovanje započela u minusu. Londonski FTSE 100 oslabio je za 0,2 odsto, francuski CAC 40 ostao je gotovo nepromenjen, a nemački DAX zabeležio je rast od 0,1 odsto. Tržište je pod pritiskom usled novih sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i zbog širenja izraelskih vojnih operacija u Libanu uprkos primirju iz aprila.

Britanska ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper kritikovala je izraelsku ofanzivu u Libanu, navodeći da je vojna eskalacija dovela do civilnih žrtava i razaranja infrastrukture, što otežava diplomatsko rešenje.

Očekuju se i podaci o indeksu menadžera nabavke (PMI) za Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države, Nemačku i Evropsku uniju. Evropski fjučersi gasa za jul na amsterdamskoj berzi TTF jutros su se prodavali po ceni od 46,530 evra za megavatsat. Na valutnoj berzi Foreks, evro je iznosio 1,16536 dolara, dok je cena zlata porasla na 4.503,47 dolara za trojnu uncu, a pšenica na 6,1599 dolara za bušel (27,216 kg).

Na zatvaranju američkih berzi u petak, indeks Dow Jones porastao je za 0,72 odsto na 51.032,46 poena, S&P 500 za 0,22 odsto na 7.580,06 poena, a Nasdaq za 0,2 odsto na 26.972,62 poena.

Evropska unija razmatra privremeno zamrzavanje ograničenja cene ruske nafte zbog nestabilnosti na tržištu. Trenutni prag iznosi 44,10 dolara po barelu i predviđeno je da bude preispitan kasnije tokom leta. Po sadašnjim pravilima, evropskim firmama nije dozvoljeno pružanje usluga kao što su osiguranje i transport za naftu prodatu iznad ovog praga. Sledeća revizija u julu mogla bi podići ograničenje na najmanje 65 dolara, što je iznad prethodnog praga od 60 dolara koji je postavila grupa G7.

Pročitaj još

Domaće

Mladi profesionalci sve češće uzimaju mini-penzije, planirane pauze u trajanju od nekoliko nedelja do više meseci

Sve veći broj pripadnika generacije Z i milenijalaca uvodi mini-penzije radi bolje ravnoteže između posla i privatnog života

Published

on

By

Sve veći broj pripadnika generacije Z i milenijalaca uvodi mini-penzije radi bolje ravnoteže između posla i privatnog života

Mladi profesionalci širom sveta sve češće se odlučuju za takozvane mini-penzije, odnosno planirane pauze u karijeri koje traju od nekoliko nedelja do više meseci. Umesto tradicionalnog modela da se radi do pune starosti, generacija Z i milenijalci biraju periodične pauze radi putovanja, odmora od stresa ili promene životnog pravca.

Prema analizama, jedan od ključnih razloga za ovaj trend je sve izraženije sagorevanje na poslu (burnout), naročito u korporativnom i tehnološkom sektoru. Mladi radnici sve više preispituju ideju višedecenijskog rada bez dužih pauza i žele veću fleksibilnost, kao i balans između privatnog i poslovnog života. Karijera se posmatra kao niz faza rada i odmora, a ne kao neprekidni „maraton“ do penzije.

Finansijski savetnici upozoravaju da su za mini-penzije neophodni ozbiljno planiranje i disciplinovana štednja, kako bi se pokrili životni troškovi tokom pauze i sačuvao fond za nepredviđene situacije. Loše isplanirane pauze mogu dovesti do finansijskih problema ili otežati povratak na tržište rada.

Analize ukazuju na širu promenu u načinu na koji mladi razmišljaju o poslu i penziji. Umesto modela „radi 40 godina pa se odmori“, sve više ljudi bira postepeni odmor tokom radnog veka. Stručnjaci ocenjuju da ovakav pristup može doprineti dugoročnom razvoju karijere, jer pauze omogućavaju mentalni reset, sticanje novih iskustava, promenu profesionalnog pravca i očuvanje psihičkog zdravlja.

Pročitaj još

U Trendu