Connect with us

Svet

Evropska unija produžila okvir sankcija za Bosnu i Hercegovinu do 2027. godine

Savet EU ostavio mogućnost uvođenja ciljanih mera protiv pojedinaca i entiteta, trenutno bez aktivnih sankcija

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Savet EU ostavio mogućnost uvođenja ciljanih mera protiv pojedinaca i entiteta, trenutno bez aktivnih sankcija

Savet Evropske unije doneo je odluku da produži okvir za sankcije u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini do 31. marta 2027. godine, saopšteno je zvanično. Ova odluka omogućava EU da, u slučaju potrebe, uvede ciljane sankcije fizičkim licima ili entitetima za koje proceni da podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak ili međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine.

Prema saopštenju Saveta EU, sankcije mogu da uključuju zamrzavanje imovine, zabranu stavljanja sredstava na raspolaganje i zabranu putovanja u države članice Evropske unije. Ovaj okvir sankcija uveden je još 2011. godine i redovno se produžava na određeni vremenski period. Moguće je uvođenje mera i prema onima koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum ili narušavaju bezbednost u zemlji.

Za sada, prema navodima Saveta EU, nijednom pojedincu ili entitetu nisu uvedene sankcije po ovom osnovu. Savet prati razvoj situacije u Bosni i Hercegovini i može razmotriti primenu svih raspoloživih sredstava ukoliko dođe do pogoršanja stanja. U saopštenju je naglašena posvećenost EU perspektivi članstva Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države.

Bosna i Hercegovina je zahtev za članstvo u Evropskoj uniji podnela 2016. godine, a status kandidata dobila je krajem 2022. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Benjamin Netanjahu proglasio tri bezbednosne zone na neprijateljskoj teritoriji

Premijer Izraela saopštio stvaranje novih zona bezbednosti nakon procene situacije sa vojnim vrhom

Published

on

By

Premijer Izraela saopštio stvaranje novih zona bezbednosti nakon procene situacije sa vojnim vrhom

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je tokom obilaska Severne komande izraelske vojske da je Izrael uspostavio tri nove strateške bezbednosne zone duboko unutar neprijateljskih teritorija, saopšteno je nakon sastanka sa ministrom odbrane i vojnim vrhom. Operacije su usmerene na Siriju, Pojas Gaze i Liban, a cilj je smanjenje pretnje po izraelske civile i jačanje nacionalne bezbednosti.

Prema njegovim rečima, nove zone obuhvataju deo Sirije od grebena Hermon do reke Jarmuk, više od polovine teritorije Pojasa Gaze, dok je za Liban izdata naredba o proširenju postojeće zone bezbednosti. Netanjahu je naveo da je ovim potezom Izrael promenio pristup bezbednosti, preuzimajući inicijativu i delujući preventivno unutar neprijateljskih teritorija.

Netanjahu je istakao da je operacije koordinisao sa ministrom odbrane i vojnim vrhom, te da kampanja na više frontova nanosi značajne udarce Iranu i njegovim saveznicima, uključujući Hezbolah i Hamas. Kao poseban cilj na severu, naveo je otklanjanje pretnje od kopnene invazije i potiskivanje dometa protivtenkovskih raketa od izraelske granice.

Govoreći o rezultatima operacija, Netanjahu je rekao da je eliminacijom Hasana Nasralaha i hiljada pripadnika Hezbolaha neutralisana pretnja od oko 150.000 raketa, dok Hezbolah i dalje poseduje određene kapacitete za lansiranje projektila. On je potvrdio da izraelska vojska sprovodi planove za potpuno uklanjanje te opasnosti u saradnji sa komandantima na terenu.

Premijer je pozvao građane, posebno stanovnike severa koji su u zoni sukoba, na nastavak strpljenja i čvrstine, uz najavu državne pomoći za oporavak pogođenih područja. “Izrael je nepokolebljiv u svojoj odlučnosti i, uz božiju pomoć, pobeđuje u ratu za sopstveni opstanak”, poručio je Netanjahu.

Pročitaj još

Svet

Evropski saveznici i Kanada povećali vojnu potrošnju, NATO jača sopstvenu bezbednost

Generalni sekretar NATO-a predstavio godišnji izveštaj, sve članice ispunile cilj od 2% BDP-a za odbranu

Published

on

By

Generalni sekretar NATO-a predstavio godišnji izveštaj, sve članice ispunile cilj od 2% BDP-a za odbranu

Evropski saveznici i Kanada ostvarili su značajan porast ulaganja u odbranu, prema godišnjem izveštaju koji je predstavljen u sedištu NATO-a u Briselu. Generalni sekretar Mark Rute saopštio je da su članice Alijanse prvi put ispunile ili premašile raniji cilj od 2% BDP-a za vojnu potrošnju, dok je zabeležen i rast investicija na 5% BDP-a prema dogovoru sa samita u Hagu.

Prema izveštaju, evropske države i Kanada povećale su izdvajanja za odbranu za 20% u odnosu na prethodnu godinu, što se ocenjuje kao odgovor na izmenjeno bezbednosno okruženje i smanjenje oslanjanja na vojnu moć Sjedinjenih Američkih Država. “Svi evropski saveznici i Kanada sada pokazuju zrelost i spremnost da samostalno deluju u okviru Alijanse”, izjavio je generalni sekretar Mark Rute.

Izveštaj detaljno navodi da je u protekloj godini ostvarena i važna operativna prekretnica kroz uspostavljanje misije „Baltic Sentry“, koja ima zadatak zaštite kritične podvodne infrastrukture. Ove promene, prema zvaničnicima, predstavljaju tektonske pomake u globalnoj odbrambenoj arhitekturi i označavaju novu fazu odgovornosti evropskih država i Kanade za sopstvenu bezbednost.

Kako je istaknuto, dosadašnje oslanjanje na američke kapacitete sada se menja, a povećane investicije omogućavaju NATO-u da bude snažniji nego ikada. “Ovo je jasan dokaz promene mentaliteta unutar saveza”, naveo je Rute, naglašavajući da će nova ulaganja doprineti jačanju kolektivne bezbednosti i bržem reagovanju na savremene izazove.

Pročitaj još

Svet

Izrael omogućio pristup Crkvi Svetog groba tokom iranskih raketnih napada u Jerusalimu

Nadležni organi izdali hitnu dozvolu patrijarhu Picabali, dok je bezbednosna situacija i dalje napeta

Published

on

By

Nadležni organi izdali hitnu dozvolu patrijarhu Picabali, dok je bezbednosna situacija i dalje napeta

Izraelske vlasti su izdale hitnu naredbu kojom se kardinalu Pjerbatisti Picabali, latinskom patrijarhu Jerusalima, omogućava neposredan pristup Crkvi Svetog groba. Ova odluka doneta je nakon što je patrijarhu prvobitno savetovano da iz bezbednosnih razloga odloži služenje mise zbog iranskih raketnih napada koji su ugrozili najsvetija mesta u Starom gradu Jerusalima.

Prethodnih dana Iran je više puta lansirao balističke projektile na Jerusalim, pri čemu su meta bila svetilišta svih triju monoteističkih religija. Situacija je kulminirala kada su fragmenti jedne rakete pali na svega nekoliko metara od Crkve Svetog groba, što je izazvalo zabrinutost međunarodne zajednice zbog očuvanja kulturne i verske baštine ovog područja.

Iz bezbednosnih razloga, izraelske vlasti su privremeno zamolile vernike svih konfesija da se uzdrže od poseta hrišćanskim, muslimanskim i jevrejskim svetim mestima dok traje neposredna pretnja iz vazduha. U zvaničnoj izjavi naglašeno je da su mere preduzete kako bi se sprečile civilne žrtve tokom napada.

Nakon što je saznao da je patrijarhu Picabali savetovano da ne održi službu, izraelski premijer je intervenisao i istakao da, iako su mere opreza neophodne, patrijarh mora imati slobodu da obavlja svoje verske dužnosti. “Cilj nam je da zaštitimo živote i ne dozvolimo da verski život stane zbog pretnje napadima”, saopšteno je iz nadležnih organa.

Istraga o samim napadima i okolnostima koje su dovele do ugrožavanja svetih mesta i dalje traje, dok su bezbednosne snage u pojačanom prisustvu oko najvažnijih lokacija u Starom gradu. Javnost je pozvana na oprez, a nadležni ističu da se prate sve bezbednosne procene kako bi se sprečili eventualni incidenti.

Pročitaj još

U Trendu