Connect with us

Domaće

Evropska centralna banka odbila smanjenje kapitalnih zahteva za banke u 2026. godini

Kapitalne rezerve banaka u evrozoni ostaju na istom nivou, uprkos zahtevima sektora za ublažavanje pravila

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / 17831348

Kapitalne rezerve banaka u evrozoni ostaju na istom nivou, uprkos zahtevima sektora za ublažavanje pravila

Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da neće smanjivati kapitalne zahteve za banke u evrozoni u 2026. godini, naglašavajući da postojeći nivo kapitalnih rezervi ostaje ključan za očuvanje finansijske stabilnosti. Odluka dolazi nakon što su evropske banke zatražile ublažavanje propisa kako bi povećale svoju konkurentnost u odnosu na američke finansijske institucije, ali ECB smatra da trenutni kapitalni zahtevi ne ograničavaju kreditiranje privrede.

Kapitalni zahtevi su pravila koja obavezuju banke da drže minimalni iznos sopstvenog kapitala u skladu sa rizicima koje preuzimaju u poslovanju. Predsednica Nadzornog odbora ECB-a Klaudija Buh izjavila je na konferenciji centralnih bankara u Sintri, Portugalija, da nema dokaza da viši kapitalni zahtevi sprečavaju banke u finansiranju privrede. Ona je istakla da banke u evrozoni raspolažu značajnim kapitalnim rezervama i ostvaruju dovoljnu profitabilnost za nastavak kreditiranja, kao i za isplatu dividendi i otkup sopstvenih akcija.

ECB je naglasila da postoji mogućnost pojednostavljenja regulatornog okvira, uključujući smanjenje broja zaštitnih kapitalnih slojeva i pojednostavljen obračun kapitalnih zahteva, ali bez smanjenja ukupnog nivoa kapitala koji banke moraju da drže. Ova odluka doneta je u trenutku kada evropski bankarski sektor pojačava pritisak na regulatore zbog promene politike u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je pokrenut proces deregulacije bankarskog sektora.

“Ne postoje dokazi da viši kapitalni zahtevi sprečavaju banke da finansiraju privredu,” izjavila je Klaudija Buh na konferenciji. “Banke u evrozoni su dovoljno profitabilne da nastave sa kreditiranjem, isplatom dividendi i otkupom sopstvenih akcija.”

ECB ostaje dosledna u stavu da kapitalne rezerve predstavljaju osnovni mehanizam zaštite finansijskog sistema, te da je održavanje trenutnog nivoa kapitalnih zahteva neophodno za stabilnost bankarskog sektora i sigurnost klijenata.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

OpenAI razmatra prodaju 5 odsto vlasništva američkoj vladi radi smanjenja političkog pritiska

Model podrazumeva da i druge AI kompanije ustupe po 5 odsto udela, građani bi učestvovali u ekonomskim koristima

Published

on

By

Model podrazumeva da i druge AI kompanije ustupe po 5 odsto udela, građani bi učestvovali u ekonomskim koristima

Kompanija OpenAI vodi razgovore o mogućnosti da Sjedinjene Američke Države steknu vlasnički udeo od 5 odsto u toj firmi, sa ciljem da se umanji politički pritisak u Vašingtonu i omogući građanima da imaju koristi od razvoja veštačke inteligencije. Kako je objavljeno, predlog predviđa da i druge vodeće američke kompanije iz AI sektora ustupe isti vlasnički udeo od 5 odsto vladi SAD, ali za sada nije poznato da li bi te kompanije prihvatile ovakav model.

Predlog se oslanja na inspiraciju iz Stalnog fonda Aljaske, koji prihod od prirodnih resursa raspodeljuje stanovnicima te savezne države, sa namerom da i građani Sjedinjenih Američkih Država neposredno učestvuju u ekonomskim koristima razvoja veštačke inteligencije.

Izvršni direktor kompanije OpenAI, Sem Altman, o ovom modelu je razgovarao sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, ministrom trgovine Hauardom Lutnikom, ministrom finansija Skotom Besentom i senatorom Bernijem Sandersom. Prema dostupnim informacijama, model podrazumeva transfer tačno 5 odsto vlasničkog udela.

Ovaj predlog dolazi u trenutku kada američki AI sektor beleži intenzivan razvoj, dok politički i regulatorni pritisci rastu zbog uticaja koji tehnologija može imati na društvo i ekonomiju. Uvođenje modela prema kojem bi građani SAD imali koristi od profita kompanija iz AI sektora moglo bi da predstavlja presedan za buduće odnose privatnog i državnog sektora u tehnološkim industrijama.

Za sada nije poznato koje bi još kompanije bile obuhvaćene ovim predlogom, niti da li su spremne da pristanu na ustupanje vlasničkog udela od 5 odsto. Detalji o načinu raspodele dobiti građanima takođe nisu objavljeni.

Pročitaj još

Domaće

Više od 600 švajcarskih kompanija investiralo 2,3 milijarde evra u Srbiji

Bilateralna robna razmena premašila milijardu evra u 2024. godini, Srbija postaje regionalni centar za inovacije

Published

on

By

Bilateralna robna razmena premašila milijardu evra u 2024. godini, Srbija postaje regionalni centar za inovacije

U poslednjoj deceniji više od 600 švajcarskih kompanija prisutno je na tržištu Srbije, a ukupne direktne investicije iz Švajcarske dostigle su oko 2,3 milijarde evra, pokazuju ekonomske analize. Bilateralna robna razmena između dve zemlje prvi put je 2024. godine prešla prag od milijardu evra, što se tumači kao signal stabilnog rasta i sve većeg poverenja investitora.

U specijalnom izdanju švajcarskog poslovnog lista ocenjuje se da Srbija više nije zemlja niskih troškova proizvodnje, već se pomera naviše u lancu vrednosti, sa snažnim inovacionim ekosistemom, industrijskom bazom i rastućim IT sektorom. Ambasador Srbije u Švajcarskoj Ivan Trifunović ističe da je Švajcarska među najvažnijim investicionim partnerima Srbije i da je imidž zemlje jeftine radne snage zastareo. “Srbija se sve više pozicionira kao mesto za inovacije, istraživanje, tehnologiju i naprednu industrijsku proizvodnju”, izjavio je Trifunović.

Prema navodima, Srbija je poslednjih deset godina ostvarila “ekonomski kvantni skok”, a Beograd je predstavljen kao dinamičan IT centar. Informaciono-komunikacioni sektor označen je kao jedan od glavnih pokretača rasta i izvoza, dok je kvalitet srpskih inženjera i tehničkih stručnjaka posebno istaknut. Švajcarske kompanije ističu blizinu Srbije, mogućnost rada na engleskom jeziku i usklađenost sa zapadnoevropskim standardima poslovanja. Let između Ciriha i Beograda traje oko 80 minuta, a nedeljno postoji oko 50 letova između ova dva regiona.

Sektori sa najvećim potencijalom za saradnju uključuju proizvodnju, mašinsku industriju, prehrambeni sektor, infrastrukturu, logistiku, energetiku, zaštitu životne sredine, IT, digitalne usluge, obrazovanje i dualno stručno osposobljavanje. Posebna pažnja posvećena je biotehnologiji i projektu Bio4 kampusa u Beogradu, koji treba da postane regionalni centar za biotehnologiju, biomedicinu, bioinformatiku i veštačku inteligenciju.

Švajcarski list navodi da Srbija razvija intenzivnu saradnju sa kompanijama Roche, Novartis i bazelskim startapom Swiss Rockets, što doprinosi povezivanju sa Bazelom, jednim od svetskih centara za nauke o životu. Predsednik Švajcarske Gi Parmelan poručio je da Srbija i Švajcarska imaju “snažne temelje i nove šanse”, podsećajući da srpska zajednica u Švajcarskoj broji oko 130.000 ljudi i predstavlja “živi most” između dve države.

Uz to, specijalni tekst posvećen je predstojećem Ekspu 2027 u Beogradu, koji će biti održan pod sloganom “Play for Humanity – Sport and Music for All”. Švajcarska je prva zvanično potvrdila učešće na ovom događaju, koji se posmatra kao katalizator za dalji razvoj infrastrukture, inovacija i investicija u Srbiji.

Godina 2024. obeležava 110 godina diplomatskih odnosa Srbije i Švajcarske, uz vidljiv uspon bilateralnih veza, posebno nakon aprilske državne posete predsednika Švajcarske Konfederacije Gija Parmelana Beogradu.

Pročitaj još

Domaće

Žene imaju višu stopu nezaposlenosti za 0,2 procentna poena na globalnom nivou

Na Bliskom istoku rodni jaz u nezaposlenosti iznosi +8%, a u Severnoj Africi +9,4%, dok su muškarci nezaposleniji samo u Istočnoj Aziji

Published

on

By

Na Bliskom istoku rodni jaz u nezaposlenosti iznosi +8%, a u Severnoj Africi +9,4%, dok su muškarci nezaposleniji samo u Istočnoj Aziji

Prema izveštaju Međunarodne organizacije rada (ILO) Employment and Social Trends 2026, globalna stopa nezaposlenosti žena viša je za 0,2 procentna poena u odnosu na muškarce, pokazuju podaci koje je analizirao Visual Capitalist. Najveći jaz zabeležen je na Bliskom istoku, gde žene beleže višu stopu nezaposlenosti za 8 odsto, i u Severnoj Africi, gde razlika iznosi 9,4 odsto.

U najvećem delu sveta žene su češće nezaposlene od muškaraca, dok su izuzeci Severna Amerika, Pacifik, Jugoistočna i Istočna Azija. U Severnoj Americi i regionu Pacifika rodni jaz iznosi -0,1 procentni poen u korist žena, u Jugoistočnoj Aziji -0,3, a u Istočnoj Aziji čak -1 odsto. Ove razlike povezane su sa višim nivoom obrazovanja žena u razvijenim ekonomijama, kao i sa strukturom privrede, gde uslužne delatnosti poput zdravstva i obrazovanja više zapošljavaju žene.

U regionima u razvoju rodni jaz je i dalje izražen: u Podsaharskoj Africi iznosi 1 odsto, u Latinskoj Americi i na Karibima 1,8, a u Centralnoj i Zapadnoj Aziji 2,4 odsto. U Severnoj, Južnoj i Zapadnoj Evropi razlika je 0,4 procentna poena, u Istočnoj Evropi 0,5, dok je u Južnoj Aziji razlika 0,2 procentna poena. Ovi podaci pokazuju da stepen ekonomskog razvoja nije jedini faktor – na rodni jaz utiču i društvene norme, zakonska ograničenja, obrazovanje, struktura privrede i javne politike.

Pročitaj još

U Trendu