Connect with us

Domaće

EU uvodi 20. paket sankcija Rusiji, 632 broda i 70 banaka pod restrikcijama

Nove mere pogađaju energetiku i finansije, sa zabranama izvoza od 365 miliona evra i uvoza od 530 miliona evra

Published

on

g939e1adcfe1316979439e14cb2a96c58f627b6461bb99b75f5325493dc9e22798dad95fe5b1b206cb417ce77157b1a07467294c7fe78eff4e0a2048da756d509_1280

Nove mere pogađaju energetiku i finansije, sa zabranama izvoza od 365 miliona evra i uvoza od 530 miliona evra

Evropska unija je 24. aprila 2026. usvojila 20. paket sankcija protiv Rusije, uvodeći dodatne restrikcije u energetskom, finansijskom i trgovinskom sektoru, saopšteno je iz Evropske komisije. Novi paket obuhvata 36 subjekata iz ruskog energetskog sektora, uključujući sve od istraživanja do transporta nafte, a poseban akcenat stavljen je na takozvanu ‘flotu iz senke’. Lista sankcionisanih tankera proširena je za još 46 plovila, ukupno 632 broda.

Na listu su dodatno uključene dve ruske luke – Murmansk i Tuapse, kao i terminal Karimun u Indoneziji. Po prvi put, uvedena je obaveza prodavaca iz EU da u ugovore o prodaji tankera uključe klauzulu kojom garantuju da brodovi neće biti korišćeni za tranzit ruskih energenata. Evropske kompanije izgubile su mogućnost pružanja usluga održavanja ruskim LNG tankerima i ledolomcima, dok im je omogućeno raskidanje ugovora o korišćenju LNG terminala u poslovima sa ruskim operatorima.

U finansijskom segmentu, sankcije su proširene na još 20 ruskih banaka, pa je sada ukupno 70 banaka isključeno iz pristupa tržištu EU. Zabrane uključuju i transakcije sa bankama iz Kirgistana, Laosa i Azerbejdžana, kao i potpunu zabranu saradnje sa ruskim kripto servisima i decentralizovanim platformama, upotrebu digitalne rublje i stejblkoina RUBx, te ograničenja za posrednike koji olakšavaju zaobilaženje sankcija. Istovremeno, pet finansijskih institucija iz trećih zemalja uklonjeno je sa liste nakon što su preuzele obavezu da neće učestvovati u takvim aktivnostima.

Što se tiče trgovinskih restrikcija, novi paket predviđa zabranu izvoza robe iz EU u vrednosti od preko 365 miliona evra, uključujući gumu, traktore i tehnologije za vojnu industriju, kao što su eksplozivi i specijalizovana laboratorijska oprema. Takođe, uvedena je zabrana uvoza metala, hemikalija i minerala iz Rusije vrednosti veće od 530 miliona evra, kao i kvote za amonijak.

Na listu sankcija dodato je 58 kompanija i pojedinaca povezanih sa razvojem vojne opreme, među kojima su i proizvođači dronova, kao i firme iz Kine, UAE, Kazahstana i Belorusije koje su isporučivale robu dvostruke namene. Prvi put je aktiviran mehanizam za sprečavanje zaobilaženja sankcija, posebno protiv reeksporta sankcionisane robe u Rusiju preko trećih zemalja, sa konkretnim merama protiv Kirgizije zbog ponovnog izvoza mašina i telekomunikacione opreme korišćene za proizvodnju dronova i raketa.

Ukupno je uvedeno 120 novih sankcija – 33 protiv pojedinaca i 83 protiv kompanija ili organizacija, uključujući ruske oligarhe, propagandiste i osobe povezane sa deportacijom dece iz Ukrajine. EU je proširila pravnu zaštitu za svoje kompanije i građane, omogućivši im da traže naknadu štete u slučaju sprovođenja presuda ruskih sudova u trećim zemljama, te zabranila transakcije sa firmama i osobama koje koriste eksproprisanu imovinu EU kompanija.

Nove mere obuhvataju i zabranu finansiranja istraživanja iz ruskih državnih izvora u EU, kao i zabranu medija koji zaobilaze postojeće restrikcije, uključujući Raša tudej (RT) i Sputnjik. Deo ovih restrikcija proširen je i na Belorusiju, sa dodatnim ograničenjima u trgovini i finansijskom sektoru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Italijanski javni dug raste na 138,6% BDP-a, Grčka smanjuje na 137%

Italija najavljuje povećanje duga na 138,6% BDP-a u 2025, dok Grčka planira smanjenje duga i prevremenu otplatu od 7 milijardi evra

Published

on

By

Italija najavljuje povećanje duga na 138,6% BDP-a u 2025, dok Grčka planira smanjenje duga i prevremenu otplatu od 7 milijardi evra

Italijanski javni dug mogao bi u 2025. godini da dostigne 138,6% bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci iz budžetskog plana Ministarstva finansija Italije. Prema izveštaju, dug Italije ove godine iznosi 137,1% BDP-a, dok se očekuje rast naredne godine. Istovremeno, Grčka planira da ove godine smanji svoj dug na oko 137% BDP-a, što je značajan pad u odnosu na 145% iz 2025. godine.

Grčka je nakon finansijske krize iz 2008. godine dobila tri paketa međunarodne finansijske pomoći ukupne vrednosti 280 milijardi evra između 2010. i 2015. godine. U zamenu, bila je prinuđena da sprovede stroge mere štednje, što je dovelo do dugotrajne recesije i visoke nezaposlenosti. Pandemija korona virusa privremeno je povećala dug, ali od 2020. Grčka beleži jedan od najbržih padova odnosa duga i BDP-a u Evropi, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i višem rastu BDP-a u odnosu na prosek evrozone. Ove godine Grčka planira prevremenu otplatu 7 milijardi evra kredita iz programa pomoći.

Italija, s druge strane, prošle godine je zabeležila budžetski deficit od 3,1% BDP-a, a za ovu godinu očekuje se deficit od 2,8% BDP-a, iako nadležni upozoravaju da bi on mogao biti i veći. Italijanske vlasti kao ključne izazove navode sukob u Iranu i rast cena energenata, dok ekonomija već duže vreme stagnira. Niska produktivnost i pad domaće potrošnje dodatno otežavaju situaciju, a visoki troškovi kamata ograničavaju ulaganja u razvoj i istraživanja, zbog čega Italija sve teže prati konkurentnije zemlje.

Prema ekonomskim analizama, razlika u javnim dugovima Italije i Grčke ukazuje na promene u evropskoj ekonomskoj dinamici, pri čemu Grčka beleži napredak u fiskalnoj konsolidaciji, dok Italija suočava sa izazovima održivog javnog finansiranja.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije produžila umanjenje akciza na gorivo za 25 odsto do 8. maja

Akciza za benzin iznosi 54 dinara po litru, za dizel 55,53 dinara; uredba važi još dve nedelje

Published

on

By

Akciza za benzin iznosi 54 dinara po litru, za dizel 55,53 dinara; uredba važi još dve nedelje

Vlada Republike Srbije donela je odluku o produženju Uredbe kojom se akcize na gorivo smanjuju za 25 odsto, a ova mera biće na snazi do 8. maja. Prema objavi u Službenom glasniku, iznosi akciza na derivate nafte ostaju umanjeni, pa akciza za benzin iznosi 54 dinara po litru, dok za dizel iznosi 55,53 dinara po litru.

Odluka o produženju doneta je kako bi se olakšala situacija na tržištu goriva, a mera će važiti još dve nedelje od dana objave. Vlada je ranije donela identičnu uredbu, a sada je potvrđeno produženje sa istim procentom umanjenja akciza na derivate nafte od 25 odsto.

Nove iznose akciza potvrdila je Vlada Republike Srbije kroz zvanično saopštenje, a uredba je objavljena u Službenom glasniku. Ova mera, prema zvaničnim informacijama, ima za cilj stabilizaciju cena goriva na domaćem tržištu do 8. maja.

Pročitaj još

Domaće

DeepSeek lansirao AI model V4 sa podrškom za milion tokena

Kineski startap predstavio V4 Flash i V4 Pro, dostupnost ograničena do pokretanja novih Huawei klastera

Published

on

By

Kineski startap predstavio V4 Flash i V4 Pro, dostupnost ograničena do pokretanja novih Huawei klastera

Kineski startap DeepSeek objavio je lansiranje nove generacije svog vodećeg modela veštačke inteligencije, serije V4, u aprilu 2026. godine. Kompanija je predstavila modele V4 Flash i V4 Pro, koji omogućavaju napredak u programiranju, rezonovanju i agentskim zadacima, uz podršku za kontekst od čak milion tokena, što omogućava obradu velikih baza koda ili dugih dokumenata u jednom upitu.

DeepSeek navodi da je V4 Pro trenutno ograničen korisnicima zbog nedostatka računarskih resursa, ali očekuje smanjenje cena kada tokom druge polovine godine budu pokrenuti novi klasteri zasnovani na čipovima kompanije Huawei. Kineski startap tvrdi da novi sistem u pojedinim testovima nadmašuje i modele poput GPT-5.2 američkog OpenAI, ali priznaje da još zaostaje nekoliko meseci za najnaprednijim rešenjima na tržištu.

Ključna strategija DeepSeek-a je ne samo povećanje performansi već i drastično smanjenje troškova razvoja, čime dodatno pojačava pritisak na globalne konkurente i menja dinamiku ulaganja u sektor veštačke inteligencije.

Kompanija je u januaru prethodne godine lansirala model R1, čime je na neko vreme oborila akcije američkih tehnoloških kompanija zahvaljujući performansama uporedivim sa najnaprednijim sistemima i znatno nižim troškovima razvoja.

Prema navodima kineske firme, V4 predstavlja najmoćniju platformu otvorenog koda do sada, što dodatno zaoštrava konkurenciju sa američkim rivalima kao što su OpenAI (ChatGPT) i Anthropic (Claude).

Pročitaj još

U Trendu