Connect with us

Domaće

EPS ostvario prihod od 460 milijardi dinara u 2025, dobit porasla 60 odsto

NIS zabeležio gubitak od 12,2 milijarde dinara, dok je Serbia Zijin Copper udvostručio dobit na 61 milijardu dinara

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Thomas Lin

NIS zabeležio gubitak od 12,2 milijarde dinara, dok je Serbia Zijin Copper udvostručio dobit na 61 milijardu dinara

Elektroprivreda Srbije (EPS) zadržala je lidersku poziciju po poslovnim prihodima u Srbiji u 2025. godini, sa ostvarenih oko 460 milijardi dinara, što je povećanje u odnosu na 444 milijarde iz prethodne godine. Prema finansijskom izveštaju, EPS je godinu završio sa neto dobitkom od 38,6 milijardi dinara, što je gotovo 60 odsto više nego u 2024. Poslovni prihodi u najvećoj meri dolaze sa domaćeg tržišta, sa 435,2 milijarde dinara, dok je izvoz smanjen sa 6,3 na 3,3 milijarde dinara.

Povećanje prihoda EPS-a delimično je rezultat više cene električne energije za domaćinstva. Od 1. oktobra 2025. godine, prosečna prodajna cena struje na garantovanom snabdevanju iznosila je 10,579 din/kWh, što je rast od 8,5% u odnosu na prethodnu godinu (10,310 din/kWh). Rast od 1,9% posledica je promene granice između tarifa, dok je 6,6% rezultat povećanja cena pristupa distributivnim i prenosnim sistemima.

Naftna industrija Srbije (NIS) suočila se sa znatnim padom prihoda pod uticajem američkih sankcija od oktobra 2025. godine. Prihodi NIS-a u 2025. iznosili su 266,2 milijarde dinara, što je skoro trećinu manje u poređenju sa 386 milijardi iz prethodne godine. Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu pali su sa 73,4 na 17,7 milijardi dinara, a prihodi od prodaje proizvoda smanjeni su sa 263 na 216 milijardi dinara. Prihodi od izvoza takođe su opali, sa 51 na 36 milijardi dinara. Kompanija je godinu završila sa neto gubitkom od 12,2 milijarde dinara, dok je godinu ranije profit iznosio 18,3 milijarde dinara.

Serbia Zijin Copper ostvario je značajan rast, povećavši poslovne prihode za 72 odsto u 2024. godini na 205,2 milijarde dinara, da bi u 2025. ta cifra porasla na 227 milijardi dinara. Uspeli su da udvostruče prodaju na stranim tržištima, koja su im donela 163 milijarde dinara u 2025, što je 13 milijardi više nego godinu ranije. Na domaćem tržištu prihodovali su oko 64 milijarde dinara. Najveći deo prihoda došao je od prodaje katode bakra (173,4 milijarde), zlata (48,3 milijarde), srebra (4,6 milijardi) i ostalih proizvoda (1,2 milijarde dinara). Prihod od prodaje povezanim licima iznosio je 55,7 milijardi dinara (25%), dok je od trećih lica ostvaren prihod od 171,9 milijardi (75%). Dobit kompanije udvostručena je u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je oko 61 milijardu dinara.

Kako se navodi u finansijskim izveštajima, promene u cenama energenata, geopolitičke okolnosti i regulatorna ograničenja imala su snažan uticaj na prihode i profitabilnost vodećih kompanija u Srbiji tokom 2025. godine. EPS je značajno povećao profit zahvaljujući rastu cena električne energije, dok je NIS bio pod pritiskom sankcija i pada cena nafte, a Serbia Zijin Copper beleži rast izvoza i dobiti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Privreda evrozone stagnirala u junu, PMI porastao na 50 poena zahvaljujući Nemačkoj

Kompozitni PMI skočio sa 48,5 na 50 poena, revidirani podaci ukazuju na stabilizaciju poslovanja u evrozoni

Published

on

By

Kompozitni PMI skočio sa 48,5 na 50 poena, revidirani podaci ukazuju na stabilizaciju poslovanja u evrozoni

Poslovna aktivnost u evrozoni tokom juna 2026. godine pokazala je neočekivanu stabilnost, jer je kompozitni indeks menadžera nabavke (PMI) porastao sa majskih 48,5 poena na 50 poena, što je granica između rasta i pada privredne aktivnosti, prema revidiranim podacima kompanije S&P Global. Preliminarna procena iznosila je 49,5 poena i ukazivala na mogući pad, ali konačni rezultat potvrđuje stagnaciju, a ne smanjenje aktivnosti.

Ovaj rast PMI indeksa, koji obuhvata kako proizvodni tako i uslužni sektor, pre svega je rezultat snažnijeg oporavka poslovne aktivnosti u Nemačkoj. Glavni ekonomista S&P Global, Kris Vilijamson, istakao je da je “usporavanje pada aktivnosti u uslužnom sektoru, zajedno sa rastom proizvodnje u prerađivačkoj industriji, pokazatelj da se privreda evrozone stabilizovala posle dva meseca smanjenja proizvodnje”.

Evrozona je tokom juna zadržala otpornost uprkos geopolitičkim tenzijama na Bliskom istoku koje su uticale na inflatorne pritiske i smanjenje poslovnog poverenja, navodi se u analizi. Evropska centralna banka je prvi put od 2023. godine povećala kamatne stope u junu, dok tržište i dalje procenjuje mogućnost dodatnog rasta kamata radi suzbijanja inflacije.

Prethodno je u prvom kvartalu 2026. godine zabeležen privredni rast od svega 0,1 odsto, a inflacija je u martu dosegla 2,5 odsto, što je posledica većih plata. Prema poslednjim podacima, nemački oporavak bio je ključan faktor koji je omogućio da evrozona izbegne pad u junu, dok su uslužni i proizvodni sektor dali dodatni doprinos stabilizaciji poslovne klime.

Pročitaj još

Domaće

Stigle nove cene goriva u Srbiji. Evo koliko će koštati benzin i dizel

Nafta pala ispod 72 dolara po barelu, ali gorivo u Srbiji skuplje za dva dinara po litru

Published

on

By

Cena goriva u Srbiji porasla je i ove nedelje, iako je globalna cena nafte nastavila da pada šestu sedmicu zaredom i sada iznosi ispod 72 dolara po barelu, uz sedmični prosek od 72,23 dolara.

Cena brenta pala je za dodatnih 5,5% tokom prethodne nedelje, dok je pre mesec i po dana iznosila više od 105 dolara. Ipak, domaći vozači su suočeni sa rastom cena: najviša dozvoljena cena bezolovnog benzina BMB 95 sada je 195 dinara (1,66 evra), što je dva dinara više nego prethodne nedelje, a standardnog evrodizela 219 dinara (1,87 evra), takođe za dva dinara više.

Na tržištu Mediterana, tona premijum benzina kretala se između 950 i 1.050 dolara za metričku tonu, dok je tona ULSD dizela bila u rasponu od 850 do 950 dolara. U regionu su cene goriva uglavnom snižene: u Crnoj Gori benzin iznosi 1,6 evra, a dizel 1,54 evra po litru. U Hrvatskoj je benzin snižen na 1,5 evra, a dizel na 1,46 evra. U Makedoniji benzin košta 1,37 evra, a dizel 1,31 evra, dok su u BiH cene 1,37 evra za benzin i 1,29 evra za dizel.

U Srbiji je, kada je cena nafte prošli put bila oko 72 dolara za barel (krajem februara), litar benzina iznosio 181 dinar, a dizela 200 dinara. Vlada Srbije je pre pet dana izmenila iznos akcize, vratila umanjenje trošarine za vanredne prilike, pa je sada ona 10% manja od pune akcize – 64,8 dinara po litru benzina i 66,64 dinara za dizel.

Maloprodajne cene goriva u Srbiji se i dalje određuju prema Uredbi o ograničenju cena, koja je doneta u februaru 2022. godine i produžena do 23. juna 2026. godine. Cena derivata formira se na osnovu srednje veleprodajne cene koju utvrđuje Ministarstvo energetike i rudarstva, dok se za osnovu uzima prosek kotacija cena goriva na berzi Mediterana (PLATTS CIF Mediteran za luku Đenova/Lavera). Domaća rafinerija ne učestvuje u formiranju cene jer već dva meseca ne radi usled nedostatka nafte.

Trgovci su dužni da maloprodajne cene odmah primene po objavi na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine. Većina izveštaja beleži blagi pad cene goriva na Mediteranu, ali u Srbiji, zbog administrativnog formiranja cena i korekcija akciza, vozači i dalje plaćaju više za benzin i dizel.

Pročitaj još

Domaće

Srbija i Japan potpisali sporazum o zaštiti ulaganja, primena od 30. jula

Sporazum koji stupa na snagu krajem jula donosi pravnu sigurnost japanskim kompanijama i podstiče nove investicije

Published

on

By

Sporazum koji stupa na snagu krajem jula donosi pravnu sigurnost japanskim kompanijama i podstiče nove investicije

Srbija i Japan finalizovali su Sporazum o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja, koji će zvanično stupiti na snagu 30. jula, čime se očekuje povećanje japanskih investicija i jačanje ekonomske saradnje dve zemlje. Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da je Vlada Japana završila sve interne procedure, a o tome je obaveštena i Vlada Srbije, čime su ispunjeni svi uslovi za početak primene ovog sporazuma.

“Određen broj japanskih kompanija već godinama uspešno posluje u Srbiji. Prošle godine smo u junu tokom Ekspo izložbe u Osaki imali vrlo uspešnu investicionu konferenciju, a nakon toga u septembru, tokom posete predsednika Aleksandra Vučića Japanu, ekonomski segment je bio i te kako važan deo razgovora i on je imao sastanke sa brojnim japanskim kompanijama”, navela je Lazarevićeva.

Ministarka je istakla da je trenutak za unapređenje saradnje sa Japanom povoljan i da je dogovoreno intenziviranje aktivnosti na povećanju srpskog izvoza na japansko tržište, kao i privlačenju novih investitora iz Japana. “Ovaj sporazum obezbeđuje pravnu sigurnost japanskim kompanijama da su njihove investicije zaštićene i zato i idemo i širimo mrežu ovih sporazuma, a to je prepoznato i sa njihove strane”, rekla je Lazarevićeva.

Prema njenim rečima, procedure su završene u kratkom roku, što će omogućiti dodatni podsticaj za jaču saradnju sa Japanom. “Japanske kompanije donose sa sobom i posebnu vrstu poslovne filozofije. To su uglavnom visokotehnološke kompanije i izuzetno uspešno sarađujemo u oblasti energetike. Japanska poslovna asocijacija u Srbiji je vrlo aktivna, i permanentno se bavimo Japanom”, istakla je Lazarevićeva.

Sporazum, koji su 24. decembra prethodne godine potpisali ministarka Jagoda Lazarević i ambasador Japana u Srbiji Akira Imamura, predstavlja snažan podsticaj i postojećim japanskim kompanijama u Srbiji za proširenje investicija. Očekuje se da će novi pravni okvir dodatno motivisati japanske partnere da razmatraju dalja ulaganja i proširenje saradnje na različitim poljima.

Pročitaj još

U Trendu