Connect with us

Srbija

Država povećala izdvajanja za lečenje retkih bolesti, više od 1000 pacijenata obuhvaćeno programom

Prema zvaničnim podacima, sredstva za retke bolesti višestruko uvećana, broj obolelih na budžetskom lečenju porastao

Published

on

Foto Izvor:

Prema zvaničnim podacima, sredstva za retke bolesti višestruko uvećana, broj obolelih na budžetskom lečenju porastao

Od 2012. godine, država je značajno povećala izdvajanja za lečenje retkih bolesti, obezbeđujući ukupno 51,35 milijardi dinara iz budžeta do 2026. godine. Prva sredstva u iznosu od 130 miliona dinara izdvojena su 2012. godine, dok projekcije za 2026. predviđaju čak 10,2 milijarde dinara, što je 78 puta više u odnosu na početak programa.

Prema dostupnim podacima, sredstva za lečenje retkih bolesti ne obezbeđuju se samo iz budžeta, već i preko Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje kroz listu lekova i nabavke bolnica. Ukupno izdvajanje za ovu namenu u 2025. godini premašuje 20 milijardi dinara, što je približno 10 puta više nego 2012. godine.

Broj pacijenata koji se leče iz budžeta značajno je porastao: sa 8 u 2012. godini na 1070 u 2026. godini, dok je broj retkih bolesti za koje su sredstva opredeljena povećan sa 2 na 44 vrste. U periodu od 2013. do 2026. godine, za lečenje dece sa retkim bolestima izdvojeno je 26,1 milijardi dinara.

Pre 2012. godine nije bilo izdvajanja iz budžeta za ove potrebe. Zvanične institucije ističu da je kontinuirano povećavanje sredstava omogućilo proširenje obuhvata i dostupnost lečenja za veći broj obolelih. “Povećanje sredstava omogućilo je da više pacijenata dobije potrebnu terapiju i podršku”, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Pokloni sa venčanja po zakonu postaju zajednička imovina supružnika

Sudska praksa potvrđuje da većina poklona za bračni par pripada oboma, bez obzira na davaoca

Published

on

By

Sudska praksa potvrđuje da većina poklona za bračni par pripada oboma, bez obzira na davaoca

Imovinski status poklona koje supružnici dobiju povodom sklapanja braka često je predmet pravne analize. Prema važećim pravilima i sudskoj praksi, pokloni koje treća lica daruju bračnom paru u većini slučajeva postaju njihova zajednička imovina. Ova praksa zasniva se na tome što se pokloni obično daju s namerom da olakšaju zajednički život i početak domaćinstva.

Osnovno pravilo nalaže da pokloni namenjeni samo jednom od supružnika tokom trajanja braka ulaze u posebnu imovinu tog supružnika. Ipak, ukoliko su pokloni namenjeni oboma, bez obzira na to čiji su rođaci ili prijatelji poklon dali, oni se u pravilu smatraju zajedničkom svojinom.

Sudbina poklona procenjuje se na osnovu tri glavna kriterijuma: namere poklonodavca, prirode poklonjene stvari i okolnosti pod kojima je poklon učinjen. Na primer, predmeti koji su namenjeni ličnoj upotrebi samo jednog supružnika, kao što su lični nakit ili predmeti sa ličnom posvetom, mogu se smatrati posebnom imovinom.

Zvaničnici iz pravosudnih institucija naglašavaju da je svrha većine poklona povodom venčanja upravo podrška zajedničkom životu supružnika. “Većina poklona koji se daruju bračnom paru povodom venčanja postaje njihova zajednička imovina, osim ako nije jasno da je poklon namenjen samo jednom od njih”, navodi se u sudskoj praksi.

U slučaju spora, sud će prilikom odlučivanja uzeti u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući izjave svedoka i poklonodavca, kao i prirodu same poklonjene stvari.

Pročitaj još

Srbija

Voćari u Srbiji nude visoke dnevnice za branje borovnica, radnika i dalje nema

Proizvođači iz Arilja i drugih krajeva nude do 7.000 dinara po danu, ali sezonska radna snaga izostaje

Published

on

By

Proizvođači iz Arilja i drugih krajeva nude do 7.000 dinara po danu, ali sezonska radna snaga izostaje

Sezona branja malina i borovnica dostigla je vrhunac u regionima poput Arilja, Ivanjice i Guče, ali voćari širom Srbije suočavaju se sa nedostatkom sezonskih radnika, potvrđeno je prema zvaničnim izvorima. Iako su ponuđene dnevnice dostigle i do 7.000 dinara (oko 60 evra), uz obezbeđenu hranu i smeštaj, interesovanje domaće radne snage je minimalno.

Voćari navode da radnici za branje malina i borovnica mogu zaraditi između 4.500 i 7.000 dinara po danu, dok pojedini berači traže i do 8.000 dinara. Radni dan traje od 10 do 12 sati, uz obavezne pauze. Zbog poteškoća sa ispunjavanjem dnevnih normi, sve više proizvođača prelazi na plaćanje po kilogramu ubranog voća, umesto fiksne dnevnice.

“Ove godine ćemo davati između 100 i 120 dinara za kilogram nabranih malina. Neće biti fiksne dnevnice, jer ne mogu da platim isto nekome ko mi je danas nabrao 40 kilograma i onome ko nabere 80”, izjavio je vlasnik malinjaka iz Arilja. Slične uslove nude i proizvođači borovnica, gde se dnevna norma od 40 kilograma smatra zadovoljavajućom, dok je manji učinak neisplativ za poslodavce.

Rad u polju ocenjuje se kao fizički i psihički zahtevan posao, a berači navode da su tokom radnog dana često izloženi naporima. Uprkos visokim dnevnicama i dodatnim pogodnostima, proizvođači saopštavaju da domaći radnici i dalje izbegavaju sezonske poslove na plantažama.

Pročitaj još

Srbija

Saobraćaj pojačan ka letnjim destinacijama, bez zadržavanja na granicama Preševo i Bogorodica

Auto-moto savez Srbije izvestio o pojačanom saobraćaju, ali bez gužvi na ključnim prelazima prema Severnoj Makedoniji i Grčkoj

Published

on

By

Auto-moto savez Srbije izvestio o pojačanom saobraćaju, ali bez gužvi na ključnim prelazima prema Severnoj Makedoniji i Grčkoj

Tokom jutra na graničnim prelazima Preševo i makedonskoj Bogorodici, na putu ka Evzoniju, nije bilo zadržavanja ni gužvi, saopštio je Auto-moto savez Srbije. Povećan broj vozila uočen je na najfrekventnijim putevima usled aktuelne turističke sezone, ali su izlazi iz Srbije prema Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Bugarskoj ovog jutra bili protočni.

Prema saopštenju AMSS-a, saobraćaj u Srbiji je pojačan, naročito na gradskim saobraćajnicama, gde se u jutarnjim i popodnevnim časovima očekuju uobičajene gužve. Na auto-putevima i glavnim magistralnim pravcima zabeležen je povećan intenzitet saobraćaja, što je uobičajeno za letnji period kada veliki broj građana putuje na odmor, a kroz Srbiju prolaze i strani državljani u tranzitu.

Iako je tokom turističke sezone na nekim graničnim prelazima moguće duže čekanje, trenutno nema zadržavanja za putnička i teretna vozila. “Saobraćaj je pojačan, ali na graničnim prelazima nema gužvi ni dužih zadržavanja”, navedeno je u saopštenju Auto-moto saveza Srbije.

Na izlazima iz Srbije prema Hrvatskoj i Bugarskoj ovog jutra nije bilo čekanja, dok je prelaz Preševo prema Severnoj Makedoniji takođe bio bez gužvi. Nadležne službe preporučuju vozačima da prate aktuelne informacije i planiraju putovanja u skladu sa saobraćajnom situacijom.

Pročitaj još

U Trendu