Connect with us

Vesti

Događaj koji i dalje deli Srbiju: Dragoljub Draža Mihailović streljan pre tačno osam decenija – Ovo su detalji njegovog živora

Objavljeno pre

,

Pre osam decenija, 17. jula 1946. godine streljan je Dragoljub Draža Mihailović, na osnovu sudske odluke kojom je osuđen zbog saradnje sa okupatorom i zločina pripadnika formacija čiji je bio pretpostavljeni.

Mihailović je rehabilitovan sudskom odlukom maja 2015. godine, kojom je presuda iz 1946. obesnažena.

Podnosioci zahteva za rehabilitaciju bili su njegov unuk Vojislav Mihailović, Srpska liberalna stranka, asocijacije bivših pripadnika Mihailovićevih formacija – Udruženja pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženja političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima i drugi.

Spor na temu „lika i dela“ Dragoljuba Mihailovića, odnosno njegove istorijske uloge i učinka nije time, međutim, okončan.

U osnovi, neslaganja u javnosti, publicistici, pa i istoriografiji, o njemu i njegovom delu, nemaju mnogo veze sa sudskim procesom i izraz su prethodnih uverenja, koja će uglavnom ostati „ušančena“ i posle rehabilitacije.

Sud nije mogao da promeni tumačenja istorijske uloge Mihailovića, ali jeste rasvetlio da li je sudski proces protiv njega vođen valjano.

Proces protiv Mihailovića i dvadsettrojice drugih, od čega deset u odsustvu, održan je u Beogradu, pred Vrhovnim sudom Federativne Narodne Republike Jugoslavije i trajao je od 10. juna do 15. jula 1946. godine.

Presudom izrečenom 15. jula 1946. Dragoljub Mihailović je osuđen na smrt i presuda je, najverovatnije, izvršena streljanjem 17. jula.

Zbog nepostojanja dokaza o Mihailovićevoj smrti, rešenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu, kao datum smrti utvrđen je 17. jul 1946. godine.

Sva nastojanja da se pronađu njegovi posmrtni ostaci do sada su bila bez rezultata.

Sud je osporio valjanost procesa održanog 1946. zbog niza manjakavosti.

Foto: Wikipedia.org

Korektna odbrana bila je onemogućena, a nisu postojale ni osnovne pretpostavke za pravedan sudski spor.

Dragoljub Mihailović napad na Kraljevinu Jugoslaviju dočekao je u činu pukovnika. Nakon Aprilskog rata 1941. s malom grupom istomišljenika koji su poput njega odbili da se predaju okupatoru, započeo je okupljanje i organizaciju gerilske formacije koja će docnije postati poznata kao Jugoslovenska vojska u otadžbini ili Ravnogorski pokret.

Izbeglička vlada dodelila mu je 7. decembra 1941. čin brigadnog generala. Mihailović je takođe bio, formalno, ministar vojni u vladama Slobodana Jovanovića, Miloša Trifunovića i Božidara Purića.

Dragoljub Mihailović rođen je 27. aprila 1893. u Ivanjici, gde se njegov otac tada našao kao učitelj. Rodom je, inače, bio iz požarevačkog kraja.

Pošto je rano ostao bez roditelja, brigu o troje dece preuzeo je stric.

Završio je gimnaziju u Beogradu, a školovanje na Nižoj vojnoj akademiji prekinuo je 1912. godine, od kada učestvuje u balkanskim i Prvom svetskom ratu. U ratovima je ranjavan i odlikovan.

Dalje vojno obrazovanje nastavlja u međuratanom periodu. Predavao je taktiku na Visokoj školi Vojne akademije, a izvesno vreme provodi i kao vojni ataše u Sofiji i Pragu.

Pošto je maja 1941. poveo gerilsku grupu, iz koje je izrasla Jugoslovenska vojska u otadžbini (Ravnogorski pokret, četnici), Mihailović je negde do 1943. priznavan, pa i slavljen, u SAD i Britaniji kao vođa jednog od gerilskih pokreta u Evropi.

Situacija se tokom 1943. promenila i London je postupno prihvatio kao vodeći pokret otpora u okupiranoj Jugoslaviji – NOVJ, partizanski pokret.

Postoje brojna timačenja zašto je pokret koji je Mihailović predvodio na kraju odbačen od zapadnih saveznika, a najčešće se u tom smislu pominje mreža sovjetske agenture koja se tada pokazala kao vrlo efikasna.

Ono što se, međutim, ređe pominje jeste činjenica da su odgovarajuće britanske službe uspele da provale sistem šifriranja Nemaca i da je London sasvim izvesno znao kakva je realno situacija na terenu u okupiranoj Jugoslaviji, odnosno šta javljaju komande nemačkih jedinica na terenu.

Bilo taktičke kolaboracije ili ne, a u manjoj ili većoj meri toga je bilo na svim stranama, Mihailović i njegov pokret su na kraju potpuno poraženi.

Poznato američko odlikovanje koju mu je 1948. godine, posthumno, dodelio američki predsednik Truman bilo je plod činjenice da su Mihailovićeve snage spasile stotine savezničkih pilota, koji su oboreni tokom dejstava nad okupiranom Srbijom.

Prema američkim podacima, njih je bilo ukupno 417, od čega 343 Amerikanca.

Pročitaj još

Srbija

MUP upozorava na jedan od najopterećenijih vikenda ovog leta, pojačane kontrole na putevima

Zbog početka najintenzivnije letnje turističke sezone, MUP apeluje na vozače da voze strpljivo i poštuju saobraćajne propise.

Objavljeno pre

,

Objavio:

MUP upozorava na jedan od najopterećenijih vikenda ovog leta, pojačane kontrole na putevima – najopterećeniji vikend ovog leta

Zbog početka najintenzivnije letnje turističke sezone, MUP apeluje na vozače da voze strpljivo i poštuju saobraćajne propise.

Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorilo je da nas očekuje jedan od najopterećenijih vikenda ovog leta na srpskim putevima. Zbog početka najintenzivnijeg dela letnje turističke sezone, broj vozila naglo raste, a pojačana kontrola saobraćaja već je na snazi, prema saopštenju ovog ministarstva.

Pojačane kontrole i apeli na vozače

U objavi MUP-a, ističe se fokus na bezbednost saobraćaja tokom vikenda. „Vozite strpljivo – gužva nije razlog da rizikujete život“, navodi se u zvaničnom upozorenju. Prema informacijama iz saopštenja, pripadnici Uprave saobraćajne policije, u okviru Direkcije policije, biće dodatno angažovani na kontroli i regulisanju saobraćaja. Posebnu pažnju posvetiće zonama naplatnih stanica, kako bi putovanja protekla što bezbednije.

Rezultati dosadašnjih kontrola i ključne preporuke

U toku je akcija pojačane kontrole saobraćaja širom zemlje. Tokom poslednja četiri dana, saobraćajna policija je kontrolisala skoro 37.000 vozila. Tom prilikom otkriveno je više od 26.500 prekršaja. Najčešći prekršaji odnose se na prekoračenje brzine, nekorišćenje sigurnosnog pojasa i vožnju pod dejstvom alkohola. Kao rezultat toga, izrečene su brojne sankcije vozačima.

Napad na bezbednost u saobraćaju i važnost odgovornog ponašanja

Pored toga, Ministarstvo unutrašnjih poslova naglašava da gužve ne smeju biti razlog za ugrožavanje života. „Na putu nije važno ko će stići prvi. Važno je da svi stignu“, poručuju iz MUP-a. Takođe, apeluje se na sve učesnike u saobraćaju da budu odgovorni i poštuju propise, kako bi se povećala bezbednost na putevima tokom jednog od najopterećenijih vikenda ovog leta.

Pročitaj još

Svet

Superćelijska oluja pogodila Francusku, dve osobe poginule u nevremenu

Jak vetar i padavine izazvali su velike probleme u više departmana, a hiljade domaćinstava ostalo je bez struje.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Superćelijska oluja pogodila Francusku, dve osobe poginule u nevremenu

Jak vetar i padavine izazvali su velike probleme u više departmana, a hiljade domaćinstava ostalo je bez struje.

Jako nevreme sa superćelijskom olujom pogodilo je više departmana u Francuskoj, pri čemu su dve osobe izgubile život, prema saopštenju nadležnih. Fenomen superćelijska oluja pogodila je uveče centralne i istočne delove zemlje, što je izazvalo značajnu materijalnu štetu i ozbiljne posledice za stanovništvo.

Superćelijska oluja pogodila Francusku: detalji događaja

Prema dostupnim informacijama, u mestu Sen Vikturjen u departmanu Gornji Vjen, žena je poginula kada je na nju palo drvo usled oluje. Takođe, u mestu Dolomije, departman Izer, muškarac je pronađen mrtav u radionici koja je izgorela nakon udara groma. Nadležni su potvrdili ove tragične događaje i objavili da je oluja ostavila ozbiljne posledice na infrastrukturu.

Zbog rizika od snažnih oluja i mogućeg grada, 30 departmana u centralnoj i istočnoj Francuskoj bilo je pod narandžastim upozorenjem. Distributer električne energije Enedis saopštio je da je oko 53.000 domaćinstava ostalo bez struje. Osim toga, jak vetar je na više lokacija uzrokovao rušenje drveća i oštećenja na objektima.

Šteta i posledice oluje u pogođenim departmanima

U gradu Sent Etjen, departman Loare, superćelijska oluja je izazvala pojavu mini tornada koji je obarao kamione na auto-putu, čupao drveće iz korena i oštetio krovove. Prema navodima francuskih meteorologa, tornado se razvio u okviru superćelije, što je retka i izuzetno snažna vremenska pojava.

Pored toga, lokalne vlasti su upozorile građane na opasnost od velikog grada i preporučile oprez tokom trajanja upozorenja. Iako su službe za hitne intervencije bile na terenu, posledice superćelijske oluje pogodila Francusku ostavile su veliki broj ljudi bez struje i sa oštećenim objektima.

Reakcija nadležnih i stanje na terenu

Nadležni su saopštili da se procenjuje ukupna šteta i da su ekipe za sanaciju angažovane na najpogođenijim područjima. Stručnjaci ističu da su ovakve oluje retke za ovo područje, ali da su poslednjih godina zabeleženi slični incidenti. Kao rezultat, građani su savetovani da prate uputstva i upozorenja nadležnih organa dok traje opasnost od novih nepogoda.

Na kraju, superćelijska oluja pogodila Francusku i nanela znatne probleme stanovništvu, dok se službe trude da otklone posledice i vrate normalno funkcionisanje života u pogođenim delovima zemlje.

Pročitaj još

Svet

Dva zemljotresa u Venecueli ostavila skoro 5.000 mrtvih i hiljade bez doma

Više od 21.000 ljudi nalazi se u privremenim kampovima, dok su spasilačke ekipe i dalje na terenu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dva zemljotresa u Venecueli ostavila skoro 5.000 mrtvih i hiljade bez doma – zemljotresi u Venecueli

Više od 21.000 ljudi nalazi se u privremenim kampovima, dok su spasilačke ekipe i dalje na terenu.

Broj poginulih u zemljotresima u Venecueli porastao je na 4.930, prema najnovijim podacima koje su saopštile vlasti. Dva snažna potresa pogodila su ovu zemlju 24. juna, izazvavši velike posledice po stanovništvo i infrastrukturu. Prema zvaničnim izveštajima, više od 20.000 ljudi pronašlo je privremeni smeštaj u kampovima širom pogođenih područja.

Zemljotresi u Venecueli: posledice po stanovništvo i infrastrukturu

Prvi zemljotres u Venecueli registrovan je sa magnitudom 7,2 stepena Rihterove skale, a drugi, koji je usledio nakon samo 39 sekundi, imao je jačinu 7,5. Ovakvi potresi retko se dešavaju u tako kratkom vremenskom razmaku, zbog čega su posledice bile još teže. U zemljotresima je prema podacima Narodne skupštine, koje je objavio Horhe Rodrigez, povređeno 16.740 ljudi, dok je 6.462 osobe spaseno iz ruševina.

Pored toga, vlasti su saopštile da je 17.907 ljudi izgubilo domove. Više od 21.210 osoba trenutno je smešteno u 107 privremenih kampova. Oštećeno je ukupno 856 objekata, a potpuno urušavanje zabeleženo je na 190 lokacija.

Spasilačke ekipe i međunarodna pomoć na terenu

U akcijama spasavanja i pomoći učestvuje više od 65.000 ljudi, uključujući strane spasioce, državne službe i brojne volontere. Vlasti su odmah nakon katastrofe proglasile vanredno stanje, a međunarodna zajednica poslala je spasilačku i humanitarnu pomoć.

Zemljotresi u Venecueli pokazali su koliko su ovakve prirodne katastrofe opasne i koliko je važno brzo reagovati. Štaviše, prema saopštenju zvaničnika, akcije spasavanja nastavljaju se dok traje potraga za nestalima i dok se procenjuje šteta.

Pored toga, prema saopštenju vlasti, prioritet je obezbeđivanje osnovnih uslova za život ljudi koji su izgubili domove. U međuvremenu, posebna pažnja posvećuje se psihološkoj podršci i distribuciji hrane i vode u privremenim kampovima.

Na kraju, zemljotresi u Venecueli ostavili su dubok trag i pokrenuli pitanje obnove pogođenih područja. Vlasti apeluju na solidarnost i strpljenje dok traje sanacija posledica ove katastrofe.

Pročitaj još

U Trendu