Connect with us

Domaće

Cene gasa u EU porasle 70 odsto, nafta 60 odsto tokom krize na Bliskom istoku

Evropska unija uložila dodatnih 14 milijardi evra za uvoz fosilnih goriva, inflacija može dostići 6,3 odsto

Published

on

pexels-photo-6767962

Evropska unija uložila dodatnih 14 milijardi evra za uvoz fosilnih goriva, inflacija može dostići 6,3 odsto

Zemlje Evropske unije suočavaju se sa ozbiljnim posledicama oružanog sukoba Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, što je dovelo do značajnih poremećaja na energetskom tržištu. Prema rečima evropskog komesara za energetiku Dana Jorgensena, od početka rata cene gasa u EU porasle su za približno 70 odsto, dok su cene nafte zabeležile rast od oko 60 odsto. U istom periodu, tokom samo mesec dana, izdvojeno je dodatnih 14 milijardi evra za uvoz fosilnih goriva.

Jorgensen je istakao da, kako kriza na Bliskom istoku ulazi u drugi mesec, posledice na tržište energenata neće biti kratkoročne: „Brojevi jasno govore da je situacija veoma opasna. Ne treba da imamo iluzije da će posledice ove krize biti kratkotrajne, jer neće.“

Predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard ocenila je da će se efekti rata osećati još dugo zbog velikog uništenja infrastrukture. Na video-pozivu sa guvernerima centralnih banaka, ministrima finansija i energetike G7, Lagard je navela da ECB predviđa inflaciju na vrhuncu od 6,3 odsto, usled poremećaja u snabdevanju energijom koji će trajati do kraja 2026. godine. „Suočavamo se sa pravim šokom – to je verovatno iznad onoga što možemo da zamislimo u ovom trenutku“, rekla je Lagard za “Ekonomist”.

Američki ministar finansija Skot Besent izneo je tvrdnju da je kriza na tržištu nafte izazvana zatvaranjem Ormuskog moreuza privremena, uz ocenu da je tržište dobro snabdeveno i da će se moreuz otvoriti u dogledno vreme. Lagard je, međutim, upozorila da je „previše već oštećeno i nema načina da se to obnovi za nekoliko meseci“.

Zemlje G7 naglasile su spremnost da preduzmu sve neophodne mere kako bi održale stabilnost i bezbednost energetskog tržišta, uz apel za koordinisanu akciju u cilju ublažavanja posledica rata u Zalivu i očuvanja globalne ekonomske stabilnosti. Prema podacima, inflacija u evrozoni u martu je ubrzala najbržim tempom od 2022. godine. Cene nafte porasle su na više od 117 dolara po barelu, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama galon goriva dostigao 4 dolara, prvi put od avgusta 2022. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

SEEPEX uvodi negativne cene struje, minimalna cena minus 500 evra od 5. maja

Granica za dan unapred tržište spuštena na minus 500 evra, a za unutardnevno minus 9.999 evra, priprema za integraciju u EU tržište

Published

on

By

Granica za dan unapred tržište spuštena na minus 500 evra, a za unutardnevno minus 9.999 evra, priprema za integraciju u EU tržište

Berza električne energije SEEPEX sa sedištem u Beogradu najavila je početak primene negativnih cena u trgovanju električnom energijom, počev od 5. maja 2026. godine. Prva aukcija sa negativnim cenama na glavnom tržištu „dan unapred” biće održana tog dana, a isporuka električne energije predviđena je za 6. maj 2026. godine. Na unutardnevnom tržištu, negativne cene biće omogućene za isporuku 6. maja, dostupne nakon 23:00 časa 5. maja, prema SEEPEX-u.

SEEPEX, zajedničko preduzeće Elektromreže Srbije i evropske EPEX SPOT, naveo je da će novi raspon cena omogućiti kupcima da budu plaćeni za preuzimanje energije u određenim okolnostima. Doneta je odluka da minimalna cena na tržištu „dan unapred” bude minus 500 evra, dok će na unutardnevnom tržištu najniža cena iznositi minus 9.999 evra. Ove granice predstavljaju standard harmonizovane minimalne kliring cene koji se koristi širom Evropske unije.

Uvođenje negativnih cena deo je promene Pravila o radu tržišta električne energije, a cilj je usklađivanje domaćeg sistema sa praksom Evropske unije i povećanim udelom obnovljivih izvora energije u Srbiji. Prema objašnjenju profesora Nikole Rajakovića sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, negativne cene nastaju kada proizvodnja iz obnovljivih izvora prevazilazi potražnju, što omogućava operatorima da plate kupcima za preuzimanje viška energije umesto da isključuju elektrane ili vrše prilagođavanja u sistemu.

Rajaković je istakao da se za domaćinstva neposredne posledice ovih promena neće odmah osetiti, ali da dugoročno postoji prostor za efikasnije upravljanje potrošnjom električne energije.

Pročitaj još

Domaće

SBB pravno pripaja Yettel 1. aprila, brend SBB ostaje na tržištu

Nakon pripajanja, Yettel preuzima sve telekomunikacione usluge, a korisnici zadržavaju postojeće ugovore i pristup SBB platformama

Published

on

By

Nakon pripajanja, Yettel preuzima sve telekomunikacione usluge, a korisnici zadržavaju postojeće ugovore i pristup SBB platformama

Kompanije Yettel i SBB, obe članice e& PPF Telekom Grupe, od 1. aprila 2026. posluju kao jedna kompanija, nakon što je sprovedeno pravno pripajanje SBB-a Yettelu. SBB kao pravno lice prestaje da postoji, dok Yettel postaje pravni sledbenik svih obaveza i usluga. SBB brend ostaje prisutan, a korisnici nastavljaju da koriste internet, TV i EON platformu kao i do sada, uz prenos ugovora na Yettel kao novog operatora.

Generalni direktor Yettela Majk Mišel izjavio je: „Želimo da spojimo najbolje iz obe kompanije. SBB brend, koji je dobro poznat i cenjen zbog kvaliteta usluga, nastavlja da postoji, a dugoročno radimo na tome da poslovanje objedinimo pod jednim brendom – Yettel. U prilici smo da kreiramo nešto zaista jedinstveno na tržištu, što će korisnicima doneti još bolju uslugu i veću vrednost“.

Korisnici SBB-a mogu i dalje da koriste sve postojeće servise, dok poslovnice SBB-a, aplikacija, portal i kontakt centar (19900) nastavljaju sa radom bez promena. Promene su vidljive u računima – izdavalac i broj tekućeg računa sada su na ime Yettela, umesto SBB-a. Prvi rezultati integracije zabeleženi su još od jula prošle godine, kada su korisnici obe kompanije dobili mogućnost pristupa svim relevantnim TV sadržajima na dve vodeće platforme, sa istim redosledom kanala i cenama.

Poslovni korisnici Yettela i SBB-a pored standardnih telekomunikacionih usluga, sada imaju na raspolaganju i širok spektar novih ICT rešenja. Ovo omogućava preduzećima, od manjih firmi do velikih kompanija, da se fokusiraju na svoje poslovanje, dok se Yettel i SBB zajedno brinu o stabilnosti i bezbednosti njihove telekomunikacione i IT infrastrukture.

Kompanija najavljuje da će svi dalji koraci biti transparentno i blagovremeno saopšteni korisnicima. Za više informacija, dostupni su sajtovi www.yettel.rs i www.sbb.rs.

Pročitaj još

Domaće

Cena brent nafte pala ispod 100 dolara, evropski indeksi rastu iznad 3 odsto

Američka nafta WTI na 97,089 dolara, DAX porastao na 23.315,72 poena, gas na TTF 49,765 evra po megavatsatu

Published

on

By

Američka nafta WTI na 97,089 dolara, DAX porastao na 23.315,72 poena, gas na TTF 49,765 evra po megavatsatu

Cena nafte tipa brent danas je pala ispod 100 dolara po barelu, dok su evropski berzanski indeksi zabeležili snažan rast. Pad cene nafte usledio je nakon najave američkog predsednika Donalda Trampa da bi vojne operacije SAD u Iranu mogle biti okončane u naredne dve do tri nedelje. Tramp će se prema najavama obratiti američkoj javnosti povodom situacije na Bliskom istoku, u četvrtak u 3 sata ujutro po srednjoevropskom vremenu, prenosi CNBC.

Na berzama, cena američke sirove nafte WTI u 9.30 časova pala je za 4,23 odsto na 97,089 dolara po barelu, dok je brent nafta zabeležila pad od 4,1 odsto i iznosi 99,704 dolara. Indeks Frankfurtske berze DAX porastao je za 3,02 odsto na 23.315,72 poena, francuski CAC 40 za 2,32 odsto na 7.998,52 poena, britanski FTSE 100 za 1,76 odsto na 10.353,26 poena, a moskovski MOEX za 0,21 odsto na 2.782,03 poena.

Evropski fjučersi prirodnog gasa za maj na holandskom TTF čvorištu otvorili su se cenom od 49,765 evra za megavatsat. Cena zlata je porasla na 4.732,22 dolara za trojnu uncu, dok je cena pšenice pala na 6,0708 dolara za bušel (1 bušel = 27,216 kg).

Na valutnim tržištima, evro je ojačao na 1,15880 dolara, što je rast od 0,3 odsto u poređenju sa početkom trgovanja. Na američkom tržištu akcija, Dow Jones indeks je na zatvaranju u utorak porastao za 2,49 odsto na 46.341,51 poen, S&P 500 za 2,91 odsto na 6.528,52 poena, a Nasdaq za 3,83 odsto na 21.590,63 poena.

Pročitaj još

U Trendu