Connect with us

Domaće

Beneficirani radni staž proširen na visinske radnike, 12 meseci se računa kao 16

U železarama 12 meseci rada priznaje se kao 14, 15 ili 16 meseci staža, dok je u zdravstvu lekarima na terenu 12 meseci izjednačeno sa 15 meseci staža

Published

on

pexels-photo-6804264

U železarama 12 meseci rada priznaje se kao 14, 15 ili 16 meseci staža, dok je u zdravstvu lekarima na terenu 12 meseci izjednačeno sa 15 meseci staža

Spisak zanimanja za beneficirani radni staž u Srbiji proširen je najnovijim izmenama, čime su uvedena nova radna mesta koja ostvaruju pravo na uvećani staž. Prvi put je za radnike koji rade na visini uz pomoć alpinističke opreme propisano da im se 12 meseci rada računa kao 16 meseci staža. Ova promena uvodi posebnu kategoriju za visinske radnike i precizno definiše njihova prava u radnoj knjižici.

Izmenama je najviše promena predviđeno u sektoru crne metalurgije, posebno u železarama. U zavisnosti od radnog mesta, radnicima u ovom sektoru 12 meseci rada priznaje se kao 14, 15 ili 16 meseci staža. Najveće beneficije odnose se na poslove u visokim pećima, gde pojedina radna mesta ostvaruju pravo da im se godina rada računa kao 16 meseci radnog staža.

U hemijskoj industriji, beneficirani staž je predviđen za vatrogasce u petrohemiji, dok je u termoelektranama dodat rad na poslovima odsumporavanja. Takođe, u sektoru energetike i održavanja opreme precizirana su radna mesta sa uvećanim stažom. Za većinu ovih poslova važi pravilo da 12 meseci rada donosi 14 meseci staža.

Značajne izmene uvedene su i u zdravstvu, posebno u oblasti hitne medicinske pomoći. Nova pravila predviđaju da lekarima na terenu i u transportu 12 meseci rada bude priznato kao 15 meseci staža, dok se medicinskim tehničarima i vozačima saniteta za isti period priznaje 14 meseci.

Ove izmene precizno definišu dužinu beneficiranog radnog staža za rizična i zahtevna radna mesta, što omogućava pouzdanije planiranje penzionisanja za zaposlene u navedenim sektorima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Evropska centralna banka zadržala kamatnu stopu na 2,15 odsto, inflacija u 2026. na 2,6 odsto

Upravno veće ECB ostavilo sve ključne stope nepromenjene, dok se u 2026. očekuje prosečna inflacija od 2,6 odsto zbog viših cena energije

Published

on

By

Upravno veće ECB ostavilo sve ključne stope nepromenjene, dok se u 2026. očekuje prosečna inflacija od 2,6 odsto zbog viših cena energije

Evropska centralna banka (ECB) odlučila je da u martu 2026. ne menja ključne kamatne stope, zadržavajući kamatnu stopu za glavne operacije refinansiranja na 2,15 odsto, depozitnu stopu na 2,00 odsto i stopu na mogućnost pozajmljivanja na 2,40 odsto. Ova odluka usledila je nakon procene da su inflaciona očekivanja stabilna i da se privreda evrozone pokazala otpornom u poslednjim tromesečjima, uprkos pojačanoj neizvesnosti zbog rata na Bliskom istoku.

Iz ECB su saopštili da ostaju posvećeni stabilizaciji inflacije na ciljnom nivou od dva odsto u srednjoročnom periodu. Međutim, zbog viših cena energije, ukupna inflacija je revidirana naviše u odnosu na decembarske projekcije, pa se u osnovnom scenariju za 2026. godinu očekuje prosečna stopa inflacije od 2,6 odsto, za 2027. od dva odsto, dok je za 2028. projekcija 2,1 odsto. Kada je reč o inflaciji bez energije i hrane, stručnjaci ECB predviđaju prosečne stope od 2,3 odsto u 2026, 2,2 odsto u 2027. i 2,1 odsto u 2028. godini.

Privredni rast u evrozoni procenjuje se na 0,9 odsto u 2026, 1,3 odsto u 2027. i 1,4 odsto u 2028. godini, što predstavlja reviziju naniže za 2026. zbog globalnog uticaja rata na tržišta sirovina, realne dohotke i poverenje potrošača. Kako se navodi, rast bi trebalo da podržavaju niska nezaposlenost, stabilni bilansi privatnog sektora i javna potrošnja na odbranu i infrastrukturu.

“Upravno veće ECB je u dobrom položaju da prevaziđe tu neizvesnost. Inflacija se kreće oko ciljnog nivoa od dva odsto, dugoročnija inflaciona očekivanja čvrsto su usidrena i privreda se pokazala otpornom u poslednjim tromesečjima. Informacije koje Upravno veće dobije u narednom periodu pomoći će mu da proceni uticaj rata na inflacione izglede i povezane rizike. Upravno veće pažljivo prati situaciju i njegov pristup zasnovan na podacima pomoći će u oblikovanju odgovarajuće monetarne politike”, navodi se u zvaničnom saopštenju ECB.

Analize ECB pokazuju da bi u slučaju dugotrajnog poremećaja snabdevanja naftom i gasom inflacija bila viša, a privredni rast niži od osnovnih projekcija. Posledice za srednjoročnu inflaciju zavisiće od obima indirektnih efekata i trajanja poremećaja cena energije. Odluke o budućim kamatnim stopama zavisiće od procene inflacionih izgleda i povezanih rizika, na osnovu novih ekonomskih i finansijskih podataka.

Pročitaj još

Domaće

Cena dizela u BiH doseže 3,80 KM po litru usled rasta cene nafte

Nafta na berzi između 115 i 118 dolara, dizel u Banjaluci već na 3,29 KM, benzin dostiže 3 KM po litru

Published

on

By

Nafta na berzi između 115 i 118 dolara, dizel u Banjaluci već na 3,29 KM, benzin dostiže 3 KM po litru

Cene dizela u Bosni i Hercegovini mogle bi dostići 3,80 KM (1,94 evra) po litru ukoliko se vrednost nafte na svetskim berzama zadrži između 115 i 118 dolara po barelu do sredine naredne sedmice, prema rečima stručnjaka za energetiku Almira Bečarevića. On je naglasio da bi u tom scenariju i benzin mogao koštati oko 3 KM (1,53 evra) po litru, dok su istorijski rekordi zabeleženi 2022. godine kada je dizel dostigao 3,87 KM (1,98 evra).

Bečarević je istakao da će rast cene nafte direktno uticati na rafinerijske cene, a da bi premašivanje nivoa od 3,87 KM bilo moguće ukoliko nafta pređe 120 dolara po barelu. “Sada smo već blizu tog nivoa, a da bismo ga premašili, cena nafte na berzama trebala bi dostići 120 dolara po barelu. U tom slučaju sigurno bismo prešli te cene”, izjavio je Bečarević.

Prema podacima sa terena, cena dizela na pojedinim pumpama u Banjaluci već je 3,29 KM (1,68 evra) po litru, a očekuje se dalji rast, potvrđuje Milovan Bajić, potpredsednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske i direktor Krajinapetrola. Cena gasa je od početka sukoba na Bliskom istoku porasla za oko 100 odsto.

U poređenju sa tržištem Srbije, gde je cena goriva trenutno između 1,58 i 1,77 evra po litru, predviđa se novi rast administrativne cene već narednog petka, što može dodatno opteretiti budžete domaćinstava i kompanija. Ove promene dolaze u trenutku kada se cene goriva u regionu kreću u rasponu od 1 odsto do 30 odsto rasta, a vlasti prate situaciju i na polju smanjenja akciza i kontrole prodaje.

Pročitaj još

Domaće

Trgovinski lanci uvode dnevno ažurirane onlajn-cenovnike po novom zakonu

Novi predlog zakona zahteva objavu cenovnika na internet stranici i portalu podataka, ažuriranje prilikom svake promene cene

Published

on

By

Novi predlog zakona zahteva objavu cenovnika na internet stranici i portalu podataka, ažuriranje prilikom svake promene cene

Trgovinski lanci u Srbiji biće obavezni da svakodnevno objavljuju cenovnike proizvoda na svojim internet stranicama i na Nacionalnom portalu otvorenih podataka, predviđa Predlog zakona o zaštiti potrošača koji je utvrdila Vlada Srbije i upućuje u skupštinsku proceduru. Prema ovom predlogu, svi trgovci moraće da ažuriraju cenovnik pri svakoj promeni cene, u realnom vremenu, kako bi podaci uvek odgovarali trenutnim cenama u prodavnici i onlajn prodaji, što omogućava potrošačima tačno i pravovremeno informisanje.

Iz Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine navode da su novine u zakonu usmerene na veću transparentnost, pouzdanost i efikasnost zaštite potrošača u digitalnom okruženju. Novi propisi uređuju i ugovore o prodaji robe sa digitalnim elementom, isporuku digitalnog sadržaja i digitalnih usluga. Takođe, uvode se obaveze i za pružaoce onlajn tržišta, odnosno prodaje robe preko onlajn platformi, koji će biti izjednačeni sa trgovcima u pogledu obaveza prema potrošačima.

Zakon predviđa i sankcionisanje nepoštenih poslovnih praksi, poput korišćenja lažnih potrošačkih recenzija, neoznačavanja plaćenih oglasa i dovođenja potrošača u zabludu u vezi sa tim da li su recenzije dali stvarni korisnici proizvoda. Takođe, uvodi se odgovornost trgovca za nesaobraznost robe zbog nepravilne instalacije ili zbog nedostataka u uputstvima, kao i odgovornost za nesaobraznost digitalne usluge ili sadržaja nastalu zbog nepravilne integracije u digitalno okruženje.

Ukoliko poslanici usvoje predlog zakona, biće unapređena i zaštita maloletnih lica i javnog zdravlja. Novi propisi pravno definišu zabranu prodaje maloletnicima ne samo klasičnih duvanskih i srodnih proizvoda, već i elektronskih uređaja za zagrevanje duvanskih ili biljnih proizvoda i elektronskih cigareta.

Prema navodima Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, usvajanje ovog zakona predstavlja značajan korak ka modernizaciji tržišta i usklađivanju sa digitalnim trendovima, kao i ka jačanju prava potrošača u Srbiji.

Pročitaj još

U Trendu