Connect with us

Svet

Artemis II astronauti opisali povratak sa Meseca kao izuzetno iskustvo

Članovi posade govorili učenicima o letu oko Meseca, povratku na Zemlju i prilagođavanju gravitaciji

Published

on

pexels-photo-5255411

Članovi posade govorili učenicima o letu oko Meseca, povratku na Zemlju i prilagođavanju gravitaciji

Astronauti misije Artemis II govorili su 1. maja 2026. godine na javnom događaju u Sjedinjenim Američkim Državama, gde su sa učenicima podelili utiske sa nedavnog povratka sa leta oko Meseca. Član posade Džeremi Hansen izjavio je da je sletanje kapsule Orion u Pacifik opisao kao „najuzbudljiviju vožnju na koju ste ikada išli“.

Hansen je tokom susreta sa učenicima naglasio fizičke i vizuelne utiske tokom ulaska u Zemljinu atmosferu, navodeći da su boje plazme i promene temperature bile izuzetno upečatljive. „Prvo što vidite su plazma i boje koje počinju da se pojavljuju, vatra napolju kroz prozor, crvena boja, pa plava i zelena, kao da neko vari“, rekao je Hansen. Dodao je da je povratak bio praćen jakim G-silama i fizičkim potresima, što je opisao kao uzbudljivo iskustvo.

Astronautkinja Kristina Koh izjavila je da je tokom završnih trenutaka misije doživela snažnu sreću prilikom povratka na Zemlju. „Bila sam potpuno preplavljena osećajem radosti“, navela je Koh, prenose zvanični izveštaji sa događaja. Hansen i Koh su, prema sopstvenim rečima, međusobno nazdravili završetku misije tokom samog sletanja.

U sastavu posade bili su, pored Hansena i Koh, i komandant Rid Vajzman i pilot Viktor Glaver. Povratak posade sa misije Artemis II ostvaren je 10. aprila 2026. godine, kada je kapsula Orion sletela u Tihi okean kraj obale San Dijega. Misija je trajala deset dana, a tokom susreta sa učenicima astronauti su opisali i prilagođavanje na gravitaciju nakon povratka iz svemira.

Koh je istakla da je prilagođavanje na Zemljinu gravitaciju bilo očekivano izazovno, ali ne i posebno teško ovoga puta. „Telu je potrebno vreme da se ponovo navikne na orijentaciju i hodanje, ali nije bilo previše zahtevno“, rekla je Koh. Astronauti su poručili da je edukacija mladih i razmena iskustava ključna za buduće generacije istraživača svemira.

Misija Artemis II deo je programa povratka ljudi na Mesec i predstavlja nastavak napora za istraživanje svemira u narednim godinama. Posada je tokom susreta sa mladima naglasila važnost nauke, predanosti i timskog rada u realizaciji ovakvih letova.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Posada Artemis II otkrila šta su jeli po povratku na Zemlju

Astronauti opisali trenutak nakon sletanja u Tihi okean, prvi obrok potvrdila posada tokom susreta sa učenicima

Published

on

By

Astronauti opisali trenutak nakon sletanja u Tihi okean, prvi obrok potvrdila posada tokom susreta sa učenicima

Posada svemirske misije Artemis II izvestila je o prvom obroku koji su konzumirali neposredno nakon sletanja kapsule u Tihi okean, pre nego što su spasilačke ekipe otvorile poklopac. Komandant misije Rid Vajsman izjavio je tokom javnog razgovora sa učenicima da su članovi posade jeli čokoladne dražeje sa kikirikijem nakon završetka istorijske misije.

Vajsman je opisao kako su astronauti čekali dolazak spasilačkih timova dok su se nalazili u kapsuli, kada je članica posade Kristina Koc izvadila slatkiše iz džepa skafandera i ponudila ih ostalima. “Sleteli smo i dok smo čekali spasioce, Kristina iz džepa vadi čokoladne dražeje i pita ima li neko da želi da podeli”, preneo je Vajsman atmosferu koja je izazvala smeh među prisutnima na događaju.

Osim ovog detalja, tokom misije primećen je i stakleni teg sa namazom koji je lebdio unutar kapsule, što je izazvalo interesovanje javnosti na društvenim mrežama. Snimak na kojem se vidi teg sa namazom kružio je internetom neposredno nakon što je posada Artemis II postavila rekord po najdaljem putovanju ljudi od Zemlje.

Tokom susreta sa učenicima, astronauti su odgovarali na pitanja o svom boravku u svemiru, pripremama za misiju i svakodnevnim navikama, uključujući ishranu tokom leta i nakon povratka na planetu. Hrana za astronaute, prema navodima posade, posebno je prilagođena uslovima bestežinskog stanja, pri čemu se vodi računa da ne ostavlja mrvice koje bi mogle da ugroze opremu ili posadu u kapsuli.

Članovi posade Artemis II, uključujući Rida Vajsmana, Kristinu Koc, Viktora Glovera i Džeremija Hansena, istakli su značaj timskog duha i pripreme u svim segmentima misije. Povratak na Zemlju i prvi zajednički obrok predstavljaju, prema njihovim rečima, poseban trenutak koji simbolizuje završetak dugog i zahtevnog puta.

Pročitaj još

Svet

Artemis II astronauti objasnili kako su rešavali probleme sa toaletom tokom misije

Članovi posade govorili o tehničkim izazovima u kapsuli Orion, NASA potvrdila korišćenje rezervnih rešenja

Published

on

By

Članovi posade govorili o tehničkim izazovima u kapsuli Orion, NASA potvrdila korišćenje rezervnih rešenja

Posada Artemis II misije odgovarala je na pitanja o tehničkim poteškoćama sa toaletom tokom istorijskog putovanja oko Meseca, tokom događaja uživo na američkoj televiziji 1. maja 2026. godine. Problemi sa sanitarnim sistemom u kapsuli Orion pojavili su se od prvog dana misije, a prema izjavama astronauta i zvaničnika, rad ventilatora je u početku bio otežan. Ubrzo nakon otklanjanja ovog kvara, došlo je do zamrzavanja odvoda za otpad, što je onemogućilo redovno pražnjenje rezervoara.

NASA-ini kontrolori leta su tada promenili orijentaciju kapsule kako bi sunčeva svetlost otopila blokadu u odvodnoj cevi, čime je omogućen nastavak korišćenja sistema. Tokom događaja sa decom, devetogodišnja devojčica postavila je pitanje kako su astronauti rešavali situaciju dok je toalet bio van funkcije. Član posade, specijalista misije Kristina Koč, objasnila je da su astronauti, zajedno sa inženjerima iz NASA, koristili rezervne metode kako bi održali higijenu na zadovoljavajućem nivou.

Koč je navela da svaka komponenta na svemirskom brodu ima predviđenu rezervu i da su inženjeri planirali sličnu alternativu za ovakve situacije. “Koristili smo rezervni sistem i uspeli smo da prevaziđemo poteškoće. Nije bilo tako jednostavno kao sa standardnim toaletom, ali smo se snašli”, navela je Koč.

Rezervno rešenje u ovom slučaju su bili takozvani “kontingentni sklopivi urinali” (CCU), plastične posude koje omogućavaju prikupljanje urina i kasnije njihovo izbacivanje u svemir. Prema prethodnim izveštajima, svaki član posade ima po dva ovakva uređaja, a oni su dizajnirani da zamene upotrebu drugih improvizovanih metoda. Zvaničnici su potvrdili da je ovim rešenjem omogućeno održavanje higijene i bez glavnog sanitarnog sistema.

Tokom istog događaja, astronauti su naglasili značaj planiranja i višestrukih rezervnih sistema u svemirskim misijama, ističući saradnju između posade i inženjera na Zemlji. Problemi sa toaletom nisu uticali na osnovne zadatke misije, a svi članovi posade su bezbedno nastavili putovanje. NASA nije saopštila da su zabeležene bilo kakve posledice po zdravlje ili bezbednost astronauta tokom rešavanja ovog tehničkog problema.

Pročitaj još

Svet

Pad cena nekretnina zabeležen u trećini velikih gradova SAD početkom 2026. godine

Izveštaji pokazuju da su cene kuća u više američkih metropola, posebno na jugu i zapadu, zabeležile pad, prema podacima analitičkih kompanija

Published

on

By

Izveštaji pokazuju da su cene kuća u više američkih metropola, posebno na jugu i zapadu, zabeležile pad, prema podacima analitičkih kompanija

Cene nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama početkom 2026. godine zabeležile su pad u približno trećini najvećih gradova, prema analizi tržišta nekretnina. U prvom tromesečju 2026. godine, prema podacima kompanije specijalizovane za tržište nekretnina, u 39 od 129 najvećih gradova SAD registrovan je pad srednje cene prodaje stanova i kuća. Većina ovih gradova nalazi se u državama Florida, Kalifornija i regionima jugozapada zemlje.

Najveći pad zabeležen je u oblasti Kejp Koral-Fort Majers na Floridi, gde je, prema navodima izveštaja, prosečna cena kuće u prvom kvartalu 2026. godine pala za 9% u odnosu na isti period prethodne godine i iznosila je 341.250 američkih dolara. U izveštajima se navodi da su brojni gradovi u kojima su sada zabeležene korekcije cena tokom pandemije beležili snažan rast vrednosti nekretnina, sa primerima poput Ostina u Teksasu.

Prema rečima ekonomista za tržište nekretnina, pojedine oblasti, posebno na jugu i zapadu SAD, suočavaju se sa pritiscima izazvanim porastom troškova osiguranja nekretnina i poreza na imovinu. “Ako se fokusiramo na gradove sa padom cena, uglavnom su to metropole na jugu i zapadu, pri čemu je Florida posebno pogođena,” izjavio je jedan od ekonomista za tržište nekretnina. On je dodao da je reč o gradovima koji su tokom pandemije doživeli nagli rast cena, a sada dolazi do korekcije i vraćanja na ranije nivoe.

Prema rečima posrednika za promet nekretninama iz severoistočne Floride, prodaja kuća u ovom regionu i dalje je aktivna kada su cene usklađene sa tržištem. Međutim, ukoliko prodavac ponudi nekretninu po početnoj ceni koja je viša od realne vrednosti, često dolazi do dodatnog snižavanja cene i produženja perioda prodaje. Agent iz ovog regiona ističe da se kuća može zadržati na tržištu duže od očekivanog, a nakon više korekcija cene, kupci su u povoljnijoj pregovaračkoj poziciji.

Dodatni faktor koji utiče na tržište nekretnina u Floridi jesu visoke premije za osiguranje. Prema analizi jedne od kompanija za poređenje osiguranja, vlasnici nekretnina u Floridi već godinama plaćaju najviše premije u SAD, a u 2025. godini prosečna cena osiguranja porasla je za 18%, dosegnuvši 8.292 dolara godišnje. Kao glavni razlog navodi se geografski rizik i učestale prirodne katastrofe u regionu, što podiže troškove osiguranja i može uticati na potražnju za nekretninama.

Tržište nekretnina u SAD pokazuje znake prilagođavanja nakon perioda naglog rasta u vreme pandemije. Stručnjaci navode da je korekcija cena najizraženija u oblastima koje su ranije beležile ubrzan rast vrednosti, dok u drugim regionima tržište ostaje stabilno. Prema poslednjim analizama, prodaja i cene nekretnina nastavljaju da zavise od lokalnih faktora, uključujući poreske stope, troškove osiguranja i opštu ekonomsku situaciju.

Pročitaj još

U Trendu