Connect with us

Svet

Analiza javnog mnjenja o podršci evropskim integracijama u Srbiji

Stručnjaci analiziraju rezultate istraživanja, ukazujući na generacijski jaz i uticaj društvenih mreža

Published

on

Foto Izvor:

Stručnjaci analiziraju rezultate istraživanja, ukazujući na generacijski jaz i uticaj društvenih mreža

U poslednjih nekoliko meseci sprovedeno je više istraživanja javnog mnjenja u Srbiji koja se bave pitanjem podrške evropskim integracijama. Prema objavljenim podacima, 45% ispitanika u opštem uzorku podržava članstvo Srbije u Evropskoj uniji, dok se 32% izjašnjava protiv. Posebno se izdvaja generacijski jaz, budući da među mladima od 18 do 29 godina čak 63% podržava evropske integracije.

Istraživanje Centra za evropske politike pokazuje da bi među građanima koji bi izašli na referendum 56,4% glasalo za pristupanje Evropskoj uniji. Istovremeno, podaci Eurobarometra ukazuju da 33% građana ima pozitivnu sliku o Evropskoj uniji, dok bi sličan procenat glasao za članstvo u slučaju održavanja referenduma.

Analitičari navode da ovakvi rezultati predstavljaju važne indikatore za kreiranje i prilagođavanje komunikacionih strategija prema javnosti. Naglašava se da stavovi građana delimično odražavaju medijski sadržaj kojem su izloženi, a posebno se ističe uticaj društvenih mreža. Prema navodima stručnjaka, na tim platformama se često plasiraju poruke koje Evropsku uniju prikazuju u negativnom svetlu, uz korišćenje izraza poput “birokratski monstrum” i tvrdnji o “kolonizaciji” Balkana i postavljanju ultimatuma u vezi sa Kosovom i spoljnom politikom.

U javnom prostoru dodatno se eksploatišu ekonomske teme kao što su inflacija i nedostatak energenata na Zapadu, uz pesimistične projekcije o evropskoj privredi. Ipak, prema ekonomskim pokazateljima, Srbija je glavni primalac finansijskih sredstava i donacija iz fondova Evropske unije na Zapadnom Balkanu, kao i partner sa visokim stepenom trgovinske i ekonomske razmene sa evropskim tržištem.

“Ova istraživanja pružaju empirijske podatke koji mogu poslužiti kao osnov za dalje analize i prilagođavanje javnih politika”, navodi se u analizi Centra za stratešku analizu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Zelenski potvrdio napade ukrajinskih dronova na dubokoj teritoriji Rusije

Ukrajinski predsednik najavio intenziviranje vazdušnih operacija, domet novih dronova prelazi 2.000 kilometara

Published

on

By

Ukrajinski predsednik najavio intenziviranje vazdušnih operacija, domet novih dronova prelazi 2.000 kilometara

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je Kijev zvanično započeo operacije prenošenja ratnih dejstava duboko na teritoriju Ruske Federacije. Ova najava dolazi nakon što je ukrajinska vojska izvela napad na rafineriju nafte u Tjumenskoj oblasti, udaljenoj 2.070 kilometara od ukrajinske granice. Prema rečima Zelenskog, ovaj događaj predstavlja značajnu promenu u operativnim sposobnostima ukrajinskih snaga, koje su sada u mogućnosti da ugroze ekonomska i logistička čvorišta duboko u ruskoj unutrašnjosti.

Za izvođenje napada korišćena je nova generacija bespilotnih letelica sa dometom od 2.500 kilometara, dok se, kako je istaknuto, intenzivno radi na razvoju sistema sa još većim dometom. Zelenski je naglasio da će u bliskoj budućnosti nove letelice moći da prelaze razdaljinu od preko 3.000 kilometara. Kijev je ovu strategiju opravdao posedovanjem preciznih obaveštajnih podataka o svim relevantnim vojnim i infrastrukturnim objektima na teritoriji Rusije, što omogućava tačno planiranje i izvođenje napada.

U svojoj izjavi, ukrajinski predsednik je upozorio da ruska strana može da očekuje povećanje intenziteta ovakvih napada, naglašavajući da je cilj oslabiti kapacitete Moskve za dugotrajne vojne operacije kroz asimetrično ratovanje i uništavanje ključne infrastrukture. “Očekuje se da broj dubokih udara unutar ruske teritorije raste svakog dana”, izjavio je Zelenski.

Prema informacijama sa društvenih mreža, u Rusiji su zabeleženi redovi na benzinskim stanicama, fizički sukobi među građanima i širenje straha od mogućih restrikcija u snabdevanju gorivom. Ovakva situacija ukazuje na širi uticaj udara na energetsku i logističku stabilnost u pogođenim oblastima.

Pročitaj još

Svet

Iran pristao na nuklearne inspekcije, Tramp najavio održavanje otvorenog Ormuskog moreuza

Američki predsednik saopštio da su postignuti značajni pomaci u pregovorima i da sredstva za Iran idu na poseban račun

Published

on

By

Američki predsednik saopštio da su postignuti značajni pomaci u pregovorima i da sredstva za Iran idu na poseban račun

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je Iran pristao na sprovođenje “nuklearnih inspekcija najvišeg nivoa u budućnosti”, navodeći da je time ostvaren značajan napredak u dosadašnjim pregovorima, kako je saopšteno. U objavi na društvenim mrežama, Tramp je naglasio da dogovor omogućava “nuklearnu iskrenost” i ukazao da su iranske vlasti načinile “velike ustupke”.

Na osnovu postignutog dogovora, američki predsednik je saopštio da će Ormuski moreuz ostati otvoren, ali je dodao da američke snage zadržavaju mogućnost uspostavljanja blokade ukoliko to bude potrebno. Takođe je istakao da će eventualna sredstva koja bude oslobodilo američko Ministarstvo finansija biti prebačena na tzv. “escrow račun” – poseban bankovni račun pod nadzorom treće, neutralne strane, koji se može koristiti samo pod unapred definisanim uslovima. Prema njegovim rečima, taj novac biće pod kontrolom SAD i koristiće se isključivo za nabavku hrane i medicinskih potrepština za Iran, prvenstveno iz Sjedinjenih Američkih Država.

Tramp je naveo da je reč o “humanitarnoj meri” čiji je cilj obezbeđivanje osnovnih namirnica i lekova za stanovništvo Irana. Takođe je istakao da “razgovori dobro napreduju”. On je saopštio da je prethodnog dana kroz Ormuski moreuz prošlo 19 miliona barela nafte, što je, prema njegovim rečima, “rekord svih vremena”.

“Cene nafte padaju, a svet je mnogo bezbednije mesto”, izjavio je Tramp.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei demantovao je danas navode o održavanju bilo kakvog sastanka sa generalnim direktorom Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafaelom Grosijem, kao i tvrdnje o postizanju dogovora o inspekciji iranskih nuklearnih postrojenja koja su bila pogođena u nedavnim napadima.

Pročitaj još

Svet

Sud u Juti odlučio: bivši cimer osumnjičenog za ubistvo neće svedočiti na ročištu

Sudija odbio zahtev odbrane, preliminarno ročište u slučaju ubistva Čarlija Kirka nastavlja se bez iskaza bivšeg cimera

Published

on

By

Sudija odbio zahtev odbrane, preliminarno ročište u slučaju ubistva Čarlija Kirka nastavlja se bez iskaza bivšeg cimera

Sud u Juti doneo je 23. juna 2026. godine odluku da bivši cimer osumnjičenog za ubistvo Čarlija Kirka, Tajlera Robinsona, neće morati da svedoči lično tokom preliminarnog ročišta. Odluka je doneta na osnovu procene sudije Tonija Grafa, koji je naveo da je cilj preliminarnog ročišta utvrđivanje postojanja dovoljnog broja dokaza za pokretanje suđenja, a ne ocena krivice ili nevinosti.

Sudija je istakao da se kredibilitet potencijalnih svedoka može razmatrati tokom glavnog suđenja, ukoliko do njega dođe. Odbrana je prethodno podnela zahtev da bivši cimer, koji je ujedno bio i emotivni partner osumnjičenog, da iskaz pred sudom, ali je taj zahtev odbijen.

Takođe, sud je odložio donošenje odluke o mogućim sankcijama za tužilaštvo zbog javnih komentara o fragmentu metka pronađenom tokom autopsije. Odbrana je tvrdila da su ti komentari mogli uticati na potencijalne porotnike i zatražila da se obustavi mogućnost izricanja smrtne kazne zbog navodnog uticaja na javnost.

Osumnjičeni Tajler Robinson, star 23 godine, još nije izjasnio o krivici. Protiv njega je podignuta optužnica za teško ubistvo u vezi sa događajem od 10. septembra, kada je Čarli Kirk, saveznik tadašnjeg predsednika Trampa, smrtonosno ranjen dok se obraćao okupljenima na Univerzitetu Juta Veli.

Prema navodima tužilaštva, DNK tragovi koji odgovaraju Robinsonu pronađeni su na obaraču puške, čauri i dva neispaljena metka. Takođe se navodi da je Robinson navodno poslao svom cimeru poruku u kojoj navodi da je ciljano izabrao Kirka zbog njegovih stavova. Odbrana je u sudskim podnescima iz maja osporila mogućnost povezivanja fragmenta metka pronađenog tokom autopsije sa puškom pronađenom u blizini mesta događaja, pozivajući se na analizu federalne agencije za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive.

Odbrana je tražila dodatno vreme za pregled dokaza, uključujući fragment metka i izveštaj vještaka, zbog čega je preliminarno ročište već jednom bilo odloženo. Poslednja rešenja suda u vezi sa izjavama tužilaštva i mogućim sankcijama očekuju se krajem nedelje. Istraga u ovom slučaju se nastavlja, a sudski proces ostaje u preliminarnoj fazi.

Pročitaj još

U Trendu