Connect with us

Svet

Američka vlada pokreće portal za povraćaj carina, kompanije mogu podneti zahteve

Carinski organi SAD potvrdili otvaranje portala, firme mogu podnositi zahteve za povraćaj carina prema presudi Vrhovnog suda

Published

on

pexels-photo-8124364

Carinski organi SAD potvrdili otvaranje portala, firme mogu podnositi zahteve za povraćaj carina prema presudi Vrhovnog suda

Američka vlada najavila je da će sledeće nedelje pokrenuti onlajn portal koji omogućava kompanijama da podnesu zahteve za povraćaj carina koje su proglašene nelegalnim odlukom Vrhovnog suda. Portal, pod nazivom CAPE (Consolidated Administration and Processing of Entries), biće aktiviran od strane američke Carinske i granične službe (CBP), što je potvrđeno u zvaničnom sudskom podnesku. Portal će biti dostupan za podnošenje zahteva od 20. aprila.

Prema informacijama federalnih organa, nakon odluke Vrhovnog suda iz februara kojom su određene carine proglašene nelegalnim, kompanije u Sjedinjenim Državama podnele su više hiljada tužbi Sudu za međunarodnu trgovinu tražeći povraćaj sredstava. Vlada Sjedinjenih Država može dugovati kompanijama značajna sredstva na ime ovih carina, a iznos se procenjuje na osnovu zvaničnih sudskih dokumenata.

CBP je saopštio da će CAPE portal olakšati podnošenje zahteva za povraćaj carina koje su naplaćene na osnovu Zakona o međunarodnim hitnim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA) u skladu sa odlukom suda i relevantnim zakonodavstvom. Elektronski sistem omogućava kompanijama da podnesu validne zahteve za povraćaj carina koje su predmet sudskih odluka.

Prema rečima pravnih stručnjaka, iako CAPE predstavlja mehanizam za podnošenje zahteva, proces dobijanja povraćaja nije automatski i kompanije mogu naići na određene pravne i administrativne izazove tokom postupka. Očekuje se da će postupak povraćaja sredstava zahtevati dodatnu dokumentaciju i poštovanje propisanih procedura.

CBP je precizirao da je pravo na povraćaj ograničeno na takozvane “unliquidated tariffs” – odnosno carine koje još uvek mogu biti izmenjene – kao i na carine koje su finalizovane u poslednjih 80 dana. To znači da svi zahtevi moraju biti podneti u skladu sa ovim vremenskim i pravnim ograničenjima.

Pravni savetnici ističu da je teret dokazivanja na uvoznicima, odnosno kompanijama koje traže povraćaj. To uključuje prikupljanje potrebne dokumentacije, podnošenje zahteva u okviru propisanih rokova i eventualno vođenje dodatnih pravnih postupaka ukoliko dođe do sporova oko isplate.

Zvanični predstavnici CBP-a naveli su da je saradnja sa kompanijama bila konstruktivna tokom pripreme portala i da će sistem omogućiti transparentniji i efikasniji proces za sve strane uključene u postupak povraćaja carina.

Otvaranje CAPE portala deo je šireg odgovora američkih institucija na sudsku odluku kojom su određene carine proglašene neusklađenim sa zakonom. Očekuje se da će narednih meseci veliki broj kompanija iskoristiti novu proceduru kako bi ostvarile pravo na povraćaj naplaćenih sredstava.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Libanski predsednik odbio razgovor sa izraelskim premijerom u trenutku pojačanih tenzija

Zvaničnik potvrdio da predsednik Libana nije prihvatio razgovor sa Netanjahuom, američke trupe pojačavaju prisustvo na Bliskom istoku

Published

on

By

Zvaničnik potvrdio da predsednik Libana nije prihvatio razgovor sa Netanjahuom, američke trupe pojačavaju prisustvo na Bliskom istoku

Predsednik Libana Džozef Aun odbio je da razgovara sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, saopštio je neimenovani libanski zvaničnik. Do ovog poteza dolazi nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio mogućnost održavanja istorijskog sastanka lidera Libana i Izraela, prvog nakon 34 godine.

U isto vreme, tenzije su pojačane u zoni Ormuškog moreuza, gde su pomorcima i službi za pomorsku trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva upućena upozorenja o mogućoj blokadi pomorskog saobraćaja, bez obzira na zastavu broda. Prema navodima, nekoliko brodova promenilo je kurs nakon što su se približili ovom području.

Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da će brodovi koji se približe američkoj blokadi iranskih luka biti “eliminisani”, dok su NATO saveznici saopštili da neće učestvovati u američkom planu blokade moreuza.

Poslanik Hezbolaha Husein Hadž Hasan ocenio je da je odluka o održavanju direktnih pregovora sa Izraelom “teška greška” i pozvao vlasti da prekinu ustupke prema Izraelu i Sjedinjenim Državama. “Direktni pregovori sa neprijateljem su težak greh i teška greška… i ne služe nikakvom interesu zemlje”, izjavio je Hadž Hasan.

Istovremeno, prema informacijama američkih zvaničnika, Sjedinjene Američke Države planiraju da do kraja aprila pošalju više od 10.000 dodatnih vojnika na Bliski istok, uključujući 6.000 vojnika na nosaču aviona i pratećim brodovima, kao i 4.200 pripadnika amfibijske borbene grupe “Boxer”.

Kako je navedeno, odluka predsednika Libana da ne održi razgovor sa izraelskim premijerom dolazi u trenutku pojačanih diplomatskih i vojnih aktivnosti u regionu.

Pročitaj još

Svet

Ministar spoljnih poslova Češke naveo pritiske prilikom priznavanja nezavisnosti Kosova 2008. godine

Češki ministar spoljnih poslova Petr Macinka izjavio da je odluka o priznanju Kosova doneta pod uticajem međunarodnih pritisaka i veza sa tadašnjom američkom državnom sekretarkom

Published

on

By

Češki ministar spoljnih poslova Petr Macinka izjavio da je odluka o priznanju Kosova doneta pod uticajem međunarodnih pritisaka i veza sa tadašnjom američkom državnom sekretarkom

Ministar spoljnih poslova Češke Petr Macinka izjavio je da je Vlada Češke 2008. godine priznala nezavisnost Kosova pod određenim pritiscima i ocenio da je pitanje Kosova i Metohije pre svega srpsko i regionalno pitanje, a ne međunarodno. Macinka je ukazao da je tadašnja odluka verovatno bila rezultat veza tadašnjeg ministra spoljnih poslova Karela Švarcenberga sa bivšom američkom državnom sekretarkom Medlin Olbrajt, poreklom iz Češke, i njenim interesima u vezi sa Kosovom.

Dodao je da je u vreme priznavanja bio član kabineta predsednika Vaclava Klausa, čiji je stav o tom pitanju bio drugačiji. “Mi smo mislili da je Češka tada mogla da postupa malo opreznije, obzirnije. Što se današnje politike tiče, ne želimo da dodajemo novu dinamiku ni da pravimo teatralne ili iznenadne poteze. To nije priroda naše vlade. Mislimo da je pitanje Kosova srpsko pitanje, pitanje regiona, a ne međunarodno pitanje”, rekao je Macinka novinarima nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Markom Đurićem, koji boravi u zvaničnoj poseti Češkoj.

Prema njegovim rečima, situacija sa Kosovom i Metohijom trebalo bi da bude rešena kompromisom. “Ukoliko bih mogao da preporučim srpskoj strani, iako mislim da nisam pitan i da ne bi trebalo da budem pitan, jer je u takvoj situaciji bolje da se ne slušaju saveti sa strane, mislim da je najbolji sporazum onaj koji vi sami napravite”, dodao je češki ministar spoljnih poslova.

Zvanične institucije nisu saopštile dodatne detalje o eventualnim promenama u zvaničnoj politici Češke prema Kosovu i Metohiji.

Pročitaj još

Svet

Ministar spoljnih poslova Češke izjavio da je priznanje Kosova usledilo pod pritiscima 2008. godine

Petr Macinka naveo vezu tadašnjeg ministra spoljnih poslova sa bivšom državnom sekretarkom SAD kao ključan faktor odluke

Published

on

By

Petr Macinka naveo vezu tadašnjeg ministra spoljnih poslova sa bivšom državnom sekretarkom SAD kao ključan faktor odluke

Ministar spoljnih poslova Češke Petr Macinka izjavio je da je Vlada Češke bila izložena određenim pritiscima prilikom donošenja odluke o priznavanju nezavisnosti Kosova 2008. godine. Ova izjava data je nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Srbije Markom Đurićem, koji se nalazi u zvaničnoj poseti Češkoj.

Macinka je ocenio da je takva odluka verovatno bila rezultat povezanosti tadašnjeg ministra spoljnih poslova Karela Švarcenberga sa bivšom državnom sekretarkom Sjedinjenih Američkih Država Medlin Olbrajt, koja je poreklom iz Češke, te njenim interesima u vezi sa Kosovom. Dodao je da je u vreme priznanja Kosova bio član kabineta predsednika Vaclava Klausa, čiji je stav, kako je naveo, bio drugačiji od tadašnje odluke Vlade.

“Mi smo mislili da je Češka tada mogla da postupa malo opreznije, obzirnije. Što se današnje politike tiče, ne želimo da dodajemo novu dinamiku niti da pravimo poteze koji bi bili teatralni ili iznenadni. To nije priroda naše vlade. Mislimo da je pitanje Kosova srpsko pitanje, pitanje regiona, a ne međunarodno pitanje”, rekao je Macinka novinarima.

Prema Macinkinim rečima, pitanje statusa Kosova i Metohije trebalo bi rešavati kompromisom. On je dodao da, iako ne smatra da bi trebalo da daje savete, veruje da je najbolji sporazum onaj koji strane same postignu.

Zvaničnici nisu najavili promene u trenutnoj politici Češke prema Kosovu, ali su naglasili potrebu za oprezom i dijalogom u okviru regiona.

Pročitaj još

U Trendu