Connect with us

Srbija

Advokat objasnio proceduru prodaje nekretnina u slučaju nasledstva

Prodaja nekretnine moguća tek nakon završenog ostavinskog postupka i pravosnažnog rešenja o nasleđivanju

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Prodaja nekretnine moguća tek nakon završenog ostavinskog postupka i pravosnažnog rešenja o nasleđivanju

Prodaja stana ili kuće nasleđene nakon smrti vlasnika često je predmet pitanja građana, ali prema važećim propisima, nekretnina ne može biti prodata dok se ne okonča ostavinski postupak i dok naslednici ne dobiju pravosnažno rešenje o nasleđivanju. Advokat Brane Krunić objasnio je da se u toku ostavinskog postupka utvrđuje ko su naslednici i koliki deo svakome pripada, a tokom tog procesa moguće je i da neki naslednik odustane od nasleđa ili svoj deo ustupi drugome.

Dok postupak traje, nekretninom se može koristiti, ali njome nije moguće pravno raspolagati – nije je moguće prodati, založiti ili zaključiti drugi pravni posao. Krunić ističe da je najbolje rešenje međusobni dogovor naslednika, jer prodaja na javnoj licitaciji često vodi nižoj ceni nekretnine. Sud u slučaju nesporazuma može naložiti javnu prodaju, pri čemu prva prodaja obično iznosi oko 70% procenjene vrednosti, druga oko 50%, a može biti i niža, što sve strane dovodi u nepovoljan položaj.

Ostavinski postupak u jednostavnijim slučajevima traje oko dva do tri meseca, ali može biti produžen ako naslednici žive u inostranstvu ili postoji spor između njih. Po završetku postupka i dobijanju rešenja o nasleđivanju, naslednici mogu slobodno raspolagati nekretninom, uključujući njenu prodaju. Preporučuje se vođenje postupka uz pomoć advokata kako bi se izbegle komplikacije i dodatna odlaganja.

Na najčešća pitanja, advokat potvrđuje da nekretnina ne može biti prodata pre završetka ostavinskog postupka, niti dok se vodi na preminulo lice. Ako naslednici ne mogu da se dogovore, sud odlučuje o prodaji, a sredstva se dele u skladu sa suvlasničkim udelima. Ostavinski postupak najčešće traje dva do tri meseca, ali može biti duži u zavisnosti od specifičnosti slučaja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

RHMZ najavljuje porast temperatura širom Srbije do 24 stepena narednih dana

Republički hidrometeorološki zavod objavio prognozu: prolazna oblačnost, povremena kiša, slab jutarnji mraz u pojedinim regionima

Published

on

By

Republički hidrometeorološki zavod objavio prognozu: prolazna oblačnost, povremena kiša, slab jutarnji mraz u pojedinim regionima

Republički hidrometeorološki zavod saopštio je da će danas u većem delu Srbije biti malo do umereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima i toplijim vremenom. Na istoku i jugu zemlje pre podne očekuje se mestimično oblačno vreme sa slabom kišom, dok će na visokim planinama biti slabog snega.

Prema najavi, posle podne se i u tim krajevima očekuje suvo vreme uz postepeno smanjenje oblačnosti. Vetar će biti slab do umeren, povremeno i jak, uglavnom severnog i severozapadnog pravca. Najviša dnevna temperatura kretaće se od 13 do 20 stepeni Celzijusa.

Za naredne dane prognoziraju se promenljivo oblačni periodi sa dužim sunčanim intervalima. Od nedelje 5. aprila do srede 8. aprila očekuje se još toplije vreme sa najvišim dnevnim temperaturama od 17 do 24 stepena u većini mesta. Od četvrtka 9. aprila do subote 11. aprila predviđa se pad maksimalne temperature, koja će biti u intervalu od 12 do 17 stepeni.

Retka pojava kratkotrajne slabe kiše moguća je pretežno u brdsko-planinskim predelima. Slab prizemni jutarnji mraz na 5 cm od tla moguć je u nedelju i ponedeljak (5. i 6. aprila) u jugozapadnoj, južnoj i jugoistočnoj Srbiji, navodi se u zvaničnoj prognozi.

Pročitaj još

Srbija

Sveštenik pojašnjava pravila krštenja novorođenčadi u pravoslavnoj tradiciji

Roditelji često postavljaju pitanja o tačnom vremenu krštenja i prisustvu majke, sveštenik nudi objašnjenje

Published

on

By

Roditelji često postavljaju pitanja o tačnom vremenu krštenja i prisustvu majke, sveštenik nudi objašnjenje

Pitanje o tome kada je najbolje krstiti dete često izaziva dileme među roditeljima, posebno kada se pominje rok od 40 dana nakon rođenja. Sveštenik Milan Dugalić navodi da se, prema tradiciji, krštenje najčešće obavljalo između sedmog i četrdesetog dana života deteta, ali ističe da to nije strogo pravilo. Prema njegovim rečima, ovaj period potiče iz starih hrišćanskih običaja, kada se verovalo da 40. dan označava kraj perioda prilagođavanja novorođenčeta na svet. Dugalić naglašava da krštenje može da se obavi i kasnije, u dogovoru sa sveštenikom, i da je najvažnije da roditelji budu spremni, uslovi odgovarajući i da se čin obavi sa verom i ljubavlju.

Govoreći o prisustvu majke na krštenju, sveštenik objašnjava da pravoslavna tradicija nalaže da majka ne prisustvuje do 40. dana zbog perioda telesnog i duhovnog očišćenja. Ipak, napominje da ova praksa danas nije obavezujuća i da se često dopušta prisustvo majke ukoliko je zdravstveno dobro i želi da bude prisutna. Ova odluka zavisi od lokalnih običaja i dogovora sa parohom.

Sveštenik savetuje roditelje da ne osećaju pritisak zbog rokova i datuma, već da krštenje bude radostan trenutak za porodicu. Takođe, preporučuje da roditelji otvoreno razgovaraju sa svojim sveštenikom i postavljaju pitanja kao deo pripreme za ovaj važan događaj.

Pročitaj još

Srbija

Lazareva subota obeležena u pravoslavnim crkvama širom Srbije

Vernici prisustvovali liturgijama, tradicionalni običaji vezani za decu i porodicu ispoštovani u skladu sa crkvenim kalendarom

Published

on

By

Vernici prisustvovali liturgijama, tradicionalni običaji vezani za decu i porodicu ispoštovani u skladu sa crkvenim kalendarom

Lazareva subota, crkveni praznik poznat i kao Vrbica, obeležena je danas u pravoslavnim crkvama širom Srbije. Ovaj praznik, koji se uvek slavi uoči Cveti i tokom Uskršnjeg posta, okuplja vernike na liturgijama i podseća na događaj iz Jevanđelja po Jovanu kada je Isus Hristos vaskrsao Lazara iz Vitanije.

Praznik ima posebno mesto u crkvenom kalendaru i predstavlja uvod u Strasnu sedmicu, period koji obuhvata poslednje dane Hristovog života. Vernici su, u skladu sa tradicijom, nastavili post i prisustvovali liturgiji Svetog Jovana Zlatoustog, dok su deca, prema narodnom običaju, nosila vrbove grančice i zvončiće, kao simbol ulaska Spasitelja u Jerusalim.

Prema narodnim običajima, na Lazarevu subotu rano ujutru bere se cveće koje se ostavlja u dvorištu do Cveti, dok se preporučuje da se cveće ne unosi u kuću. U pojedinim krajevima Srbije, običaj nalaže da se članovi porodice umiju na reci i bace kamen, što simbolično označava zaštitu od zmija tokom godine.

S obzirom na to da praznik pada u vreme posta, vernicima se savetuje da se uzdrže od pesme i veselja, a da umnože molitve. Lazareva subota se posmatra kao priprema za Vaskrs, ističući centralnu temu hrišćanske vere – vaskrsenje i večni život.

Pročitaj još

U Trendu