Connect with us

Fudbal

Italija treći put zaredom bez plasmana na Svetsko prvenstvo u fudbalu

Fudbalska reprezentacija Italije ostala bez Mundijala 2026, dok istorija beleži slične negativne serije velikih timova

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Fudbalska reprezentacija Italije ostala bez Mundijala 2026, dok istorija beleži slične negativne serije velikih timova

Fudbalska reprezentacija Italije, četvorostruki svetski šampion (1934, 1938, 1982, 2006), po treći put uzastopno nije uspela da se plasira na Svetsko prvenstvo, ovoga puta koje će biti održano 2026. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj neuspeh dolazi nakon što Italija nije prošla grupnu fazu na Mundijalu u Južnoj Africi 2010. godine, kao ni u Brazilu 2014, dok za turnire u Rusiji 2018. i Kataru 2022. nije uspela ni da se kvalifikuje. Takva serija neuspeha predstavlja nacionalnu tragediju u zemlji gde je fudbal najvažniji sport, i gde je reprezentacija tradicionalno bila snažna u svim sportskim disciplinama.

Analize o uzrocima ovakvog pada italijanskog fudbala intenzivno se vode kako u Italiji, tako i širom fudbalskog sveta, naročito u trenutku kada se Italija može pohvaliti dobrim rezultatima u drugim sportovima, iako ni muška košarkaška reprezentacija ne ostvaruje uspehe kao nekada. Ipak, italijanski primer nije usamljen – u raznim sportovima i drugim zemljama zabeležene su slične serije negativnih rezultata velikih timova i sportista.

Španija je, takođe, imala periode neuspeha kada se nije plasirala na dva uzastopna Svetska prvenstva – 1954. i 1958, kao i 1970. i 1974. godine. U pojedinim slučajevima ispadanje je odlučeno žrebom ili tesnim porazima, a tada je na turnirima učestvovalo samo 16 ekipa (u SAD 2026. će igrati čak 48). Vredi napomenuti da Španija tada još uvek nije bila svetski šampion.

U klupskom fudbalu, Real Madrid je nakon šeste titule u Kupu Evrope 1966. godine čekao čak 32 godine na novu, sedmu titulu, koju je osvojio tek 1998. godine. Sa druge strane, Liverpul je u engleskom prvenstvu čekao 30 godina na šampionsku titulu, od 1990. do 2020. godine, dok Arsenal nije osvojio titulu već 22 godine. U Španiji, Betis i Sevilja beleže još duže periode bez titula, 91, odnosno 80 godina.

Slične negativne serije zabeležene su i u drugim sportovima. Čikago Kabsi u američkoj bejzbol ligi čekali su 108 godina na novu titulu, od 1908. do 2016. godine. U ragbiju, Škotska nije osvojila VI Nacija od 2000. godine, dok je Italija, od kada je 2000. postala deo tog takmičenja, još uvek bez trofeja.

U individualnim sportovima, Francuzi čekaju na pobedu svog bicikliste na Tur de Fransu još od trijumfa Bernara Inoa 1985. godine. Na Rolan Garosu, poslednji francuski pobednik muškog turnira bio je Janik Noa 1983. godine, dok su u ženskoj konkurenciji slavile samo Françoise Durr 1967. i Mary Pierce 2000. godine.

U Formuli 1, Ferrari kao najtrofejniji tim i jedini učesnik svih svetskih šampionata, nije osvojio titulu u konkurenciji vozača od 2007. godine (Kimi Raikkonen), a titulu konstruktora od 2008. godine. U japanskom sumou, sportu od nacionalnog značaja, lokalni takmičari su od 1993. godine u senci stranaca, među kojima su dominirali Mongoli, Amerikanci i Evropljani, a retki su turniri koje je osvojio japanski borac.

Italija se u ovom trenutku suočava sa teškom fazom u fudbalu, ali primeri iz istorije pokazuju da i najveći timovi prolaze kroz duge periode bez velikih uspeha. Kako kaže stara izreka, ni dobro ni zlo ne traje sto godina – a na Italiji je sada da pronađe put povratka na vrh fudbalskog sveta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fudbal

Spartak iz Moskve osvojio Kup Rusije posle penala protiv Krasnodara

Moskovski crveno-beli savladali su Krasnodar nakon penal serije, dok je pehar nakratko podigao Argentinac, pre nego što je usledio neobičan incident.

Published

on

By

Moskovski crveno-beli savladali su Krasnodar nakon penal serije, dok je pehar nakratko podigao Argentinac, pre nego što je usledio neobičan incident.

Fudbaleri Spartaka iz Moskve postali su novi osvajači Kupa Rusije, nakon što su u finalu pobedili ekipu Krasnodara boljim izvođenjem penala. Meč odigran 25. maja završen je rezultatom 1:1 u regularnom toku, dok je Spartak bio uspešniji sa bele tačke i realizovao sve svoje udarce, dok je Krasnodar promašio poslednja dva penala.

Finale na neutralnom terenu donelo je neizvesnu borbu tokom svih 90 minuta. Obe ekipe su pružile čvrstu igru, a rezultat posle regularnog dela meča bio je nerešen. U penal seriji fudbaleri Spartaka pokazali su više koncentracije i preciznosti, što im je omogućilo da dođu do vrednog trofeja.

Posebno zanimljiv trenutak dogodio se tokom dodele pehara kada je jedan od fudbalera Spartaka iz Argentine prvi podigao trofej. Međutim, ubrzo nakon toga desio se neobičan incident zbog kojeg pehar nije dugo ostao u jednom komadu pred očima slavljenika.

Ovom pobedom Spartak iz Moskve dodatno potvrđuje svoj status jednog od najuspešnijih ruskih klubova i obezbeđuje plasman u evropska takmičenja naredne sezone. Krasnodar će morati da potraži novu šansu za osvajanje trofeja naredne godine.

Atmosfera na stadionu bila je ispunjena napetošću tokom cele utakmice i posebno tokom izvođenja penala, a finale Kupa Rusije još jednom je pokazalo koliko ovaj turnir može biti dramatičan.

Pročitaj još

Fudbal

Luis de la Fuente objavio spisak za Mundijal bez igrača Real Madrida

Selektor Španije saopštio 26 fudbalera za Svetsko prvenstvo, dok su Dani Karvahal, Din Hausen i Raul Asensio ostali van tima

Published

on

By

Selektor Španije saopštio 26 fudbalera za Svetsko prvenstvo, dok su Dani Karvahal, Din Hausen i Raul Asensio ostali van tima

Selektor fudbalske reprezentacije Španije, Luis de la Fuente, danas je saopštio konačan spisak od 26 igrača koji će predstavljati zemlju na predstojećem Svetskom prvenstvu. Najveću pažnju izazvala je odluka da među izabranima nema nijednog fudbalera Real Madrida, što je izazvalo brojne reakcije u španskoj javnosti.

Među igračima koji neće putovati na Mundijal nalaze se Dani Karvahal, Din Hausen, Raul Asensio, Alvaro Kareras i Gonzalo Garsija. Iako niko od njih nije posebno briljirao tokom prethodne sezone, očekivalo se da će barem neki od njih dobiti poziv s obzirom na svoje iskustvo i uloge u klubu.

Posebno iznenađenje predstavlja izostanak Robina Le Normana, startera na Evropskom prvenstvu 2024. godine. Takođe, pojedini navijači Barselone nadali su se da bi Đerar Martin i Mark Bernal mogli biti među putnicima za Svetsko prvenstvo, ali je konkurencija bila izuzetno jaka i njihova imena nisu našla mesto na listi selektora De la Fuentea.

Ova odluka selektora Španije izazvala je burne reakcije među navijačima i analitičarima naklonjenim Real Madridu. Na društvenim mrežama već su sastavljeni timovi od igrača koji su ostali bez poziva, a mnogi smatraju da bi neki od njih mogli imati značajnu ulogu na velikom takmičenju.

Španija će tako na Mundijal otputovati sa potpuno novim sastavom bez standardnih imena iz redova madridskog kluba. Preostaje da se vidi kako će ova istorijska odluka Luisa de la Fuentea uticati na performanse reprezentacije tokom turnira.

Pročitaj još

Fudbal

Lautaro Martinez završava sezonu kao najskromniji kapokanonijer Serije A od Maradone

Argentinac postigao svega 17 golova, najmanje za najboljeg strelca italijanske lige još od Maradoninog trijumfa sa Napolijem 1987. godine

Published

on

By

Argentinac postigao svega 17 golova, najmanje za najboljeg strelca italijanske lige još od Maradoninog trijumfa sa Napolijem 1987. godine

Lautaro Martinez, napadač Intera iz Milana, završiće aktuelnu sezonu Serije A kao najbolji strelac sa samo 17 postignutih golova. Ovo je najslabiji učinak jednog kapokanonijera u italijanskoj ligi još od sezone 1986/87, kada je Diego Armando Maradona bio prvi strelac sa 15 pogodaka u dresu Napolija. Sezona u kojoj niko nije premašio granicu od 20 golova predstavlja zabrinjavajući podatak za italijanski fudbal koji je decenijama bio poznat po vrhunskim napadačima i ofanzivnom učinku.

Odmah iza Martineza na listi strelaca nalaze se Malen i Douvikas, koji su sezonu završili sa po 14 golova. Takvi brojevi su retkost za Seriju A koja je tokom devedesetih i dvehiljaditih redovno imala napadače koji su prelazili granicu od dvadeset postignutih golova po sezoni.

Poslednji put kada nijedan fudbaler nije stigao do dvadeset pogodaka bilo je 1991. godine, kada je Gianluca Vialli poneo titulu najboljeg strelca sa 19 golova igrajući za Sampdoriju koja je tada osvojila šampionsku titulu. Osamdesete godine bile su naročito skromne po pitanju individualnog učinka napadača – izuzeci su bili Michel Platini koji je kao igrač Juventusa stigao do 20 golova 1984. i Aldo Serena koji je za Inter postigao 22 gola u sezoni 1989.

Statistika dodatno potvrđuje trenutnu krizu efikasnosti: tokom ukupno 97 godina istorije Serije A, samo osamnaest puta najbolji strelac nije uspeo da dostigne granicu od dvadeset pogodaka.

Ovakav trend izaziva zabrinutost među ljubiteljima italijanskog fudbala i dodatno naglašava promene koje su nastupile u igri tokom poslednjih decenija.

Pročitaj još

U Trendu