Connect with us

Zdravlje

Rad na suncu pri visokim temperaturama povećava rizik za žene

Žene koje rade na otvorenom tokom vrelih dana izložene su dehidrataciji i toplotnom udaru, ali prevencija može sprečiti ozbiljne posledice

Objavljeno pre

,

Rad na suncu pri visokim temperaturama povećava rizik za žene Foto Izvor: Pexels / daydream

Žene koje rade na otvorenom tokom vrelih dana izložene su dehidrataciji i toplotnom udaru, ali prevencija može sprečiti ozbiljne posledice

Tokom letnjih meseci u Srbiji, rad na suncu pri visokim temperaturama postaje značajan zdravstveni izazov za žene. Na temperaturama oko 40 stepeni, žene koje obavljaju fizičke poslove ili mnogo vremena provode napolju zbog raznih obaveza suočavaju se sa većim rizikom od dehidratacije i toplotnog udara. Ovaj problem posebno pogađa one koje nemaju mogućnost da rade u hladu ili da često prave pauze.

Zbog toga su simptomi poput glavobolje, umora i mišićnih grčeva česti kod žena koje rade na otvorenom. Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da organizam ulaže veliki napor da održi normalnu telesnu temperaturu. Pored toga, pojačano znojenje dovodi do gubitka tečnosti i važnih minerala iz tela. Na taj način, već u prvim satima izlaganja suncu mogu se javiti osećaj slabosti, suva usta i vrtoglavica.

Kako rad na suncu pri visokim temperaturama utiče na žensko zdravlje

Kada je u pitanju rad na suncu pri visokim temperaturama, simptomi se mogu brzo pogoršati ako ne preduzmete odgovarajuće mere. Osim toga, žene sa hroničnim bolestima, trudnice i starije osobe posebno su osetljive na vrućinu. S druge strane, i zdrave i mlade žene nisu zaštićene od rizika – iscrpljenost i dehidratacija mogu pogoditi svakoga.

Dr Bojana Uzelac, internista iz Urgentnog centra, ističe: „Prvi simptomi dehidratacije i pregrevanja često su zanemareni, ali slabost, glavobolja i grčevi zahtevaju ozbiljnu pažnju. Čak i mlade i potpuno zdrave žene mogu doživeti kolaps.”

Toplotni udar: prepoznajte simptome i reagujte na vreme

Na kraju, ako se simptomi pogoršaju, može doći do toplotnog udara (naglog gubitka sposobnosti tela da reguliše temperaturu). Ovo stanje zahteva hitnu medicinsku pomoć. Dr Uzelac napominje: „Toplotni udar je urgentno stanje. Potrebno je odmah rashladiti osobu i obavezno potražiti medicinsku pomoć.”

Pored toga, simptomi kao što su konfuzija, mučnina ili gubitak svesti ukazuju na ozbiljan problem. Izlaganje suncu pri visokim temperaturama može biti opasno i za žene koje su navikle na rad napolju. Zato je važno osluškivati signale tela i ne zanemarivati prve znake iscrpljenosti.

Praktični saveti za žene koje rade na suncu

Da biste smanjile rizik, važno je da pijete vodu svakih 15 do 20 minuta, čak i kada ne osećate žeđ. Odeća od prirodnih materijala u svetlijim bojama pomaže u rashlađivanju tela. Izbegavajte fizički napor u najtoplijem delu dana, posebno između 11 i 16 časova. Takođe, pravite redovne pauze u hladu kad god je to moguće.

Na kraju, ako primetite izražene simptome kao što su jaka glavobolja, vrtoglavica ili gubitak svesti, odmah se sklonite u hlad i potražite pomoć. Prevencija je ključna, posebno za žene sa dodatnim zdravstvenim rizicima. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Svet

HANTAVIRUS PONOVO IZAZIVA PANIKU U EVROPI: Ovo su simptomi opasne infekcije koju ne treba ignorisati

Objavljeno pre

,

Objavio:

virus, covid, science, covid19, virus, covid, covid, covid, covid, covid

Hantavirus je virusna infekcija koja može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije, a prenosi se uglavnom kontaktom sa izlučevinama zaraženih glodara. Iako se ne širi lako među ljudima, važno je prepoznati simptome na vreme i znati kada je neophodno potražiti lekarsku pomoć.

Do infekcije najčešće dolazi kada osoba udahne čestice zaraženog urina, izmeta ili pljuvačke glodara, posebno prilikom čišćenja tavana, podruma, šupa, garaža ili prostora u kojima su boravili miševi i pacovi.

Koji su prvi simptomi hantavirusa?

Simptomi se najčešće javljaju nekoliko dana do nekoliko nedelja nakon kontakta sa virusom, a u početku mogu ličiti na grip.

Najčešći znaci infekcije su:

  • visoka temperatura
  • jaka glavobolja
  • bolovi u mišićima i zglobovima
  • izražen umor i malaksalost
  • mučnina, povraćanje i bolovi u stomaku
  • vrtoglavica

Kod težih oblika bolesti mogu se javiti problemi sa bubrezima ili plućima, zbog čega je važno ne zanemariti simptome koji se pogoršavaju.

Ko je u najvećem riziku?

Posebno treba da budu oprezne osobe koje često borave u prirodi ili rade u prostorima gde mogu biti prisutni glodari:

  • poljoprivrednici
  • šumari
  • osobe koje čiste stare objekte
  • planinari i kampisti

Kako se zaštititi od hantavirusa?

Prevencija je najbolji način zaštite:

  • izbegavajte direktan kontakt sa glodarima i njihovim izlučevinama
  • ne čistite prostor u kojem ima tragova miševa bez zaštite
  • koristite rukavice i masku prilikom čišćenja podruma, tavana i šupa
  • hranu držite zatvorenu i nedostupnu glodarima
  • održavajte higijenu prostora

Prilikom čišćenja prostora u kojem su boravili glodari ne preporučuje se prvo suvo metenje ili usisavanje, jer se čestice mogu podići u vazduh. Površine je bolje prethodno navlažiti i dezinfikovati.

Kada se obratiti lekaru?

Ako se nakon boravka u prostoru sa mogućim prisustvom glodara pojave visoka temperatura, jaki bolovi u mišićima, izrazita slabost ili problemi sa disanjem, potrebno je javiti se lekaru i naglasiti mogući kontakt sa glodarima.

Hantavirus može proći sa blažim simptomima, ali u pojedinim slučajevima može dovesti do ozbiljnih komplikacija, zbog čega je rano prepoznavanje ključno.

Pročitaj još

Srbija

TOPLOTNI TALAS NE POPUŠTA! Press.rs donosi jednostavne TRIKOVE kako da rashladite stan i telo tokom paklenih vrućina

Objavljeno pre

,

Objavio:

Toplotni talas koji je zahvatio Srbiju donosi izuzetno visoke temperature, a stručnjaci upozoravaju da je tokom vrelih dana posebno važno voditi računa o zdravlju i izbegavati nepotrebno izlaganje suncu.

Visoke temperature mogu predstavljati veliki rizik, naročito za decu, starije osobe, trudnice i hronične bolesnike. Kako biste lakše podneli vrućine, važno je pridržavati se nekoliko jednostavnih saveta.

Izbegavajte izlazak u najtoplijem delu dana

Najveća vrućina obično je između 10 i 17 časova, pa bi u tom periodu trebalo izbegavati direktno sunce. Ukoliko morate napolje, birajte hladovinu, nosite šešir ili kačket i zaštitite kožu odgovarajućim preparatima.

Pijte dovoljno tečnosti

Tokom visokih temperatura telo gubi više vode kroz znojenje, zbog čega je važno redovno unositi tečnost, čak i kada ne osećate žeđ. Najbolji izbor su voda i nezaslađeni napici, dok bi alkohol i preterana količina kofeina trebalo izbegavati.

Rashladite prostor u kojem boravite

Tokom dana zatvorite prozore, spustite roletne i navucite zavese kako biste sprečili dodatno zagrevanje prostorija. Provetravanje je najbolje obaviti rano ujutru ili uveče, kada su temperature niže.

Ako koristite klima-uređaj, stručnjaci savetuju da razlika između spoljne i unutrašnje temperature ne bude prevelika kako organizam ne bi doživeo nagli temperaturni šok.

Birajte laganu odeću i lakšu hranu

Široka odeća od prirodnih materijala, poput pamuka i lana, pomoći će telu da lakše reguliše temperaturu. Tokom vrelih dana preporučuju se lagani obroci, više voća i povrća, kao i namirnice bogate vodom poput lubenice, dinje, krastavca i paradajza.

Ne ostavljajte decu i ljubimce u automobilu

Unutrašnjost automobila tokom letnjih dana može za veoma kratko vreme dostići ekstremno visoke temperature. Zato nikada ne ostavljajte decu, starije osobe ili kućne ljubimce u vozilu, čak ni na kratko.

Kako brzo rashladiti organizam

Ukoliko osetite da vam je prevruće, pomoći mogu mlak tuš, vlažna krpa na vratu ili čelu, boravak u hladu i odmor u rashlađenoj prostoriji.

Obratite pažnju na simptome toplotnog udara

Vrtoglavica, jaka glavobolja, mučnina, ubrzan rad srca, slabost, konfuzija ili gubitak svesti mogu biti znak da organizam teško podnosi visoke temperature. U tim situacijama potrebno je odmah skloniti se sa sunca, rashladiti telo i, ukoliko simptomi ne prolaze, potražiti medicinsku pomoć.

Tokom toplotnog talasa najvažnije je slušati svoje telo, prilagoditi aktivnosti vremenskim uslovima i ne potcenjivati opasnost koju ekstremne vrućine mogu predstavljati.

Pročitaj još

Zdravlje

Krema ili sprej za sunčanje: Koja zaštita je pouzdanija za vašu kožu

Dermatolozi otkrivaju prednosti i mane krema i sprejeva za sunčanje i daju savete ženama za bezbedno izlaganje suncu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Krema ili sprej za sunčanje: Koja zaštita je pouzdanija za vašu kožu

Dermatolozi otkrivaju prednosti i mane krema i sprejeva za sunčanje i daju savete ženama za bezbedno izlaganje suncu

Krema ili sprej za sunčanje postaju obavezni proizvodi za žene tokom letnjih meseci. Visoke temperature i pojačano UV zračenje povećavaju rizik od oštećenja kože, prevremenog starenja i razvoja ozbiljnih problema kao što je melanom (rak kože). Upravo zbog toga, žene širom sveta traže efikasna rešenja za zaštitu kože i pitaju se da li je bolja krema ili sprej za sunčanje. Zdravstveni stručnjaci ističu da pravilna upotreba zaštitnih sredstava sa SPF 30 ili više može značajno smanjiti rizik od opekotina, tamnih fleka i bora.

Razlike između kreme i spreja za sunčanje

Pre svega, dermatolozi napominju da je način nanosa ključan za efekat koji proizvodi imaju. Prema rečima dr Vivian Chin, „ljudi često sprej nanose neravnomerno ili u nedovoljnoj količini, pa zaštita ne odgovara deklarisanom faktoru.” S druge strane, nanošenje kreme omogućava potpuniju kontrolu količine i ravnomernost raspoređivanja. Takođe, krema je često bolji izbor za žene sa suvom ili osetljivom kožom, jer bogatija struktura olakšava hidrataciju.

Krema ili sprej za sunčanje u svakodnevnoj upotrebi

Ipak, sprejevi za sunčanje su praktični kada je potrebno brzo naneti proizvod, na primer kada deca ne mogu dugo da miruju ili na teško dostupnim mestima na telu. Međutim, savetuje se da se sprej nanosi iz blizine i zatim dobro razmaže rukom, kako bi zaštita bila ravnomerna. Na taj način, i sprejevi mogu obezbediti zaštitu sličnu kremama, ali zahtevaju više pažnje pri korišćenju. Osim toga, žene sa masnom ili aknoznom kožom mogu birati nekomedogene formule koje ne začepljuju pore.

Kako deluje SPF i zašto ga koristiti

Zaštitni faktor ili SPF (Sun Protection Factor) pokazuje koliko duže koža može biti izložena suncu bez opekotina, u poređenju sa nezaštićenom kožom. Na primer, SPF 30 omogućava da koža ostane na suncu 30 puta duže nego bez zaštite. Međutim, viši SPF ne znači potpunu zaštitu. Zbog toga je važno obnoviti kremu ili sprej svaka dva sata, kao i posle kupanja ili znojenja. Štaviše, žene koje redovno koriste zaštitna sredstva smanjuju rizik od fleka, bora i drugih znakova starenja.

Praktične preporuke za žene

Osim izbora između kreme i spreja, veoma je važno obratiti pažnju na način upotrebe. Proizvod treba naneti 15 do 30 minuta pre izlaska na sunce i u dovoljnoj količini. Na kraju, preporučuje se obnavljanje zaštite nakon svakog kupanja ili znojenja. Pored toga, žene bi trebalo da biraju formule prilagođene svom tipu kože. One sa suvom kožom mogu koristiti bogatije kreme, dok su za masnu kožu preporučene lagane, nekomedogene formule. Nošenje šešira, naočara za sunce i odeće svetlih boja dodatno smanjuje rizik od oštećenja.

Izjave stručnjaka i zaključak

Dr Vivian Chin ističe: „Ključna je pravilna i redovna upotreba, bez obzira na oblik proizvoda. Samo tako možete biti sigurne da ste zaštićene od štetnog uticaja UV zračenja.” Konačno, nijedno sredstvo ne može pružiti stopostotnu zaštitu, pa je važno kombinovati više mera i redovno proveravati stanje kože. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu