Connect with us

Porodica

Najčešće roditeljske greške: Kako ih izbeći po savetu dr Rankovića

Dr Ranko Rajović otkriva zašto prezaštićenost, digitalne navike i manjak kretanja usporavaju razvoj dece i deli praktične smernice za roditelje

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Dr Ranko Rajović otkriva zašto prezaštićenost, digitalne navike i manjak kretanja usporavaju razvoj dece i deli praktične smernice za roditelje

Poznati stručnjak za razvoj dece, dr Ranko Rajović, tvorac NTC sistema, godinama proučava promene u razvoju najmlađih i ističe da svaka nova generacija školskih polaznika pokazuje slabije sposobnosti od prethodne. On smatra da su brze promene u okruženju i navike roditelja veliki izazov za pravilan razvoj dece, a greške koje roditelji često prave, iako iz dobre namere, mogu usporiti njihov kognitivni i emocionalni rast.

Kao primer navodi uobičajeno razdvajanje soba po polu – roze za devojčice, plava za dečake. Dr Rajović upozorava: „Ovakva podela može negativno uticati na razvoj deteta jer ga od početka ograničavamo u istraživanju sveta i izražavanju različitih interesovanja.”

Prezaštićivanje je još jedna česta greška savremenih roditelja. Majke, pod uticajem instinkta, često žele maksimalno da zaštite svoje dete, dok su očevi skloniji igri i fizičkim aktivnostima. Prema rečima dr Rajovića, „detetu treba dozvoliti kontrolisane rizike i prepreke, jer upravo tako razvija samopouzdanje i uči da rešava probleme”. On naglašava da deca ne bi trebalo da budu centar porodice, već njen deo: „Ako dete odrasta u uverenju da je sve podređeno njemu, njegova tolerancija na frustraciju je veoma niska, a kasnije može imati poteškoće u socijalnim odnosima.”

Fizička aktivnost je, po mišljenju dr Rajovića, ključna za razvoj mozga. Danas deca često do četvrte ili pete godine previše vremena provode u kolicima, a roditelji izbegavaju puzanje zbog straha od prljavštine. Dr Rajović savetuje: „Kretanje, trčanje, skakanje i puzanje su neophodni za pravilan razvoj nervnih puteva. Deci treba omogućiti bezbedan prostor za igru i kretanje, čak i ako to znači malo više čišćenja.”

Digitalne navike predstavljaju poseban izazov. Preterana upotreba ekrana može smanjiti pažnju i uticati na sposobnost učenja. Dr Rajović preporučuje tri pravila: ograničiti pristup pametnim telefonima do 11. ili 12. godine, ne dozvoljavati telefone u dečijoj sobi i izbegavati ekrane najmanje dva sata pre spavanja. „Plavo svetlo s ekrana može poremetiti hormone sna i uticati na kvalitet odmora kod dece”, ističe on.

Na kraju, dr Rajović podseća da deca najviše usvajaju ponašanja posmatranjem roditelja. „Ako vide da odrasli stalno koriste telefone, i oni će to usvajati kao model ponašanja. Zato je važno uključiti decu u svakodnevne aktivnosti u kući, čitati im priče i omogućiti im što više igre i kretanja u stvarnom svetu”, zaključuje dr Rajović.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Porodica

Kako porodica Bugarić iz Polaza pronašla snagu posle odlaska majke

Uz podršku bake Ljubinke i zajednice, porodica iz sela podno Golije prevazilazi teške životne promene

Published

on

Uz podršku bake Ljubinke i zajednice, porodica iz sela podno Golije prevazilazi teške životne promene

U selu Polazi, podno planine Golije, život porodice Bugarić se iz korena promenio kada je Veliborova supruga iznenada napustila njega i njihovo četvoro dece, ostavivši ih bez ikakvog objašnjenja. Pre toga, Velibor je donio neuobičajenu odluku u svom okruženju – oženio je ženu iz Albanije sa kojom je gradio porodičnu svakodnevicu ispunjenu zajedništvom i nadom. Nakon njenog iznenadnog odlaska, Velibor je bio primoran da preuzme ulogu oba roditelja, trudeći se da deci pruži sigurnost i vođstvo kroz izazovne dane.

Najveći oslonac u ovoj teškoj situaciji postala je njegova majka Ljubinka, koja svakodnevno dolazi i brine o unucima. Ljubinka otvoreno govori o bivšoj snaji: “Iz Albanije je bila, bejaše dobra, ne mogu da kažem, i vredna i poslušna je bila… E sad kad je trebalo da imaju majku, napusti ih, nije htela da vodi računa ni o njima ni da ih čuva.” Iako je i sama odrasla bez roditelja, Ljubinka se posvetila tome da unučadima pruži ljubav i toplinu doma.

Porodica Bugarić živi skromno, oslanjajući se prvenstveno na prihode od poljoprivrede i dečiji dodatak. Tokom najtežih trenutaka, nisu bili sami – komšije, rođaci i prijatelji su se ujedinili kako bi im pomogli, a podršku su pružili i humanitarci iz regiona donoseći osnovne potrepštine i materijalnu pomoć.

Ljubinka ne krije tugu zbog situacije: “Što ih majka ostavi, bez ikakvog razloga, što polude brate, mogu tako da kažem. Najede se, napi se, iz bede je izvukosmo, i eto ostavi ih sve, i šta ću!”

Iako su svakodnevni izazovi veliki, zajedništvo, ljubav i solidarnost daju porodici Bugarić snagu da nastavi dalje. Snažna i nesebična briga bake Ljubinke unosi nadu i pruža deci osećaj sigurnosti i pažnje, pokazujući im da nisu sami čak ni u najtežim periodima.

Pročitaj još

Porodica

Kako se porodica suočava sa izborom imena u mešovitim brakovima

Priča iz Srbije otkriva emotivne izazove i reakcije na odluke u porodici kada dolazi do spajanja različitih tradicija

Published

on

Priča iz Srbije otkriva emotivne izazove i reakcije na odluke u porodici kada dolazi do spajanja različitih tradicija

Iskustvo jedne žene iz Srbije, čiji je sin jedinac stupio u brak sa devojkom islamske veroispovesti, osvetljava brojne izazove koji prate mešovite brakove. Kada je saznala da će uskoro postati baka, ova žena nije očekivala da će odluka njenog sina i snaje o imenu deteta izazvati toliko jake emocije u njoj. Posebno ju je pogodilo kada je otkrila da će njen unuk nositi ime Muhamed. Zbog toga je nekoliko dana bila pod velikim stresom i koristila je sedative. Kako sama kaže: “Moj prvi unuk… baš mi je teško. Pet dana sam bila pod jakim sedativima kada sam čula kako će se zvati.”

Zbog razlika u religiji i kulturi, baka je pokušala da razgovara sa sinom o izboru imena. Međutim, naišla je na nerazumevanje i oštru reakciju. Sin joj je rekao da ime deteta nije najvažnije i da je bitno da dete bude živo i zdravo. Takođe je zapretio da će prekinuti svaki kontakt ukoliko o tome razgovara sa njegovom suprugom. Ova situacija podstiče razmišljanje o tome kako porodice reaguju kada se suoče sa različitim običajima i vrednostima koje mešoviti brakovi donose, naročito kada su u pitanju osetljiva pitanja kao što je izbor imena za dete.

Mnogi roditelji se nalaze pred izazovom prihvatanja novih tradicija svojih članova porodice, što može biti emotivno teško. Ova baka iskreno priznaje da, iako je želela da postane baka, sada ne može da se raduje toj ulozi. “Bolje da nikada i ne budem baka”, izjavila je, pokazujući koliko su ovakve situacije složene i zahtevne za sve članove porodice.

Ova priča nam poručuje da su ljubav, razumevanje i podrška presudni za prevazilaženje prepreka koje donose mešoviti brakovi. Proces prilagođavanja je često dug, ali otvorenost prema različitostima može doprineti jačanju porodičnih veza.

Pročitaj još

Porodica

Prolećni vodič kroz modne trendove i inspirativne priče u novom izdanju ženskog magazina

Otkrijte modne novitete, korisne savete za lepotu i životne priče žena koje motivišu

Published

on

Otkrijte modne novitete, korisne savete za lepotu i životne priče žena koje motivišu

Subota, 14. marta, donosi novo izdanje omiljenog ženskog magazina, namenjenog čitateljkama svih uzrasta. U ovom broju čeka vas pregled najnovijih prolećnih trendova, praktični bjuti trikovi, kao i autentične priče žena koje inspirišu svojom snagom i stavom. Na naslovnoj strani ovog izdanja nalazi se Slađana Vukašinović, novinarka sa preko tri decenije iskustva, poznata po objektivnosti i profesionalnim principima. Kako kaže: „Važno mi je da radim objektivno i da znam da napravim granicu između objektivne kritike i neobjektivnog kritizerstva.” Njena priča pokazuje kako lične vrednosti i doslednost mogu da izgrade uspešnu karijeru i ispunjen privatni život. Rubrika „Moj novi stil” ovog puta je posvećena Vesni Tarabić, penzionerki iz Užica, kojoj je tim stručnjaka priredio potpunu modnu transformaciju povodom njenog rođendana. Vesna je bila oduševljena promenom, a dan sa timom pamti kao poseban početak nove godine. U ovom broju možete pročitati i priču Ljiljane Tice, bivše top manekenke, koja jednostavan život bez buke vidi kao luksuz savremenog doba. Tu je i iskustvo Anđele Milunović, koja je vitiligo pretvorila u izvor samopouzdanja. Jelena i Aleksandar Gajšek govore o svom braku dužem od 30 godina, a u rubrici o roditeljstvu predstavljaju se novi trendovi u vaspitanju dece. Ljubiteljke kuvanja pronaći će recepte za praktična jela, uključujući ručak u tegli, specijalitete sa dimljenim kobasicama i brze kolače sa pudingom i grizom. Prolećni deo magazina izdvojio je modele haljina koje će obeležiti sezonu i torbe koje su već postale must-have. U zdravlju, dr Tanja Radenkov Medenica piše o prednostima i potencijalnim rizicima laserske epilacije, savetujući na šta treba obratiti pažnju pri izboru ove procedure. Dodatno, stručni saveti pomažu čitateljkama kako da očuvaju i fizičko i mentalno zdravlje, uz preporuke za jačanje optimizma i razvijanje ljubavi prema sebi. Magazin poziva sve žene da postanu deo zajednice, prate najvažnije vesti i budu deo podržavajućeg ženskog sveta.

Pročitaj još

U Trendu