Connect with us

Kultura

Dupla doza vrhunskog džeza u klubu Kran: TIMO LASSY trio i KURINA sastav na istoj sceni!

Objavljeno pre

,

Četvrtak, 18.06.2026. s početkom u 20h, KLUB KRAN, Karađorđeva 2-4 (Beton hala)

Ulaznice se mogu kupiti preko sajta Gigstix i u knižarama Vulkan po promotivnoj ceni od 1000rsd.
Za sve dodatne informacije i rezervacije možete pozvati broj +381 69 1000 100 (WhatsApp, Viber)

Pred publikom će ova dva fanstastična benda zagarantovati noć vrhunske džez muzike, improvizacije i sjajne energije. Klub Kran postaje centar beogradske džez scene. Kurina sastav donosi autorski izraz i savremeni pogled na jazz, kroz spoj ritma i lične muzičke poetike. Dok s druge strane Timo Lassy poznat po moćnom tonu, izražajnim melodijama i spoju soul-jazza, funka i modernog akustičnog jazza. Samim tim jedinstveni ambijent kluba Kran garantuje vrhunski audio-vizuelni doživljaj, spaja urbanu energiju prostora sa prefinjenim notama vrhunskih umetnika. Veče koje se ne propušta i veče koje će uneti nove uspomene i slike za pamćenje.

Timo Lasy svira saksofon kao da mu život zavisi od toga. Kada ga slušate, čujete umetnika koji je potpuno posvećen svom radu, bez obzira na kontekst. Iako je ranije bio redovan na listama časopisa DownBeat u kategoriji „Zvezda u usponu“ za bariton saksofon, danas je prvenstveno poznat kao tenor saksofonista. Na ranijim snimcima mogao se čuti i na flauti, ali da bi se razumeo Lasi kao umetnik, ključno je njegovo fokusiranje na tenor saksofon. On ide duboko u muziku.

Oni koji su pratili džez scenu u Helsinkiju na prelazu milenijuma verovatno su ga prvi put čuli u sastavu “U-Street All Stars”, koji je snimao za Blue Note, ili u “The Five Corners Quintet”, džez projektu Nuspirit Helsinki, koji je kasnije prerastao u koncertni bend poznat po nastupima širom sveta.

Godine 2007. Lasi je objavio svoj debitantski album „The Soul & Jazz Of Timo Lassy“ za uglednu helsinšku izdavačku kuću Ricky-Tick Records, koja je stajala I iza grupe The Five Corners Quintet. Album, zajedno sa vodećim singlom „African Rumble“, brzo ga je afirmisao kao značajnog solo umetnika, naročito među ljubiteljima soul džeza sa latino uticajima. Njegova muzika našla je mesto u klubovima, radio emisijama I DJ setovima umetnika kao što su Gilles Peterson, Paul Murphy, Jazzanova I Motor City Drum Ensemble.

Istovremeno, od samog početka bilo je jasno da Lasi ne stvara samo muziku za klubove. To nije bio „nu-jazz“, već autentičan džez, u kojem su učestvovali neki od najboljih mladih finskih muzičara, a kompozicije su daleko prevazilazile svoju plesnu funkciju. Njegova muzika je višeslojna I ne pripada samo jednoj epohi. Polazište mu je soul džez u stilu sredine šezdesetih godina sa primesama boogaloo ritmova, ali tu se priča ne završava.

Usledili su novi albumi, a bend je dobio svoj prepoznatljiv oblik. Na albumu „Round Two“ (2009) gostovao je José James. Timo Lassy Band izrastao je u izuzetno uigran koncertni sastav koji je osvajao publiku energičnim nastupima. U „klasičnoj postavi“ bili su:

Timo Lasi – tenor saksofon

Georgios Kontrafouris – klavir I Wurlitzer

Antti Lötjönen – kontrabas

Teppo Mäkynen – bubnjevi

Abdissa „Mamba“ Assefa – perkusije

Ova postava rasprodavala je velike koncertne prostore u Helsinkiju, uključujući festivalski šator “Huvila” sa 1.500 mesta I pozorište “Savoy”, a nastupala je I širom sveta. Kada je reč o priznanjima, album „Moves“ osvojio je finsku nagradu “EMMA” za džez album godine. Finska džez federacija dodelila je Lasiju svoje najvažnije priznanje „Yrjö“ 2020. Godine, dok je Gilles Peterson uvrstio album „Timo Lassy & Teppo Mäkynen“ u uži izbor za nagradu “Jazz Album of the Year” u okviru svojih Worldwide Awards.

Ono što treba izdvojiti takođe je da, Album „Trio“ objavljen je 28. Avgusta 2021. za izdavačku kuću We Jazz Records. Trio čine:

Timo Lasi – saksofon

Ville Herrala – kontrabas

Jaska Lukkarinen (iz sastava Dalindèo) – bubnjevi

Album donosi novi zvuk, uz upotrebu elektronike I velikog gudačkog ansambla, pa naslov „Trio“ postaje pomalo ironičan.

To je upravo ono što karakteriše Tima Lasija: “uvek dobijete više nego što ste očekivali”.

Kurina Trio postoji vise od 15 godina. Gyass na romskom jeziku znači kretanje. Svirali su na brojnim koncertima i festivalima (Pepsi Siget, Etno Fest, Exit…).

Tokom nastupa su primetili da njihova muzika nailazi na izuzetno pozitivne rekcije kod publike i stvara pozitivnu energiju. Imali su prilike da sviraju u Berlinu, Mađarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji. Imaju puno fanova koji kažu: „Muzika – to je Gyass”.

Poseban zanačaj su velika gostovanja sa mnogobrojim izvodačima i vrhunskim muzičarima: Šaban Bajramović, Zdravko Čolić, Kornelije Kovač, Bajaga, Trio Gušt, Đorde Balašević, Zvonko Bogdan, Roby Lakatos, Lajko Felix, Šen Ignac, Bufo Rigo Šandor, Lendvai Čoči Joška (Sto Cigana), Šarkozi Lali (Gipsy filharmonija Budimpešta), Kamerni orkestar Sveti Đorđe. Sviraju autorske kompozicije, ali i obrade na njihov, Gyass način.

Sve je spremno za vrhunsku svirku, sjaju energiju i improvizaciju, zato treba obezbediti svoje mesto na vreme za dzez događaj sezone u Kranu.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Kultura

Prijateljstva u fokusu filma Urše Menart na Sarajevo festivalu

Slovenačka rediteljka ističe koliko su prijateljstva presudna tema njenog novog filma prikazanog na SFF-u.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prijateljstva u fokusu filma Urše Menart na Sarajevo festivalu – Urša Menart Sarajevo Film Festival

Slovenačka rediteljka ističe koliko su prijateljstva presudna tema njenog novog filma prikazanog na SFF-u.

Urša Menart, slovenačka rediteljka, ove godine gostuje na Sarajevo Film Festivalu. Ona posebno naglašava koliko su prijateljstva važna u životu ljudi. Kako ističe, ljudi često zanemaruju koliko gubitak prijatelja može uticati na njih. Zbog toga je upravo prijateljstvo centralna tema njenog novog filma „Sve što nije u redu s tobom“.

Žensko prijateljstvo kao osnova priče

Film „Sve što nije u redu s tobom“ prikazuje priču o Maruši, mladoj ženi koja prolazi kroz težak period. Maruša se suočava sa gubitkom bliske prijateljice, što je duboko pogađa. Kroz ovu priču, rediteljka istražuje kako prijateljstva oblikuju naše ličnosti i koliko nas promene mogu potresti. Prijateljstvo između dve žene stoji u samom središtu događaja.

Prikazivanje na Sarajevo Film Festivalu

Ovaj film je deo takmičarskog programa igranog filma na 32. Sarajevo Film Festivalu. Prikazivanje na ovom prestižnom festivalu omogućava široj publici da se upozna sa delikatnim temama koje Menart obrađuje. Festival svake godine okuplja autore iz regiona i sveta, što dodatno ističe značaj prisustva slovenačke rediteljke.

Važnost prijateljstva u savremenom društvu

Menart ističe da ljudi često ne shvataju koliko su prijateljstva ključna za svakodnevni život. „Ljudi potcenjuju koliko su prijateljstva važna“, naglasila je rediteljka. Osim toga, ona smatra da emotivni gubici ovog tipa mogu trajno uticati na pojedinca. Na taj način film osvetljava teme koje su univerzalne, ali često zapostavljene.

Reakcije publike i značaj teme

Prijateljstva su tema s kojom se svako može poistovetiti. Zbog toga film izaziva snažne emocije kod gledalaca. Prikazivanje na festivalu doprinosi širenju svesti o značaju međuljudskih odnosa. Takođe, film podstiče razgovor o ulozi prijateljstva u savremenom društvu. Na kraju, Menartina poruka ostaje jasna: prijateljstva su temeljne vrednosti koje ne smemo zanemariti.

Pročitaj još

Kultura

Posao od 9 do 5 više nije jedina opcija: Kako izgleda nova radna kultura?

Objavljeno pre

,

Objavio:

A young woman multitasks with a phone call and notebook in a casual home office setting.

Radni dan od 9 do 5 dugo je predstavljao standard sigurnog zaposlenja. Dolazak u kancelariju, osam sati rada, pauza i povratak kući bili su deo rutine koju je malo ko preispitivao. Danas se ta slika menja. Fleksibilno radno vreme, rad na daljinu, hibridni modeli i freelance angažmani postaju sve prisutniji, posebno među mlađim zaposlenima.

Promena nije došla samo zbog tehnologije. Promenio se i način na koji ljudi posmatraju posao. Sve je manje važno gde se posao obavlja, a sve više šta se njime postiže. Zaposleni žele veću kontrolu nad svojim vremenom i mogućnost da poslovne obaveze uklope sa privatnim životom.

Rad od kuće postao je jedan od najvidljivijih simbola nove radne kulture. Nekome donosi više slobode, manje vremena provedenog u prevozu i bolju organizaciju dana. Drugima, međutim, donosi problem razdvajanja posla i privatnog života, pa radni dan lako može da se produži i nakon formalnog završetka radnog vremena.

Istovremeno, sve više ljudi bira freelance i projektni rad. Umesto jednog poslodavca i klasičnog radnog odnosa, karijera se može graditi kroz više klijenata, projekata i izvora prihoda. Takav način rada pruža veću slobodu, ali sa sobom nosi i veću odgovornost za pronalaženje posla, finansijsku stabilnost i planiranje budućnosti.

Kompanije se zbog toga suočavaju sa novim očekivanjima zaposlenih. Plata više nije jedini kriterijum. Fleksibilnost, mogućnost rada od kuće, slobodni dani, atmosfera u timu i prostor za privatni život postaju važni faktori prilikom izbora poslodavca.

Ipak, nova radna kultura ne znači da će tradicionalni model nestati. Za mnoge profesije kancelarija, fiksno radno vreme i rad u timu i dalje su najbolja opcija. Budućnost rada verovatno neće biti jedan univerzalni model, već kombinacija različitih načina rada.

Suština promene je u tome što posao sve manje određuje kako mora da izgleda ceo naš dan. Nova generacija zaposlenih ne traži nužno manje rada — traži više slobode da odluči kako će taj rad izgledati.

Pročitaj još

Muzika

Tišina postaje luksuz: Zašto ljudi beže od stalne buke?

Objavljeno pre

,

Objavio:

A group of friends enjoying a vibrant indoor party with music and dancing.

U svetu u kojem smo gotovo neprestano okruženi zvukovima, tišina je postala nešto što se sve teže pronalazi. Saobraćaj, telefoni, televizori, obaveštenja, razgovori, muzika i buka iz okruženja čine da mnogi ljudi tokom dana gotovo nikada nemaju trenutak potpune tišine.

Zato se menja i odnos prema miru. Ono što je nekada bilo potpuno normalno danas se doživljava kao svojevrsni luksuz. Ljudi sve češće biraju mirnije kafiće, prirodu, vikendice van grada ili jednostavno nekoliko sati bez telefona i drugih uređaja.

Jedan od razloga je konstantna dostupnost. Telefon nas povezuje sa poslom, porodicom, prijateljima i informacijama, ali istovremeno stvara osećaj da u svakom trenutku nešto moramo da proverimo. Čak i kada nema fizičke buke, ekran može da stvori mentalnu buku kroz poruke, vesti, video-snimke i obaveštenja.

Zbog toga se potreba za tišinom sve više povezuje sa odmorom. Mnogi ljudi ne žele još jedan sadržaj, još jednu destinaciju ili još jednu aktivnost. Žele nekoliko sati tokom kojih niko ništa ne traži od njih.

Ovaj trend primećuje se i u načinu na koji ljudi biraju mesta za odmor. Umesto isključivo popularnih i prometnih destinacija, sve više pažnje privlače mirna mesta, priroda i smeštaji udaljeni od gradske gužve. Tišina postaje deo doživljaja koji se plaća.

Ipak, možda najveća promena dešava se u svakodnevnom životu. Sve više ljudi pokušava da uvede male periode bez ekrana — jutro bez telefona, šetnju bez slušalica ili večernji period bez društvenih mreža.

U vremenu kada se pažnja neprestano traži, sposobnost da se isključimo postaje sve vrednija.

Možda tišina nikada nije bila luksuz. Možda smo tek sada shvatili koliko nam je nedostajala.

Pročitaj još

U Trendu