Connect with us

IT

Prva misija Artemis sa posadom: lansiranje astronauta ka Mesečevoj orbiti

NASA šalje četvoro astronauta na desetodnevno putovanje oko Meseca u okviru Artemis II misije, lansiranje iz Kennedy Space Centra

Published

on

g2fd10b786009c573200a801763ec200edec0f4322dc17454e0d108a56bd4d167082066579d25803d49a05ee86819e8820674fcecf66bfb64adf33d6977bd43ec_1280

NASA šalje četvoro astronauta na desetodnevno putovanje oko Meseca u okviru Artemis II misije, lansiranje iz Kennedy Space Centra

NASA je danas pokrenula prvu misiju sa posadom u okviru svog Artemis programa, Artemis II, sa lansiranjem iz Kennedy Space Centra na Floridi. Ova misija, koja uključuje četiri astronauta — Reida Wisemana, Victora Glovera, Christinu Koch i Jeremyja Hansena iz Kanadske svemirske agencije — predstavlja prvo putovanje ljudi u duboki svemir još od Apollo programa. Lansiranje je zakazano u dvokratnom vremenskom prozoru koji počinje u 18:24 po lokalnom vremenu. Prema najavama iz NASA-e, vremenski uslovi za lansiranje su povoljni sa 80 odsto šanse za uspeh, a inženjeri su prethodnog dana završili ključne provere sistema Space Launch System (SLS) rakete.

Veče pred lansiranje, timovi su prebacili sistem u završnu konfiguraciju, dok je rano jutros aktiviran sekvencer za lansiranje sa zemlje. Pripreme za punjenje goriva SLS rakete počele su rano ujutru, a kompletan prenos događaja dostupan je putem NASA+ platforme i drugih servisa.

Artemis II misija ima za cilj desetodnevni let oko Meseca, tokom kojeg će posada u Orion letelici pratiti uticaj dubokog svemira na ljudsko zdravlje i ponašanje. Ova misija je prvi put da SLS i Orion sistem prevoze ljudsku posadu, što je ključan korak ka budućem povratku ljudi na površinu Meseca. Prethodni pokušaji lansiranja u februaru i martu odloženi su zbog tehničkih problema sa curenjem vodonika i helijuma, a ukoliko današnje lansiranje ne bude uspešno, sledeća prilika predviđena je za 6. april.

Artemis II ne samo da testira sve elemente novog sistema za ljudske misije, već postavlja i temelje za buduće letove s posadom na Mesec i dalje. Ova misija predstavlja značajni korak za američki svemirski program i međunarodnu saradnju, s obzirom na učešće astronaute iz Kanade, kao i pripremu za sledeće faze istraživanja dubokog svemira.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

IT

Režiser filma The AI Doc otkriva strahove i dileme koje izaziva veštačka inteligencija

Daniel Roher analizira potencijalne posledice AI tehnologije kroz film, naglašavajući potrebu za kritičkim pristupom i kolektivnom akcijom

Published

on

By

Daniel Roher analizira potencijalne posledice AI tehnologije kroz film, naglašavajući potrebu za kritičkim pristupom i kolektivnom akcijom

Novi dokumentarni film ‘The AI Doc: Or, How I Became an Apocaloptimist’ reditelja Daniela Rohera, dobitnika Oskara za film ‘Navalny’, upravo je stigao u bioskope i izazvao pažnju stručne i šire javnosti. Ovaj film, nastao iz ličnih strahova autora prema veštačkoj inteligenciji (AI), ima za cilj da pruži jasnoću u vreme kada su diskusije o AI-u često podeljene između preteranog optimizma i apokaliptičnih scenarija.

Roher je u intervjuu istakao da je motivaciju za projekat pronašao u sopstvenoj nesigurnosti u vezi sa AI-jem, te je odlučio da kroz film istraži i predstavi različite perspektive – od zagovornika tehnologije do njenih najglasnijih kritičara. Prema njegovim rečima, film je zamišljen kao ‘prvi sastanak’ sa AI-jem, gde publika ima priliku da čuje argumente obe strane i na taj način stekne uravnotežen pogled na budućnost ove tehnologije.

Sam reditelj koristi termin ‘apokaloptimista’ da bi opisao svoj ambivalentan stav prema AI-u, ističući da nije realno posmatrati ovu temu isključivo kroz prizmu katastrofe ili neograničenog napretka. On upozorava i na činjenicu da su ključni akteri razvoja AI-ja često osobe sa veoma uskim pogledima na svet, fokusirane na tehnološki i poslovni uspeh, a manje na širu društvenu odgovornost. Kao primer navodi poslednji slučaj sa OpenAI Sora video aplikacijom, koja je povučena nakon javnih kritika zbog potencijalnog zloupotrebljavanja za kreiranje realističnih deepfake sadržaja.

Roher naglašava da je važno ne prepustiti se cinizmu i pesimizmu, već insistirati na kolektivnoj akciji i odgovornosti. On smatra da je moguće uticati na tok razvoja AI-ja kroz javnu debatu i kritičko preispitivanje odluka tehnološke industrije. Film ‘The AI Doc’ zato pokušava da podstakne upravo takvu vrstu promišljanja, sa ciljem da širu publiku angažuje na razumevanju i oblikovanju budućnosti tehnologije.

Ovaj dokumentarac dolazi u trenutku kada se veštačka inteligencija nalazi u centru globalnih debata, a njegove poruke odjekuju među svima koji su zabrinuti zbog brzog tempa promena i neizvesnosti koju AI donosi.

Pročitaj još

IT

Subaru predstavlja Getaway, prvi električni SUV sa tri reda sedišta

Model baziran na Toyota e-TNGA platformi nudi više od 480 km dometa i napredno AWD rešenje, dolazi krajem 2026.

Published

on

By

Model baziran na Toyota e-TNGA platformi nudi više od 480 km dometa i napredno AWD rešenje, dolazi krajem 2026.

Subaru je na sajmu automobila u Njujorku najavio svoj prvi električni SUV sa tri reda sedišta – model Getaway. Ovaj automobil koristi Toyota e-TNGA platformu, što ga tehnički približava budućem Highlander EV modelu, a namenjen je kupcima koji žele prostrano električno vozilo sa naprednim pogonom na sve točkove. Prve verzije Getaway-a stižu krajem 2026. godine, a odlikuju se baterijom kapaciteta 95,8 kWh i dometom od preko 480 kilometara sa jednim punjenjem.

Svi modeli će standardno dolaziti sa Subaru Symmetrical AWD sistemom, snagom od 420 konjskih snaga i NACS-kompatibilnim priključkom za punjenje. Maksimalna snaga punjenja je 150 kW, a proizvođač navodi da je moguće napuniti bateriju od 10 do 80% za oko 30 minuta. Model Getaway ubrzava od 0 do 100 km/h za manje od pet sekundi, dok tehnologija predgrevanja baterije omogućava održavanje brzine punjenja i pri niskim temperaturama, čak do -10°C.

U prvoj polovini 2027. Subaru će plasirati i verziju sa manjom baterijom od 77 kWh, takođe u kombinaciji sa pogonom na sve točkove. Terenka nudi klirens od 21 cm, X-Mode sistem sa podešavanjima za sneg, blato, upravljanje trakcijom i asistenciju pri spuštanju, a deklarisana vučna sposobnost iznosi do 1.590 kg.

Unutrašnjost Getaway-a omogućava prevoz do sedam osoba sa klupom u drugom redu, dok opcija sa dva “kapiten” sedišta spušta kapacitet na šest putnika. Centralni infotainment koristi 14-inčni ekran sa podrškom za bežični Android Auto i Apple CarPlay, a vozač ima na raspolaganju i 12,3-inčnu digitalnu instrument tablu. Prtljažnik nudi do 1.290 litara prostora sa preklopljenim trećim redom, što prema navodima Subaru-a premašuje konkurente kao što je Kia EV9.

Model dolazi standardno sa grejanim prednjim sedištima, dok su u višim paketima dostupna i ventilacija prednjih i drugih sedišta, kao i grejani volan. Krovne šine su dostupne u većini paketa opreme, dok kupci mogu birati između 19 i 20-inčnih točkova.

Detalji o cenama i kompletnim paketima opreme biće saopšteni bliže zvaničnom početku prodaje krajem 2026. godine. Ovaj model, iako u velikoj meri deli osnovu sa Toyota Highlander EV, predstavlja značajan korak za Subaru u širenju električne ponude namenjene porodicama i ljubiteljima avanture.

Pročitaj još

IT

Kako da pročitate izbrisane WhatsApp poruke koristeći funkcije telefona

Iskoristite ugrađene opcije Android sistema za pristup porukama obrisanim pre čitanja

Published

on

By

Iskoristite ugrađene opcije Android sistema za pristup porukama obrisanim pre čitanja

WhatsApp, kao jedna od najpopularnijih aplikacija za razmenu poruka, često izaziva radoznalost korisnika kada se u ćaskanju pojavi obaveštenje „Ova poruka je obrisana“. Iako mnogi veruju da je nemoguće saznati sadržaj takvih poruka bez dodatnih aplikacija, postoji rešenje koje koristi opcije samog operativnog sistema telefona, bez potrebe za instaliranjem softvera treće strane.

Ova metoda oslanja se na dnevnik obaveštenja Android uređaja. Kada korisnik primi WhatsApp poruku, njen sadržaj se prikazuje i u obaveštenju sistema. Čak i ako pošiljalac obriše poruku pre nego što je primalac pročita, originalni tekst može ostati sačuvan u istoriji obaveštenja, sve dok ova opcija postoji na uređaju i prethodno je aktivirana.

Postupak je jednostavan: potrebno je izaći iz WhatsApp aplikacije i otvoriti sekciju za podešavanja telefona. Zatim korisnik treba da uđe u deo Obaveštenja, potom u Napredna podešavanja, i tu pronađe opciju Istorija obaveštenja. Kada je ova funkcija uključena, dnevnik prikazuje sva primljena obaveštenja, uključujući i one iz WhatsApp-a, pa je moguće pročitati originalni sadržaj čak i nakon što je poruka izbrisana iz samog razgovora.

Važno je napomenuti da je ova opcija dostupna samo na uređajima na kojima se istorija obaveštenja može aktivirati, a sam dnevnik beleži obaveštenja samo od trenutka kada je funkcija uključena. Ako opcija nije unapred aktivirana, prethodno obrisane poruke neće biti dostupne. Ova metoda ne zahteva tehničku ekspertizu i ne koristi spoljne aplikacije, čime se izbegavaju potencijalni sigurnosni rizici i zaštita privatnosti ostaje očuvana.

Ovakav pristup je namenjen korisnicima koji žele da saznaju šta je pisalo u porukama koje su uklonjene pre nego što su ih pročitali, a može biti koristan i u slučajevima kada je važno proveriti informacije koje su naknadno povučene iz razgovora. Funkcija je deo Android sistema i koristi se u okviru standardnog menija podešavanja na većini novijih uređaja.

Pročitaj još

U Trendu