Connect with us

Hronika

Kako forenzičari određuju vreme smrti? Sitni detalji otkrivaju mnogo više nego što mislite

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Jedno od najčešćih pitanja u kriminalističkim istragama jeste kada je tačno nastupila smrt. Iako se u filmovima često stiče utisak da forenzičari mogu da odrede vreme smrti gotovo u minut, stvarnost je znatno složenija.

Stručnjaci ne oslanjaju se na jedan dokaz, već analiziraju čitav niz promena koje se dešavaju u ljudskom organizmu nakon smrti. Tek kada se svi podaci uporede, moguće je proceniti vremenski okvir u kojem je osoba preminula.

Jedan od prvih pokazatelja jeste temperatura tela. Nakon smrti organizam više ne proizvodi toplotu, pa telo postepeno poprima temperaturu okoline. Međutim, brzina hlađenja zavisi od brojnih faktora – spoljne temperature, odeće, telesne građe, vlažnosti vazduha i mesta na kojem je telo pronađeno. Zbog toga sama temperatura nikada nije dovoljan dokaz.

Važan trag predstavlja i mrtvačka ukočenost (rigor mortis). Nekoliko sati nakon smrti mišići počinju da se ukrućuju, a kasnije se ponovo opuštaju. Forenzičari procenjuju u kojoj fazi se ukočenost nalazi, ali i taj podatak tumače zajedno sa ostalim nalazima.

Još jedan značajan pokazatelj su mrtvačke mrlje (livor mortis). Nakon prestanka rada srca krv se pod dejstvom gravitacije sliva u najniže delove tela, stvarajući karakteristične ljubičaste ili tamnocrvene promene na koži. Njihov raspored može da pokaže ne samo približno vreme smrti, već i da li je telo pomerano nakon što je osoba preminula.

Forenzičari analiziraju i stanje želuca i sistema za varenje. Ako je poznato kada je preminuli poslednji put jeo, sadržaj želuca može pomoći u određivanju približnog vremena smrti. Ipak, i ovaj metod ima ograničenja jer brzina varenja zavisi od vrste hrane, zdravstvenog stanja i brojnih drugih faktora.

Kod tela koja su pronađena nakon više dana ili nedelja, stručnjaci proučavaju stepen raspadanja. Na brzinu tih procesa utiču temperatura, vlaga, prisustvo vode, izloženost suncu i drugi uslovi iz okoline.

U pojedinim slučajevima značajnu ulogu imaju i insekti. Grana forenzike poznata kao forenzička entomologija proučava razvoj muva i drugih insekata koji naseljavaju telo nakon smrti. Pošto se njihov životni ciklus odvija predvidivim tempom, stručnjaci mogu da procene koliko je vremena proteklo od smrti, posebno kada je telo duže vreme bilo na otvorenom.

Osim pregleda tela, istražitelji analiziraju i sve okolnosti slučaja – snimke nadzornih kamera, telefonske podatke, izjave svedoka, medicinsku dokumentaciju, meteorološke uslove i druge tragove. Tek kombinovanjem svih ovih informacija dobija se najpreciznija procena.

Zbog toga forenzičari gotovo nikada ne saopštavaju tačno vreme smrti, već određuju vremenski interval u kojem je ona najverovatnije nastupila. Upravo taj interval često predstavlja jedan od ključnih dokaza u rasvetljavanju zločina i može biti presudan za potvrđivanje ili obaranje alibija osumnjičenih.

Pročitaj još

Domaće

Osumnjičen turski državljanin za ubistvo Ruskinje u Borči, istraga u toku

Više javno tužilaštvo vodi istragu, osumnjičeni negira delo, predložen pritvor zbog opasnosti od bekstva

Objavljeno pre

,

Objavio:

Osumnjičen turski državljanin za ubistvo Ruskinje u Borči, istraga u toku – ubistvo u Borči

Više javno tužilaštvo vodi istragu, osumnjičeni negira delo, predložen pritvor zbog opasnosti od bekstva

Turski državljanin K.E. (24) osumnjičen je za ubistvo ruske državljanke Ljudmile Turkov Konstantinovne u stanu na teritoriji opštine Palilula, naselje Borča, 26.07.2026. godine. Prema policijskim izvorima, slučaj ubistvo u Borči pokrenuo je istragu koja je u toku. Osumnjičeni je priveden i saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu zbog sumnje da je na svirep i podmukao način lišio života žrtvu.

Prema dostupnim informacijama, osumnjičeni je na saslušanju negirao izvršenje krivičnog dela koje mu se stavlja na teret. Tužilaštvo je, međutim, predložilo određivanje pritvora za K.E. zbog opasnosti od bekstva. Takođe, navodi se da postoji mogućnost uticaja na svedoke, kao i opasnost da bi osumnjičeni mogao ponoviti krivično delo u kratkom vremenskom periodu.

Tok istrage i dalje postupanje institucija

Nadležno tužilaštvo navodi da je za krivično delo koje se K.E. stavlja na teret propisana kazna zatvora preko 10 godina. Osim toga, način izvršenja i težina posledica doveli su do uznemirenja javnosti, što može ugroziti nesmetano i pravično vođenje krivičnog postupka. Zbog toga je predložen pritvor, a sud je obavešten o svim relevantnim okolnostima.

Pored toga, u zvaničnoj izjavi istaknuto je da se istraga nastavlja radi utvrđivanja svih detalja događaja. Policija i tužilaštvo sarađuju u prikupljanju dokaza i ispitivanju svedoka. U međuvremenu, osumnjičeni ostaje pod nadzorom nadležnih organa dok se ne donese odluka o pritvoru.

Šira okolnost slučaja ubistva u Borči

Prema informacijama iz istrage, slučaj ubistvo u Borči izazvao je pažnju javnosti zbog načina izvršenja i posledica. S obzirom na ozbiljnost dela, javnost je uznemirena, a nadležni organi ističu da preduzimaju sve mere kako bi zaštitili tok postupka i obezbedili pravično suđenje. U ovom trenutku nije poznato više detalja, jer istraga još traje, a novi podaci biće saopšteni kada budu dostupni.

Tužilaštvo i policija nastavljaju rad na prikupljanju relevantnih informacija i dokaza. Konačna odluka o daljim koracima biće doneta nakon završetka svih istražnih radnji. Takođe, javnost će o toku postupka biti blagovremeno obaveštena, kako bi se sprečile dezinformacije i sačuvala objektivnost izveštavanja.

Pročitaj još

Domaće

Ubio očuha a majka zbog njega završila na psihijatriji: Evo gde je dečak (14) koji je juče svirepo izbo hirurga

Više javno tužilaštvo vodi istragu, dečaku određen pritvor od 30 dana nakon incidenta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ubistvo hirurga u Banatskim Karlovcima, pritvor za maloletnog osumnjičenog – napad nožem u Banatskim Karlovcima

Više javno tužilaštvo vodi istragu, dečaku određen pritvor od 30 dana nakon incidenta

Poznati hirurg iz Vršca, dr Aleksandar Ilić (42), ubijen je 31.07.2020. godine u večernjim satima u porodičnoj kući u Banatskim Karlovcima. Prema policijskim izvorima, za ovaj incident osumnjičen je maloletni sin emotivne partnerke žrtve, kome je određen pritvor od 30 dana. Ovaj slučaj, napad nožem u Banatskim Karlovcima, potresao je lokalnu zajednicu, a istragu vodi Više javno tužilaštvo u Pančevu.

Tokom istrage utvrđeno je da je do incidenta došlo nakon što je između žrtve i partnerke izbila svađa. Prema nezvaničnim informacijama, maloletni dečak je tada upotrebio nož. Istog dana, majka osumnjičenog, koja je po struci endokrinolog, smeštena je na odeljenje neuropsihijatrije u Vršcu. Ova informacija potvrđena je iz bolničkih izvora, a kolege navode da je bila profesionalna i posvećena poslu.

Okolnosti napada nožem u Banatskim Karlovcima

Dan pre tragičnog događaja, osumnjičeni dečak je sa očuhom bio na pregledu kod dermatologa. Ništa, prema navodima osoba bliskih porodici, nije ukazivalo na mogući sukob. Ipak, kako se nezvanično saznaje, maloletnik je u poslednje vreme bio poznat po učestvovanju u nekoliko tuča sa vršnjacima. Ovo je, prema izjavama iz škole, izazvalo zabrinutost kod nastavnika i roditelja.

Kolege nastradalog hirurga dr Aleksandra Ilića iz Opšte bolnice u Vršcu su u šoku zbog gubitka. „Bio je izuzetan kolega, nikada nismo primetili da ima privatne probleme“, navodi se u zajedničkoj izjavi zaposlenih. Takođe, istaknuto je da je dr Ilić ostavio dubok trag u medicinskoj zajednici Vršca i šire.

Tok istrage i pravni postupak

Sud u Pančevu je, na predlog Višeg javnog tužilaštva, odredio pritvor od 30 dana za maloletnog osumnjičenog. Na teret mu se stavlja krivično delo za koje je zaprećena kazna zatvora najmanje 10 godina, što je potvrdio i portparol tužilaštva. „Istraga je u toku, ispitujemo sve okolnosti slučaja napad nožem u Banatskim Karlovcima“, izjavio je predstavnik tužilaštva.

U međuvremenu, majka osumnjičenog i dalje se nalazi na lečenju. Njen premeštaj iz Opšte bolnice u Specijalnu psihijatrijsku bolnicu desio se nekoliko meseci pre incidenta. Kolege i dalje ističu njenu profesionalnost, napominjući da su svi zatečeni događajem.

Pored toga, lokalna zajednica izražava zabrinutost i očekuje rezultate istrage. Očekuje se da će nadležni organi u narednim danima doneti odluke na osnovu prikupljenih dokaza. Tokom istrage biće saslušani svi relevantni svedoci, a javnost će o daljim koracima biti blagovremeno obaveštena.

Pročitaj još

Domaće

Saobraćajna nesreća na autoputu Beograd – Novi Sad, poginuo muškarac

Policija sprovodi istragu, vozilo je sletelo sa puta između Banovaca i Batajnice

Objavljeno pre

,

Objavio:

Saobraćajna nesreća na autoputu Beograd – Novi Sad, poginuo muškarac

Policija sprovodi istragu, vozilo je sletelo sa puta između Banovaca i Batajnice

Muškarac star 45 godina poginuo je u saobraćajnoj nesreći na autoputu Beograd – Novi Sad. Nesreća se dogodila 27.06.2024. u 22:05 časova, na deonici između Banovaca i Batajnice, kako je saopšteno iz Hitne pomoći. Prema prvim informacijama, automobil je iz za sada nepoznatih razloga sleteo sa puta, a ekipe su na licu mesta mogle da konstatuju smrt vozača.

Tokom iste noći, Hitna pomoć je intervenisala ukupno 123 puta. Pored nesreće na autoputu Beograd – Novi Sad, zabeležene su još dve nezgode sa teškim povredama. Muškarac star 50 godina povređen je u autobusu kod Altine u 20:13 časova, dok je biciklistkinja (30) pala na Brankovom mostu oko 00:40 časova. Oboje su pretrpeli ozbiljne povrede.

Detalji nesreće na autoputu Beograd – Novi Sad

Automobil kojim je upravljao nastradali muškarac sleteo je sa puta između Banovaca i Batajnice. Razlozi gubitka kontrole nad vozilom još nisu poznati. Na mesto događaja odmah je izašla dežurna ekipa Hitne pomoći, ali su mogli samo da konstatuju smrt muškarca.

Pored ove nesreće, tokom noći su se dogodile i druge teške nezgode. Ekipe su intervenisale kod Altine i Brankovog mosta, gde su povređene dve osobe. Sve intervencije su obavljene u kratkom vremenskom intervalu, što dodatno opterećuje resurse službi.

Broj intervencija i stanje povređenih

Prema zvaničnoj izjavi, Hitna pomoć je tokom noći imala ukupno 123 intervencije. Od toga, 23 intervencije su obavljene na javnim mestima. Najveći broj poziva odnosio se na hronične kardiovaskularne bolesnike i pacijente sa respiratornim tegobama.

Takođe, zabeležen je i povećan broj intervencija kod psihijatrijskih bolesnika i osoba sa astmom. Nekoliko intervencija izvršeno je zbog osoba u alkoholisanom stanju, koje su potom prevezene na odeljenje toksikologije radi detoksikacije. Ove cifre ukazuju na veliko opterećenje medicinskih službi tokom noći.

Istraga i zvanične informacije

„Istraga je u toku, sve okolnosti nesreće se ispituju“, navode iz Hitne pomoći. Zvanični uzrok nesreće još nije utvrđen, a nadležne službe prikupljaju dodatne informacije sa mesta događaja. Saobraćaj na autoputu Beograd – Novi Sad odvijao se otežano tokom uviđaja.

Konačan izveštaj o uzroku nesreće očekuje se nakon završetka veštačenja. Pored toga, slične nezgode su se događale i ranije na ovoj deonici, što dodatno podseća na potrebu za oprezom u saobraćaju. Ekipe Hitne pomoći apeluju na vozače da prilagode brzinu i poštuju saobraćajne propise.

Pročitaj još

U Trendu