Connect with us

Biznis

Grčka, Crna Gora, Albanija ili Turska: Evo koliko novca zaista treba četvoročlanoj porodici za sedam dana na moru

Objavljeno pre

,

Idyllic beach scene with palm trees and sun loungers under clear blue sky, perfect for relaxation. Violeta Galeana

Sedam noćenja, put, hrana, ležaljke, putarine i nekoliko porodičnih izlazaka mogu da naprave ogromnu razliku u konačnom računu. Uporedili smo koliko bi četvoročlanu porodicu tokom leta 2026. mogao da košta odmor u Grčkoj, Crnoj Gori, Albaniji i Turskoj. Najjeftinija opcija nije uvek ona koja tako izgleda na prvi pogled.

Kada porodica vidi oglas za apartman od 50 ili 60 evra po noćenju, lako može da zaključi da će joj za sedmodnevno letovanje biti potrebno svega nekoliko stotina evra.

Međutim, cena smeštaja predstavlja samo deo računa.

Gorivo, putarine, hrana, boravišna taksa, parking, ležaljke, piće na plaži i barem nekoliko večera u restoranu mogu da povećaju konačan trošak za još nekoliko stotina evra.

Zato smo napravili okvirnu računicu za porodicu sa dvoje odraslih i dvoje dece koja putuje iz Beograda i provodi sedam noći na moru u drugoj polovini jula 2026. godine.

Za Grčku, Crnu Goru i Albaniju računali smo putovanje sopstvenim automobilom i boravak u porodičnom apartmanu. Za Tursku smo uzeli avionski paket sa transferom i uslugom „all inclusive“, jer je to način na koji najveći broj porodica iz Srbije posećuje tursku obalu.

Koliko ukupno treba pripremiti?

Na osnovu aktuelnih ponuda i uobičajenih dodatnih troškova, okvirna računica izgleda ovako:

Destinacija Smeštaj i prevoz Hrana i svakodnevni troškovi Okvirno ukupno
Crna Gora 830–1.210 € 470–690 € 1.300–1.900 €
Albanija 800–1.200 € 550–800 € 1.350–2.000 €
Grčka 850–1.250 € 600–800 € 1.450–2.050 €
Turska, avion i „all inclusive“ 2.300–3.300 € 300–400 € 2.600–3.700 €

Ovo nisu fiksne cene, već realistični rasponi. Konačan iznos zavisi od termina, uzrasta dece, letovališta, udaljenosti apartmana od plaže, potrošnje automobila i navika porodice.

Crna Gora: Najniži početni trošak, ali dnevna potrošnja raste

Crna Gora na prvi pogled deluje kao najjednostavniji i najpovoljniji izbor. Put je kraći nego do većine popularnih mesta u Grčkoj i Albaniji, a nema avionskih karata niti velikih troškova transfera.

U aktuelnim ponudama za leto 2026. mogu se pronaći apartmanski aranžmani u Budvi i Bečićima sa istaknutim početnim cenama od 19 evra, dok ponude za Rafailoviće počinju od 29 evra. Te cene uglavnom predstavljaju najpovoljnije termine ili cenu po osobi, pa nisu dovoljne za konačan obračun porodičnog odmora.

Za pristojan četvorokrevetni apartman u julu realno je planirati približno 650 do 950 evra za sedam noćenja, posebno u Budvi, Bečićima ili Rafailovićima.

Gorivo, putarine i usputni troškovi mogu da dodaju još oko 180 do 260 evra. Prednost je to što porodica može poneti deo hrane od kuće, a put ne zahteva dodatno noćenje.

Najveća nepoznanica je dnevna potrošnja. Ručkovi, večere, piće, sladoledi, parking i plažni mobilijar lako mogu da odnesu dodatnih 470 do 690 evra.

kotor, cove, city, monuments, montenegro, island, nature, sea, ocean

kasjanf

Konačna računica za Crnu Goru

  • Apartman: 650–950 €
  • Prevoz: 180–260 €
  • Hrana: 350–500 €
  • Plaža, parking i ostalo: 120–190 €

Ukupno: približno 1.300–1.900 evra

Crna Gora je zato najjeftinija kada porodica pronađe smeštaj sa parkingom i kuhinjom, priprema deo obroka i izbegava svakodnevno korišćenje ležaljki i restorana.

Albanija: Povoljniji smeštaj, ali put može da poveća račun

Albanija se poslednjih godina izdvojila kao alternativa Grčkoj i Crnoj Gori. Najpopularniji su Drač, Valona, Saranda i Ksamil, ali između njih postoje velike razlike u cenama.

Dostupne ponude pokazuju da se apartmani u Albaniji mogu pronaći od oko 30 evra po noćenju, ali se raspon ponude penje i iznad 200 evra, zavisno od mesta, standarda i termina. U Sarandi su tokom letnje sezone zabeležene početne cene smeštaja od oko 50 funti po noćenju, dok je Ksamil zbog velike potražnje često skuplji od očekivanog.

Za četvoročlanu porodicu razumno je planirati 550 do 850 evra za sedam noćenja u apartmanu. Drač uglavnom omogućava povoljnije opcije, dok Saranda i naročito Ksamil mogu značajno podići budžet.

Prevoz iz Srbije može koštati 250 do 350 evra, kada se saberu gorivo, putarine i mogući troškovi na ruti. Put do južne Albanije je duži, pa porodice koje putuju sa malom decom ponekad dodaju i jedno usputno noćenje.

Hrana može biti povoljnija nego u najpoznatijim grčkim letovalištima, ali cene na popularnim plažama i u restoranima više nisu simbolične.

red boat on body of water near brown wooden foot board

Polina Rytova

Konačna računica za Albaniju

  • Apartman: 550–850 €
  • Prevoz: 250–350 €
  • Hrana: 400–550 €
  • Plaže, parking i ostalo: 150–250 €

Ukupno: približno 1.350–2.000 evra

Albanija može biti veoma povoljna za porodicu koja izabere Drač ili manje mesto. Međutim, odmor u popularnom Ksamilu tokom špica sezone može koštati gotovo isto kao letovanje u Grčkoj.

Grčka: Smeštaj nije jedini veliki trošak

Grčka ostaje jedan od najtraženijih izbora među turistima iz Srbije. Halkidiki i Olimpska regija posebno su popularni među porodicama koje putuju automobilom.

Turističke agencije za leto 2026. oglašavaju najpovoljnije aranžmane u Olimpskoj regiji od 129 evra, na Kasandri od 139 evra i na Lefkadi od 149 evra. Reč je o početnim cenama koje zavise od termina, tipa smeštaja i prevoza, pa četvoročlana porodica u julu obično plaća znatno više.

Za sedam noćenja u četvorokrevetnom apartmanu tokom druge polovine jula realno je izdvojiti oko 600 do 900 evra. Apartmani blizu plaže, sa odvojenom spavaćom sobom i sopstvenim parkingom mogu biti i skuplji.

Put automobilom do severne Grčke može koštati približno 250 do 350 evra. U račun ulaze gorivo, putarine kroz Srbiju i Severnu Makedoniju, kao i kraća vožnja po Grčkoj.

Od 1. jula 2026. putarina za putnički automobil od Beograda do Preševa iznosi 1.030 dinara u jednom smeru, odnosno 2.060 dinara za odlazak i povratak.

Veći udar na budžet dolazi na samom odmoru. Ako porodica priprema doručak i deo ručkova u apartmanu, a u restoran odlazi nekoliko puta, za hranu je potrebno oko 450 do 600 evra.

Ležaljke, piće na plaži, boravišne dažbine, parking i poneki izlet mogu dodati još 150 do 200 evra.

beach, cliff, bay, sea, ocean, blue sea, blue ocean, scenery, scenic, landscape, seascape, nature, corfu, greece, beach, beach, beach, sea, sea, ocean, nature, nature, nature, nature, nature, greece

moorpheus

Konačna računica za Grčku

  • Apartman: 600–900 €
  • Prevoz: 250–350 €
  • Hrana: 450–600 €
  • Plaža, takse i ostalo: 150–200 €

Ukupno: približno 1.450–2.050 evra

Grčka je najisplativija kada porodica rezerviše ranije, bira sever zemlje i koristi apartman sa kuhinjom. Ostrva do kojih se putuje avionom ili trajektom predstavljaju sasvim drugu i znatno skuplju računicu.

Turska: Najskuplja na početku, ali sa najmanje nepredviđenih izdataka

Turska u prvom trenutku izgleda ubedljivo najskuplje. Međutim, većina porodičnih aranžmana uključuje avionski prevoz, aerodromske takse, transfer, hotel, obroke, piće i brojne sadržaje za decu.

Turističke agencije za leto 2026. posebno izdvajaju hotele u kojima je smeštaj za dvoje dece besplatan, ali se avionske karte, takse i druge doplate uglavnom plaćaju.

Porodični paket za sedam noćenja u hotelu sa četiri ili pet zvezdica može okvirno koštati od 2.300 do 3.300 evra, u zavisnosti od termina, hotela i uzrasta dece.

Najveća prednost je predvidivost budžeta. Pošto su hrana, piće, bazeni, animacija i često plažni sadržaji uključeni u cenu, porodica može da provede odmor sa vrlo malo dodatnih troškova.

Ipak, treba uračunati osiguranje, prevoz ili parking do aerodroma, eventualnu doplatu za prtljag, izlete i ličnu potrošnju. Za to je razumno ostaviti još 300 do 400 evra.

city buildings near body of water during daytime

Engin Yapici

Konačna računica za Tursku

  • Paket sa avionom i „all inclusive“ uslugom: 2.300–3.300 €
  • Osiguranje, parking, izleti i lična potrošnja: 300–400 €

Ukupno: približno 2.600–3.700 evra

Turska je najskuplja u apsolutnom iznosu, ali može biti konkurentna kvalitetnijem hotelskom odmoru u Grčkoj ili Crnoj Gori. Posebno se isplati porodicama sa mlađom decom koje najveći deo vremena provode u hotelu.

Ko je pobednik?

Ako je jedino merilo najniži mogući račun, Crna Gora ima malu prednost, prvenstveno zbog kraćeg puta.

Odmah iza nje nalazi se Albanija, pod uslovom da porodica ne bira najskuplje delove Sarande i Ksamila.

Grčka je nešto skuplja, ali nudi širok izbor smeštaja i jednostavniji model putovanja za porodice koje već poznaju rutu.

Turska zahteva najveći početni budžet, ali donosi najpredvidljiviju potrošnju, jer je najveći deo odmora plaćen unapred.

Skriveni troškovi koje porodice često zaborave

Razlika između planiranog i stvarnog računa najčešće nastaje zbog sitnih izdataka koji se ponavljaju svakog dana.

Četiri pića na plaži, sladoledi, parking i ležaljke mogu dnevno koštati 30 do 60 evra. Za sedam dana to je dodatnih 210 do 420 evra.

U konačan budžet zato treba uključiti:

  • putno zdravstveno osiguranje;
  • boravišne ili klimatske takse;
  • parking kod smeštaja i na plaži;
  • ležaljke i suncobrane;
  • mobilni internet i roming;
  • izlete i ulaznice;
  • rezervu za kvar automobila ili lekove;
  • eventualno noćenje tokom puta.

Konačni odgovor

Četvoročlana porodica koja tokom jula 2026. želi sedam noćenja na moru trebalo bi da pripremi najmanje oko 1.300 do 1.500 evra za skromniji odmor u apartmanu.

Za opuštenije letovanje, sa restoranima, sadržajima na plaži i bez stalnog računanja svakog troška, realniji budžet je između 1.700 i 2.200 evra.

Porodice koje biraju avion i „all inclusive“ hotel u Turskoj trebalo bi da računaju na najmanje 2.600 evra, dok bolji hoteli i atraktivniji termini lako podižu cenu iznad 3.500 evra.

Domaće

Narodna banka Srbije beleži pad inflacionih očekivanja banaka na 3,6 odsto u junu

Građani očekuju inflaciju od 10 odsto, privreda zadržala procenu na 5 odsto treći mesec zaredom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Građani očekuju inflaciju od 10 odsto, privreda zadržala procenu na 5 odsto treći mesec zaredom

Narodna banka Srbije objavila je da su kratkoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora, prema anketi agencije Ninamedija, pala sa 4 odsto u maju na 3,6 odsto u junu, dok su očekivanja privrednika ostala na 5 odsto treći mesec zaredom. Istovremeno, ankete pokazuju značajan pad očekivanja građana – sa 15 odsto u maju na 10 odsto u junu, što je najniži nivo od juna 2024. godine.

Srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora gotovo su nepromenjena i u junskoj anketi iznose 3,5 odsto za dve godine unapred, odnosno 3 odsto za tri godine unapred. Prema julskoj anketi agencije Blumberg, inflaciona očekivanja banaka za godinu dana unapred ostala su na 4 odsto, isto kao prethodnog meseca.

Kratkoročna i srednjoročna očekivanja privrede, prema podacima Ninamedije, u poslednjih godinu dana kreću se u intervalu od 4 do 5 odsto, a u junskoj anketi su zadržana na 5 odsto. Kod stanovništva, srednjoročna inflaciona očekivanja za dve i tri godine unapred iznose 10 odsto i ostala su nepromenjena u odnosu na prethodni mesec.

Narodna banka Srbije podseća da od maja 2015. godine redovno mesečno objavljuje podatke o inflacionim očekivanjima finansijskog sektora, privrede, sindikata i građana, radi transparentne komunikacije sa javnošću.

Pročitaj još

Domaće

Dubai postavio rekord u trgovini dijamantima, promet 41,7 milijardi dolara u 2025. godini

Obim trgovine dostigao 359,5 miliona karata, rast od 42,5 odsto na godišnjem nivou

Objavljeno pre

,

Objavio:

Obim trgovine dostigao 359,5 miliona karata, rast od 42,5 odsto na godišnjem nivou

Centar za robnu razmenu Dubaija (DMCC) saopštio je da je trgovina dijamantima u Dubaiju u 2025. godini dostigla rekordnih 41,7 milijardi dolara (oko 35,6 milijardi evra), prema podacima carinske uprave Emirata. Time je premašen dosadašnji rekord iz 2011. godine, kada je ukupni promet iznosio 40,9 milijardi dolara. Ukupan promet dijamanata u 2025. porastao je za 16,2 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok je fizički obim trgovine dostigao 359,5 miliona karata, što predstavlja rast od 42,5 odsto na godišnjem nivou.

Ovo je prvi put da je Dubai istovremeno premašio rekorde i po vrednosti i po količini trgovine dijamantima. Prirodni dijamanti činili su gotovo celokupnu vrednost prometa, sa 39,9 milijardi dolara (oko 34,1 milijardu evra), odnosno 95,8 odsto ukupne vrednosti. Trgovina obrađenim prirodnim dijamantima porasla je za gotovo 25 odsto i dostigla 18,7 milijardi dolara (oko 16 milijardi evra), a od 2020. godine vrednost ovog segmenta povećana je za čak 246 odsto.

Glavni direktor DMCC-a Ahmed bin Sulajem izjavio je da ovi rezultati potvrđuju uspeh dugoročne strategije razvoja Dubaija kao jednog od vodećih svetskih centara za trgovinu dragim kamenjem. „Od pandemije kovida obim trgovine dijamantima preko Dubaija udvostručen je, dok je vrednost porasla za gotovo 140 odsto, zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi, regulatornoj sigurnosti i finansijskim uslugama koje emirat nudi učesnicima na globalnom tržištu“, naveo je bin Sulajem.

Pored dijamanata, zabeležen je i rekord u trgovini obojenim dragim kamenjem, čija je vrednost dostigla 1,1 milijardu dolara (oko 940 miliona evra), što je 48 odsto više nego prethodne godine. Ovaj rast u Dubaiju izdvaja se u odnosu na globalni trend, gde laboratorijski uzgojeni dijamanti, prodavani po nižim cenama, ozbiljno konkurišu prirodnim dijamantima.

Diamond Standard Index, koji prati investicione dijamante, ove godine je zabeležio najniži nivo u istoriji, sa padom cena od 68 odsto u odnosu na vrhunac iz 2011. godine. Ipak, globalna potražnja za nakitom od prirodnih dijamanata ostala je nepromenjena tokom 2025, nakon tri uzastopne godine pada, prema podacima kompanije De Beers. Nasuprot tome, prodaja laboratorijski uzgojenih dijamanata težine između 1,05 i 1,09 karata porasla je za tri odsto, prema analitičkoj kompaniji Tenoris.

Prema analitičarima, pojedine kategorije prirodnih dijamanata pokazale su otpornost, posebno veliki dijamanti. Prirodni dijamanti težine između 2,5 i 2,74 karata bili su najbrže rastuća kategorija u 2025. godini, sa rastom prodaje od 19 odsto, dok je prodaja dijamanata težine do 1,99 karata uglavnom opadala. Rast interesovanja zabeležen je i kod braon dijamanata, čija je prodaja od pola karata porasla za oko 200 odsto u maju, uz korišćenje marketinških naziva poput „šampanjac“ ili „čokoladni“ dijamanti.

Izduženi oblici dijamanata, poput ovalnih i markiz brušenih, takođe su poskupeli oko 25 odsto tokom nekoliko poslednjih godina, procenjuje analitičar Pol Zimnjski. „Reč je o dijamantima koji se uglavnom prodaju za više od 10.000 dolara, tako da se zaista može govoriti o oporavku u obliku slova K“, izjavio je Zimnjski.

Laboratorijski uzgojeni dijamanti preuzeli su značajni deo tržišta, posebno kod mladih parova koji kupuju vereničko prstenje i burme. Prema istraživanju platforme The Knot, laboratorijski dijamanti činili su 61 odsto svih kupovina vereničkog prstenja prošle godine, što je rast od 239 odsto u odnosu na 2020. godinu.

Pročitaj još

Domaće

Privredna komora Srbije digitalizuje ATA karnete, 5.107 izdatih u 2025. godini

Vrednost robe sa ATA karnetima premašila 6,5 milijardi dinara, od 2028. samo digitalni dokumenti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vrednost robe sa ATA karnetima premašila 6,5 milijardi dinara, od 2028. samo digitalni dokumenti

Privredna komora Srbije i Republički sekretarijat za javne politike najavili su potpunu digitalizaciju izdavanja i upotrebe ATA karneta od 2027. godine, omogućavajući brže i jeftinije poslovanje za kompanije. Prema podacima platforme ATA Carnet Core Međunarodne trgovinske komore, Srbija je realizovala više od 300 digitalnih transakcija za samo mesec dana, prednjačeći među 30 evropskih država sa digitalnim sistemom za privremeni uvoz robe.

Sporazum o saradnji, koji podrazumeva razvoj elektronskog sistema za izdavanje ATA karneta, potpisali su zamenik direktora Republičkog sekretarijata za javne politike Ninoslav Kekić i zamenik predsednika Privredne komore Srbije za međunarodnu saradnju i razvoj Mihailo Vesović. Nova digitalna platforma „e-ATA” povezaće privredu i Komoru sa domaćim i međunarodnim carinskim organima, čime će se dodatno ubrzati prekogranično poslovanje.

Kekić je izjavio: „Potpisanim sporazumom dodatno učvršćujemo višegodišnju saradnju na pojednostavljenju administrativnih postupaka za privredu. Digitalizacija ATA karneta omogućiće kompanijama da postupke obavljaju brže, jednostavnije i uz manje troškove. Naš cilj je da javne usluge budu dostupne elektronski, u svakom trenutku i uz najviše bezbednosne i međunarodne standarde.”

Tokom 2025. godine u Srbiji je izdato 5.107 ATA karneta, dok je vrednost robe privremeno izvezene uz njihovu upotrebu premašila 6,5 milijardi dinara. Sa ovim karnetima realizovano je više od 10.000 putovanja. Prema planu, digitalni ATA karneti biće obavezni za prvu grupu od 30 zemalja od 1. juna 2026. godine, uključujući članice Evropske unije, Švajcarsku, Norvešku i Veliku Britaniju. Tranzicioni period traje do kraja 2027, a od 1. januara 2028. godine predviđa se potpuni prelazak na digitalne karnete i transakcije.

Mihailo Vesović je naglasio: „Digitalna transformacija doneće srpskoj privredi brže i jednostavnije prekogranično poslovanje. Eliminisanjem papirologije ubrzava se izdavanje dokumenata, dok će direktna integracija sa carinom skratiti zadržavanje robe na graničnim terminalima. Za kompanije to znači niže troškove i veću bezbednost, jer elektronski sistem isključuje rizik od gubitka, oštećenja ili falsifikovanja dokumenata.”

Digitalna obrada ATA transakcija u Upravi carina Republike Srbije planirana je najkasnije do kraja prvog kvartala 2027. godine, a puštanje sistema „e-ATA” u rad očekuje se do 15. januara 2027. godine. ATA karnet važi u više od 80 zemalja i omogućava privremeni izvoz i uvoz robe sa rokom važenja do godinu dana. Digitalizacija ATA karneta deo je projekta „Digitalizacija poslovnog okruženja u Srbiji – D4BE“, koji sprovodi Republički sekretarijat za javne politike uz finansijsku podršku Evropske unije.

Pročitaj još

U Trendu