Connect with us

Domaće

Vlada Srbije produžila smanjenje akciza na derivate nafte za 25 odsto do 11. oktobra

Akciza za bezolovni benzin iznosi 54 dinara, za olovni benzin 57,41 dinar, a za gasna ulja 55,53 dinara po litru

Objavljeno pre

,

Vlada Srbije produžila smanjenje akciza na derivate nafte za 25 odsto do 11. oktobra – akcize minus 25% Foto Izvor: Pexels / Engin Akyurt

Akciza za bezolovni benzin iznosi 54 dinara, za olovni benzin 57,41 dinar, a za gasna ulja 55,53 dinara po litru

Vlada Srbije u tehničkom mandatu produžila je odluku o smanjenju akciza na derivate nafte za 25 odsto do 11. oktobra, potvrđeno je u Ministarstvu finansija. Ova mera, označena kao “akcize minus 25%”, omogućava niže poreze na gorivo od zakonski maksimalno dozvoljenih 20 odsto, što je izuzetak koji se primenjuje od 14. septembra.

Prethodna odluka Vlade Srbije važila je do 4. oktobra, a produženje će direktno uticati na maloprodajne cene goriva tokom navedenog perioda. Prema važećoj odluci, akciza za olovni benzin sada iznosi 57,41 dinar po litru, za bezolovni benzin 54 dinara po litru, dok je akciza na gasna ulja 55,53 dinara po litru. Ove cifre predstavljaju smanjenje u odnosu na redovne iznose akciza, što potrošačima i privredi donosi privremeno olakšanje.

Akcize minus 25% i uticaj na tržište goriva

Smanjenje akciza na derivate nafte za 25 odsto, poznato kao “akcize minus 25%”, rezultat je odluke Vlade Srbije da odgovori na kretanja na svetskom tržištu energenata. Ova mera, koja je iznad zakonski dozvoljenih 20 odsto, uvedena je zbog nestabilnosti cena nafte i potreba za stabilizacijom domaćeg tržišta goriva. Kao rezultat, maloprodajne cene goriva, uključujući dizel i benzin, ostale su stabilne tokom proteklih nedelja.

Takođe, prema poslednjim podacima, cena dizela u Srbiji iznosi 236 dinara, dok je benzin 207 dinara po litru. Pad cena nafte na svetskom tržištu dodatno je uticao na smanjenje pritiska na domaće cene derivata u septembru 2026. godine. Osim toga, zadržavanje nižih akciza ima pozitivan efekat na troškove prevoznika i domaćinstava.

Regulatorni okvir i fiskalne implikacije akciza minus 25%

Akcize na gorivo predstavljaju važan izvor prihoda za državni budžet, ali i instrument fiskalne politike koji se koristi za balansiranje ekonomskih pritisaka. Vlada Srbije je već ranije, u maju 2026. godine, vraćala akcize na zakonskih minus 20 odsto, ali je sredinom septembra odlučila da poveća smanjenje na 25 odsto. Ova mera ima za cilj da pomogne privredi i građanima u uslovima visokih energetskih troškova.

S druge strane, Ministarstvo finansija prati fiskalne efekte ove odluke, jer smanjene akcize znače i manji prihod u budžetu. Međutim, u kratkoročnom periodu, stabilizacija cena goriva smatra se prioritetom, posebno zbog uticaja na inflaciju i troškove transporta.

Produženje odluke o “akcizama minus 25%” do 11. oktobra omogućava dodatni prostor za prilagodavanje fiskalne politike i praćenje daljih kretanja na tržištu energenata. Vlada Srbije ostavlja mogućnost daljih korekcija u zavisnosti od promena na svetskom tržištu i domaćih makroekonomskih pokazatelja.

Pročitaj još

Domaće

Prinos na američke obveznice skočio na 5,34 odsto, globalni troškovi zaduživanja rastu

Referentne kamatne stope u SAD, Francuskoj i Britaniji na najvišim nivoima od 2002, rastu i rizici za ekonomije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prinos na američke obveznice skočio na 5,34 odsto, globalni troškovi zaduživanja rastu

Referentne kamatne stope u SAD, Francuskoj i Britaniji na najvišim nivoima od 2002, rastu i rizici za ekonomije

Globalno tržište državnih obveznica suočava se sa velikom rasprodajom, dok su prinosi na američke obveznice skočili na 5,34 odsto, što je najviši nivo od 2002. godine. Ova promena u prinosima na američke obveznice neposredno utiče na globalne troškove zaduživanja, jer desetogodišnji prinos u SAD služi kao referentna tačka za mnoga finansijska ulaganja. Rasprodaja obveznica uzrokovala je rast prinosa i u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Japanu, gde su troškovi zaduživanja dostigli najviše nivoe u nekoliko decenija.

Razlozi za rast troškova zaduživanja

Rast troškova zaduživanja rezultat je kombinacije faktora, uključujući inflaciju, više cene energenata i snažnu potražnju za kapitalom. Više cene energije povećavaju inflatorne pritiske, dok ulaganja u veštačku inteligenciju i data centre podstiču ekonomski rast, ali istovremeno pojačavaju konkurenciju za kapital. Kao rezultat toga, investitori očekuju da će referentne kamatne stope ostati visoke duže nego što se ranije pretpostavljalo. Analitičari procenjuju da i dalje postoji prostor za dalji pad cena obveznica i rast prinosa na globalnom nivou. Pad cena obveznica automatski podiže prinos, što znači skuplje zaduživanje za države, kompanije i građane, uključujući i korisnike stambenih kredita.

Situacija na evropskim i azijskim tržištima

Francuska je postala ključna tačka napetosti na evropskom tržištu obveznica. Prinos na desetogodišnje francuske obveznice približio se pet odsto, najvišem od 2002. godine, uz rast razlike u odnosu na nemačke obveznice do nivoa iz perioda dužničke krize evrozone. Investitori su zabrinuti zbog sposobnosti francuske vlade da sprovede budžetske mere štednje do 2027. godine, dok je cena osiguranja francuskog duga dostigla najviši nivo od 2013. godine. Istovremeno, u Velikoj Britaniji prinos na tridesetogodišnje obveznice prešao je šest odsto, najviše od 1998. godine, dok se u Japanu peti kvartal zaredom beleži rast prinosa, uz promenu inflacionih očekivanja nakon perioda deflacije.

Uticaj na privredu i tržišta

Prema Institutu za međunarodne finansije, razvijene zemlje su prošle godine platile više od 3.300 milijardi dolara kamata na međunarodno trgovane državne obveznice. Ova suma premašuje globalne izdatke za veštačku inteligenciju, odbranu ili čistu energiju. Pritisak se širi i na druga tržišta, pa su akcije i korporativni dug nestabilni, dok je indeks kreditnih svopova za visokorizične obveznice dostigao najviši nivo od početka aprila. Prinos na američke obveznice skočio je na 5,34 odsto, ali se kasnije spustio na oko 5,26 odsto kada su investitori počeli da kupuju po nižim cenama.

Očekivanja i ekonomski izgledi

Podaci iz realne ekonomije za sada ne pokazuju naglo usporavanje, što centralnim bankama otežava odluku o snižavanju kamatnih stopa. Industrijska aktivnost u Evropi i Aziji porasla je prošlog meseca, delom zahvaljujući ulaganjima u veštačku inteligenciju. Tržišta sada očekuju još najmanje tri povećanja kamatnih stopa u SAD do sredine 2027. godine. U evrozoni je inflacija viša od očekivanja, pa se predviđa i dodatno povećanje kamatnih stopa Evropske centralne banke od po 0,25 procenata, takođe do sredine 2027. godine. S obzirom na navedene faktore, prinos na američke obveznice skočio je na 5,34 odsto, što i dalje ima veliki uticaj na globalne finansijske tokove.

Pročitaj još

Domaće

CERP zadržava 19,72% akcija Podravke, prodaja ovog udela nije planirana

Akcije Podravke ostaju u vlasništvu države Hrvatske, dok CERP planira prodaju u 81 kompaniji, ali ne i u Podravki

Objavljeno pre

,

Objavio:

CERP zadržava 19,72% akcija Podravke, prodaja ovog udela nije planirana – prodaja akcija Podravke

Akcije Podravke ostaju u vlasništvu države Hrvatske, dok CERP planira prodaju u 81 kompaniji, ali ne i u Podravki

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) saopštio je da prodaja akcija Podravke nije predviđena aktuelnim planom rada. Ova informacija potvrđena je iz Ministarstva finansija Hrvatske nakon što su se u medijima pojavile spekulacije o mogućoj prodaji državnog udela. Prema podacima, CERP trenutno upravlja sa 19,72 odsto akcija Podravke, dok je za prodaju na raspolaganju 16,56 odsto ovog paketa.

Plan prodaje državnih udela u drugim kompanijama

CERP je najavio da će do kraja godine biti ponuđeni na prodaju udeli u 35 preduzeća iz portfelja, dok je u naredne dve godine planirano da se proda vlasništvo u još 46 kompanija. Od ukupno 118 kompanija u kojima CERP ima vlasničke udele, prodaja je planirana u 81 društvu. Međutim, kada je reč o Podravki, iz CERP-a su naglasili da “u ovom trenutku nije doneta nikakva odluka o prodaji niti pokretanju postupka raspolaganja akcijama navedenog društva”. Na taj način, navodi o prodaji akcija Podravke nisu tačni.

Akcije Podravke i struktura vlasništva

Važno je istaći da je deo državnog udela u Podravki založen kao obezbeđenje za kredit kompanije Borovo iz Vukovara. S obzirom na to, za prodaju je realno raspoloživo 16,56 odsto akcija. Tržišna cena akcije Podravke na Zagrebačkoj berzi iznosila je 153 evra, uz promet od 22.600 evra dan pre objave saopštenja. Ove informacije potvrđuju stabilnost vlasničke strukture kompanije i aktuelnu tržišnu poziciju.

Izjave CERP-a i Podravke o budućim koracima

“Sledom navedenog, ne možemo potvrditi navode o prodaji društva Podravka d.d., Koprivnica, jer informacije nisu tačne”, navodi se u zvaničnom odgovoru CERP-a. U Podravki ističu da nemaju saznanja o tome da bilo koji veliki akcionar razmatra izlazak iz vlasničke strukture. Pored toga, iz kompanije naglašavaju da “o eventualnom raspolaganju akcijama u vlasništvu Republike Hrvatske odlučuju nadležni državni organi”. Kao društvo čije su akcije listirane na Zagrebačkoj berzi, Podravka sve obavezne informacije objavljuje kroz propisane kanale.

Buduće aktivnosti CERP-a i tržišni kontekst

Iako CERP planira značajnu prodaju državnog vlasništva u desetinama drugih kompanija, prodaja akcija Podravke nije deo tog plana u ovom trenutku. Odluke o raspolaganju državnim akcijama donose isključivo nadležni državni organi. Kao rezultat toga, investitori i akcionari mogu računati na kontinuitet državnog prisustva u vlasničkoj strukturi Podravke. Tržišna vrednost akcija ostala je stabilna, što ukazuje na poverenje investitora i odsustvo naglih promena u očekivanjima vezanim za Podravku.

Pročitaj još

Domaće

Brodkom pozajmljuje Antropiku 42 milijarde dolara za ulaganja u AI čipove

Američki proizvođač čipova Brodkom obezbeđuje Antropiku 42 milijarde dolara kredita za razvoj infrastrukture i zakup TPU kapaciteta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Brodkom pozajmljuje Antropiku 42 milijarde dolara za ulaganja u AI čipove – pozajmica Brodkom Antropik

Američki proizvođač čipova Brodkom obezbeđuje Antropiku 42 milijarde dolara kredita za razvoj infrastrukture i zakup TPU kapaciteta

Brodkom, američki proizvođač čipova, pristao je da kompaniji Antropik, poznatoj kao tvorcu Claude AI sistema, pozajmi do 42 milijarde dolara za finansiranje infrastrukturnih ulaganja. Ova značajna finansijska injekcija deo je šire saradnje, koja obuhvata isporuku računarske opreme, zakup čipova i dodatne izvore finansiranja, navodi se u dokumentaciji vezanoj za emisiju akcija Antropika.

Detalji aranžmana i značaj za AI industriju

Antropik će, zahvaljujući ovom aranžmanu, postati najveći korisnik Brodkomovih usluga projektovanja čipova tokom 2027. godine. Finansiranje uključuje konvertibilni dužnički instrument, što znači da dužnička sredstva mogu biti konvertovana u akcije kompanije. Brodkom, s druge strane, zadržava mogućnost da uključi i drugog finansijskog partnera, što dodatno osnažuje stabilnost ovog sporazuma. Prema dokumentaciji Antropika, ovaj instrument mogao bi da pokrije oko trećinu obaveza kompanije, koje iznose 125,2 milijarde dolara za petogodišnji zakup kapaciteta baziranih na tenzorskim procesorskim jedinicama (TPU).

Pozajmica Brodkom Antropik i razvoj novih generacija čipova

TPU (tenzorska procesorska jedinica) je specijalizovani tip čipa koji je namenjen ubrzanju zadataka veštačke inteligencije. Brodkom i Gugl zajedno rade na razvoju više generacija ovih procesora, koji su ključni za visokoperformansne AI sisteme. Antropik je u aprilu proširio partnerstvo sa Brodkomom i Guglom, čime je obezbedio pristup višegigavatnom kapacitetu računanja zasnovanom na novoj generaciji TPU čipova od 2027. godine. Kao rezultat ove saradnje, Antropik će moći da unapredi performanse svojih AI modela, što je od izuzetnog značaja s obzirom na rastuću konkurenciju u ovom sektoru.

Impakti na tržište i ekonomski kontekst

Ova pozajmica Brodkom Antropik predstavlja jedan od najvećih finansijskih aranžmana u AI industriji poslednjih godina. S obzirom na to da se radi o investiciji koja čini trećinu ukupnih obaveza Antropika za zakup naprednih čipova, sporazum dodatno potvrđuje rastući značaj infrastrukture zasnovane na veštačkoj inteligenciji. Štaviše, uključivanje konvertibilnih dužničkih instrumenata pruža Brodkomu dodatnu fleksibilnost i potencijalni vlasnički udeo u Antropiku. To može povećati atraktivnost ovog ulaganja sa stanovišta dugoročnog rasta. Osim toga, mogućnost uključivanja drugog finansijskog partnera omogućava još veću diverzifikaciju rizika. Prema dostupnoj dokumentaciji, Brodkom i Antropik nastavljaju da jačaju svoju poziciju u globalnom lancu snabdevanja čipovima za veštačku inteligenciju, dok istovremeno proširuju strateška partnerstva sa ključnim akterima kao što je Gugl.

Pročitaj još

U Trendu