Connect with us

Domaće

Ulaganje u kamilicu zahteva 700 evra po hektaru, plastenička proizvodnja počinje sa 2.000 evra

Preduzetnici u Srbiji najčešće biraju frizerske i kozmetičke salone, dok DOO registruje najviše u nespecijalizovanoj trgovini na veliko

Published

on

g22e1338d8fd1d7979976376c87fc13af3a7136e6ca6082d4e5adc8639be73b009f380b21d7ce2bbdc364638269eb196c1ebd3af45d334bd4836604c0f7c69e47_1280

Preduzetnici u Srbiji najčešće biraju frizerske i kozmetičke salone, dok DOO registruje najviše u nespecijalizovanoj trgovini na veliko

Lista najpopularnijih biznisa među preduzetnicima i privrednim društvima u Srbiji godinama ostaje gotovo nepromenjena, pokazuju ekonomske analize objavljene krajem marta 2026. godine. Najveći broj novoosnovanih privrednih društava registruje se za nespecijalizovanu trgovinu na veliko, izgradnju stambenih i nestambenih zgrada, računarsko programiranje i IT konsultantske aktivnosti, kao i za konsultantske usluge u vezi s poslovanjem. Istovremeno, značajan broj firmi otvara se u sektorima drumskog prevoza tereta, iznajmljivanja nekretnina, inženjerskih delatnosti, kao i u oblasti trgovine na malo putem pošte ili interneta.

Kod preduzetnika dominiraju zanatske i lične usluge. Najzastupljeniji su frizerski i kozmetički saloni, održavanje i popravka motornih vozila, specijalizovani građevinski radovi kao što su postavljanje podnih i zidnih obloga, kao i dizajnerske delatnosti. U digitalnom okruženju sve su popularnija mala preduzeća bazirana na radu od kuće, među kojima su kreiranje aplikacija i copywriting. Za pokretanje razvoja aplikacija potrebno je obezbediti sredstva, a prihodi su mogući kroz oglase, kupovine unutar aplikacije ili marketing nakon objave proizvoda.

Podaci pokazuju da ulaganje u poljoprivredu ima precizno definisane iznose. Proizvodnja kamilice na jednom hektaru zahteva ulaganje od 700 evra, heljde 1.000 evra, žalfije 1.200 evra, a belog sleza 1.300 evra. Za proizvodnju bosiljka na hektaru potrebno je 1.100 evra, dok višerodne maline na 100 kvadratnih metara zahtevaju 1.500 evra. Plastenička proizvodnja povrća može da se pokrene sa 2.000 evra.

Analiza tržišne dinamike ukazuje da su najpopularnije oblasti istovremeno i one sa najvećim brojem neuspela pokretanja, što govori o izazovima konkurencije i održivosti na srpskom tržištu. I dok privredna društva gravitiraju ka uslužnim delatnostima u širokom spektru, preduzetnici se najčešće odlučuju za tradicionalne zanate i servise, prateći potražnju i održavajući visok nivo aktivnosti u ovim sektorima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

SBB pravno pripaja Yettel 1. aprila, brend SBB ostaje na tržištu

Nakon pripajanja, Yettel preuzima sve telekomunikacione usluge, a korisnici zadržavaju postojeće ugovore i pristup SBB platformama

Published

on

By

Nakon pripajanja, Yettel preuzima sve telekomunikacione usluge, a korisnici zadržavaju postojeće ugovore i pristup SBB platformama

Kompanije Yettel i SBB, obe članice e& PPF Telekom Grupe, od 1. aprila 2026. posluju kao jedna kompanija, nakon što je sprovedeno pravno pripajanje SBB-a Yettelu. SBB kao pravno lice prestaje da postoji, dok Yettel postaje pravni sledbenik svih obaveza i usluga. SBB brend ostaje prisutan, a korisnici nastavljaju da koriste internet, TV i EON platformu kao i do sada, uz prenos ugovora na Yettel kao novog operatora.

Generalni direktor Yettela Majk Mišel izjavio je: „Želimo da spojimo najbolje iz obe kompanije. SBB brend, koji je dobro poznat i cenjen zbog kvaliteta usluga, nastavlja da postoji, a dugoročno radimo na tome da poslovanje objedinimo pod jednim brendom – Yettel. U prilici smo da kreiramo nešto zaista jedinstveno na tržištu, što će korisnicima doneti još bolju uslugu i veću vrednost“.

Korisnici SBB-a mogu i dalje da koriste sve postojeće servise, dok poslovnice SBB-a, aplikacija, portal i kontakt centar (19900) nastavljaju sa radom bez promena. Promene su vidljive u računima – izdavalac i broj tekućeg računa sada su na ime Yettela, umesto SBB-a. Prvi rezultati integracije zabeleženi su još od jula prošle godine, kada su korisnici obe kompanije dobili mogućnost pristupa svim relevantnim TV sadržajima na dve vodeće platforme, sa istim redosledom kanala i cenama.

Poslovni korisnici Yettela i SBB-a pored standardnih telekomunikacionih usluga, sada imaju na raspolaganju i širok spektar novih ICT rešenja. Ovo omogućava preduzećima, od manjih firmi do velikih kompanija, da se fokusiraju na svoje poslovanje, dok se Yettel i SBB zajedno brinu o stabilnosti i bezbednosti njihove telekomunikacione i IT infrastrukture.

Kompanija najavljuje da će svi dalji koraci biti transparentno i blagovremeno saopšteni korisnicima. Za više informacija, dostupni su sajtovi www.yettel.rs i www.sbb.rs.

Pročitaj još

Domaće

Cena brent nafte pala ispod 100 dolara, evropski indeksi rastu iznad 3 odsto

Američka nafta WTI na 97,089 dolara, DAX porastao na 23.315,72 poena, gas na TTF 49,765 evra po megavatsatu

Published

on

By

Američka nafta WTI na 97,089 dolara, DAX porastao na 23.315,72 poena, gas na TTF 49,765 evra po megavatsatu

Cena nafte tipa brent danas je pala ispod 100 dolara po barelu, dok su evropski berzanski indeksi zabeležili snažan rast. Pad cene nafte usledio je nakon najave američkog predsednika Donalda Trampa da bi vojne operacije SAD u Iranu mogle biti okončane u naredne dve do tri nedelje. Tramp će se prema najavama obratiti američkoj javnosti povodom situacije na Bliskom istoku, u četvrtak u 3 sata ujutro po srednjoevropskom vremenu, prenosi CNBC.

Na berzama, cena američke sirove nafte WTI u 9.30 časova pala je za 4,23 odsto na 97,089 dolara po barelu, dok je brent nafta zabeležila pad od 4,1 odsto i iznosi 99,704 dolara. Indeks Frankfurtske berze DAX porastao je za 3,02 odsto na 23.315,72 poena, francuski CAC 40 za 2,32 odsto na 7.998,52 poena, britanski FTSE 100 za 1,76 odsto na 10.353,26 poena, a moskovski MOEX za 0,21 odsto na 2.782,03 poena.

Evropski fjučersi prirodnog gasa za maj na holandskom TTF čvorištu otvorili su se cenom od 49,765 evra za megavatsat. Cena zlata je porasla na 4.732,22 dolara za trojnu uncu, dok je cena pšenice pala na 6,0708 dolara za bušel (1 bušel = 27,216 kg).

Na valutnim tržištima, evro je ojačao na 1,15880 dolara, što je rast od 0,3 odsto u poređenju sa početkom trgovanja. Na američkom tržištu akcija, Dow Jones indeks je na zatvaranju u utorak porastao za 2,49 odsto na 46.341,51 poen, S&P 500 za 2,91 odsto na 6.528,52 poena, a Nasdaq za 3,83 odsto na 21.590,63 poena.

Pročitaj još

Domaće

Putevi Srbije uvode elektronsku naplatu za kamione od 120 do 480 dinara na obilaznici

Na deonicama Batajnica–Beograd i Ostružnica–Orlovača putarina za teretna vozila sada iznosi 340 odnosno 480 dinara

Published

on

By

Na deonicama Batajnica–Beograd i Ostružnica–Orlovača putarina za teretna vozila sada iznosi 340 odnosno 480 dinara

Putevi Srbije su od 1. januara ove godine uveli obaveznu elektronsku naplatu putarine za vozila IV kategorije na obilaznici oko Beograda, u skladu sa Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara. Ova promena podrazumeva da teretna vozila putarinu mogu plaćati isključivo putem TAG uređaja, a naplata je danas i zvanično počela na ovom delu saobraćajnice.

Prevoznici su u obavezi da registruju TAG uređaje na platformi Toll4All, a korisnici koji su već izvršili ovaj proces putem sajta toll4all.com automatski dobijaju mogućnost elektronskog plaćanja putarine na obilaznici. Za korisnike pripejd i postpejd TAG uređaja, registracija omogućava plaćanje putarine preko registrovane platne kartice, dok se putarine na ostalim deonicama plaćaju na dosadašnji način.

TAG uređaj se može nabaviti putem onlajn prodaje na sajtu toll4all.com ili kod ovlašćenih distributera. Za dodatna pitanja i tehničku podršku, prevoznici se mogu obratiti Korisničkom centru Puteva Srbije na besplatan broj 0800 111 004 ili mejlom na korisnickicentar@putevi-srbije.rs.

Cene putarine za IV kategoriju vozila na obilaznici oko Beograda definisane su po deonicama: Batajnica–Beograd 340 dinara, Beograd–Surčin 120 dinara, Surčin–Surčin jug 120 dinara, Surčin jug–Ostružnica 290 dinara, Ostružnica–Orlovača 480 dinara, Orlovača–Avala 390 dinara i Avala–Bubanj Potok 130 dinara. Iste cene važe i u obrnutom smeru. Ove tarife je usvojio Nadzorni odbor Puteva Srbije.

Više informacija i video uputstva dostupni su na zvaničnom sajtu Toll4All i YouTube kanalima, dok je detaljan pregled distributivnih mesta objavljen na https://toll4all.com/rs#mesta.

Pročitaj još

U Trendu