Connect with us

Domaće

UBS izveštaj: švajcarski građani imaju prosečnu imovinu od 910.382 dolara po odrasloj osobi

U Švajcarskoj 944.000 milionera drži 69 odsto bogatstva, dok je medijalna imovina pala za 15 odsto od 2000.

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / cosmix

U Švajcarskoj 944.000 milionera drži 69 odsto bogatstva, dok je medijalna imovina pala za 15 odsto od 2000.

Odrasli građani Švajcarske poseduju najveću prosečnu neto imovinu na svetu, pokazuje UBS Global Wealth Report 2026. Prema podacima švajcarske banke, prosečna neto imovina po odrasloj osobi u Švajcarskoj iznosi 910.382 dolara. Sjedinjene Američke Države zauzimaju drugo mesto sa 696.277 dolara prosečne imovine po odraslom, dok je Luksemburg na trećem mestu sa 654.732 dolara.

UBS definiše imovinu kao zbir finansijske i materijalne imovine, uključujući nekretnine, umanjen za dugove i uz uključivanje privatnih penzionih fondova. Iako su prosečne vrednosti visoke, bogatstvo je izrazito koncentrisano: u Švajcarskoj živi oko 944.000 dolarskih milionera, što je 13,1 odsto odrasle populacije, a oni kontrolišu oko 69 odsto ukupne privatne imovine zemlje.

Medijalna imovina, koja označava iznos koji deli stanovništvo na dve jednake polovine, znatno je niža: u Švajcarskoj ona iznosi 145.555 dolara po odrasloj osobi, što tu zemlju stavlja na osmo mesto globalno. Po ovom pokazatelju, Luksemburg je prvi sa 394.005 dolara, Belgija druga sa 277.166 dolara, a Australija treća sa 210.783 dolara.

Analiza trendova pokazuje da je od 2000. do 2025. godine prosečna imovina po odrasloj osobi u Švajcarskoj realno porasla za nešto više od 11 odsto, dok je realna medijalna imovina u istom periodu pala za skoro 15 odsto. Ovo ukazuje na snažnu koncentraciju rasta bogatstva kod imućnijih građana, dok srednja klasa nije ostvarila iste benefite.

Na globalnom nivou, ukupna privatna imovina porasla je u 2025. godini za 10,8 odsto (izraženo u američkim dolarima), što je najbrži rast od 2017. godine. Za poređenje, rast je u 2024. godini iznosio 4,6 odsto, a u 2023. godini 4,2 odsto. Najveći rast zabeležen je u regionu Evrope, Bliskog istoka i Afrike (EMEA), gde je imovina uvećana za 17,5 odsto, dok su Amerike zabeležile rast od 8,5 odsto, a Azijsko-pacifički region 5,9 odsto. UBS ističe da su regionalne razlike delimično posledica valutnih kretanja i slabljenja američkog dolara.

Broj dolarskih milionera u svetu povećan je za 1,5 odsto u 2025. godini, što znači da je gotovo milion ljudi postalo deo ove grupe. Prema dostupnim podacima, skoro polovina ovog rasta zabeležena je u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je više od 440.000 ljudi postalo novi dolarski milioner. Ipak, UBS upozorava da je rast bogatstva raspoređen neravnomerno, jer je prosečna imovina globalno rasla, dok je medijalna imovina pala u većini analiziranih tržišta, što potvrđuje produbljivanje razlike između najbogatijih i ostatka populacije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Evropska centralna banka odbila smanjenje kapitalnih zahteva za banke u 2026. godini

Kapitalne rezerve banaka u evrozoni ostaju na istom nivou, uprkos zahtevima sektora za ublažavanje pravila

Published

on

By

Kapitalne rezerve banaka u evrozoni ostaju na istom nivou, uprkos zahtevima sektora za ublažavanje pravila

Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da neće smanjivati kapitalne zahteve za banke u evrozoni u 2026. godini, naglašavajući da postojeći nivo kapitalnih rezervi ostaje ključan za očuvanje finansijske stabilnosti. Odluka dolazi nakon što su evropske banke zatražile ublažavanje propisa kako bi povećale svoju konkurentnost u odnosu na američke finansijske institucije, ali ECB smatra da trenutni kapitalni zahtevi ne ograničavaju kreditiranje privrede.

Kapitalni zahtevi su pravila koja obavezuju banke da drže minimalni iznos sopstvenog kapitala u skladu sa rizicima koje preuzimaju u poslovanju. Predsednica Nadzornog odbora ECB-a Klaudija Buh izjavila je na konferenciji centralnih bankara u Sintri, Portugalija, da nema dokaza da viši kapitalni zahtevi sprečavaju banke u finansiranju privrede. Ona je istakla da banke u evrozoni raspolažu značajnim kapitalnim rezervama i ostvaruju dovoljnu profitabilnost za nastavak kreditiranja, kao i za isplatu dividendi i otkup sopstvenih akcija.

ECB je naglasila da postoji mogućnost pojednostavljenja regulatornog okvira, uključujući smanjenje broja zaštitnih kapitalnih slojeva i pojednostavljen obračun kapitalnih zahteva, ali bez smanjenja ukupnog nivoa kapitala koji banke moraju da drže. Ova odluka doneta je u trenutku kada evropski bankarski sektor pojačava pritisak na regulatore zbog promene politike u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je pokrenut proces deregulacije bankarskog sektora.

“Ne postoje dokazi da viši kapitalni zahtevi sprečavaju banke da finansiraju privredu,” izjavila je Klaudija Buh na konferenciji. “Banke u evrozoni su dovoljno profitabilne da nastave sa kreditiranjem, isplatom dividendi i otkupom sopstvenih akcija.”

ECB ostaje dosledna u stavu da kapitalne rezerve predstavljaju osnovni mehanizam zaštite finansijskog sistema, te da je održavanje trenutnog nivoa kapitalnih zahteva neophodno za stabilnost bankarskog sektora i sigurnost klijenata.

Pročitaj još

Domaće

BlackRock i Google ulažu u novi stablecoin, tržište dostiže 307 milijardi dolara

Akcije Circle pale više od 15 odsto nakon najave Open USD, Stripe kupio Bridge za 1,1 milijardu dolara

Published

on

By

Akcije Circle pale više od 15 odsto nakon najave Open USD, Stripe kupio Bridge za 1,1 milijardu dolara

Konzorcijum Open Standard, koji predvodi suosnivač Bridge-a Zek Abrams, predstavio je novi digitalni novčić Open USD (OUSD), stablecoin vezan za američki dolar, namenjen globalnim novčanim transferima, a inicijativu je podržalo više od 140 kompanija, uključujući BlackRock, Visa, Mastercard, American Express, Stripe, Google, Coinbase, BNY i DBS. Zvanično lansiranje planirano je za drugu polovinu ove godine, dok tržište stabilnih novčića dostiže vrednost od oko 307 milijardi dolara, sa Tether-om (USDT) koji zauzima oko 184 milijarde dolara prema podacima CoinGecko-a.

Open USD omogućava besplatno kreiranje i otkup tokena, dok većinu prihoda od rezervi deli svojim partnerima, za razliku od modela gde izdavalac zadržava kompletnu kamatu. Open Standard zadržava samo minimalnu upravljačku naknadu za finansiranje operacija, a sistemom upravlja nezavisno telo u zajedničkom vlasništvu svih učesnika ekosistema. Stripe je kupio platformu Bridge za 1,1 milijardu dolara, najavljujući da će Open USD biti podrazumevani stablecoin za sve kompanije koje koriste Stripe.

Akcije kompanije Circle, izdavaoca konkurentskog USDC-a, pale su više od 15 odsto odmah po objavi, što se povezuje sa prelaskom ključnih partnera BlackRock i BNY među osnivače Open USD-a. Mastercard je preuzeo evropsku kripto-platnu platformu BVNK, dok je Visa proširila pilot program poravnanja stabilnih novčića na devet blokčein mreža.

Zek Abrams je izjavio: „Postojeći stabilni novčići imaju prednosti, ali za masovno usvajanje potrebno je rešenje koje je otvoreno, jeftino, visoke propusne moći i široko dostupno.“ Samara Koen iz BlackRock-a dodaje: „Verujemo da stabilni novčići mogu igrati važnu ulogu u evoluciji digitalnih tržišta kada iza njih stoji pouzdana infrastruktura.“

Jorn Lambert iz Mastercard-a ističe značaj zajedničke infrastrukture: „Tehnologije koje su promenile svet, od interneta do mobilnih mreža, uspele su jer su postale deljena infrastruktura na kojoj je svako mogao da gradi. Open Standard je napor u pravcu izgradnje tog temelja.“

Sektor stablecoina dobio je dodatni zamah usvajanjem američkog GENIUS Act-a krajem prošle godine, što je postavilo jasna pravila za ovu oblast. Stripe, Mastercard, Visa, kao i vodeći investicioni fondovi i tehnološki giganti, ubrzavaju ulaganja u novu platnu infrastrukturu. Očekuje se da će Open USD i slični projekti ubrzati institucionalno usvajanje stablecoin tehnologije i promeniti arhitekturu globalnih korporativnih plaćanja.

Pročitaj još

Domaće

Gugl mora da plati 1,29 milijardi evra PriceRunner-u, Epl pod pretnjom kazne u Rusiji

Švedski sud naložio isplatu 14,3 milijarde kruna, dok ruski regulator Eplu preti kaznom od 45,3 miliona evra

Published

on

By

Švedski sud naložio isplatu 14,3 milijarde kruna, dok ruski regulator Eplu preti kaznom od 45,3 miliona evra

Tehnološka kompanija Gugl obavezana je odlukom švedskog suda da plati 14,3 milijarde kruna (1,29 milijardi evra) firmi PriceRunner, koja je u vlasništvu platforme Klarna, zbog kršenja pravila tržišnog nadmetanja. Ova suma predstavlja najveću dosuđenu naknadu štete u istoriji švedskih konkurentskih sporova, mada je znatno niža od iznosa koji je PriceRunner prvobitno zahtevao – ukupno 64 milijarde kruna, uz dodatnih 14 milijardi kruna kamate.

Sudija Linda Kulberg izjavila je: “PriceRunner nije dobio sve što je tražio, ali naknada štete nesumnjivo je najveća u istoriji švedskih slučajeva pokrenutih zbog tržišnog nadmetanja.” Tužba protiv Gugla podneta je 2022. godine, kada je PriceRunner zahtevao odštetu od oko 2,1 milijardu evra, uz tvrdnju da je Gugl manipulisao rezultatima pretrage u svoju korist.

Samo tri meseca pre ove tužbe, Gugl je izgubio žalbeni postupak na novčanu kaznu od 2,42 milijarde evra, koju mu je izrekla Evropska unija još 2017. godine zbog favorizovanja sopstvenih servisa za poređenje cena na štetu manjih evropskih konkurenata. Iz Gugla navode da su od 2017. godine uveli izmene u oglašavanju koje, prema njihovom mišljenju, dobro funkcionišu i podržavaju veće korišćenje usluga poređenja cena. “Ne slažemo se sa odlukom suda, proučavamo slučaj i razmotrićemo pravne opcije koje su nam na raspolaganju”, saopštio je portparol Gugla.

Platformu PriceRunner švedska kompanija Klarna preuzela je 2022. godine. PriceRunner je u tužbi tražio kompenzaciju za prihode koje je navodno izgubio u Velikoj Britaniji od 2008. godine, kao i u Švedskoj i Danskoj od 2013. godine.

Istovremeno, američka tehnološka kompanija Epl suočava se sa pritiskom ruskog regulatora. Ruska Federalna antimonopolska služba (FAS) upozorila je Epl da do 15. jula otkloni diskriminatorsku praksu prema ruskim internet pretraživačima i softverima, uz pretnju kaznom do četiri milijarde rubalja (oko 45,3 miliona evra). FAS zahteva da Epl omogući unapred instaliranje ruskog softvera, uključujući domaće internet pretraživače i aplikaciju Max, na uređajima namenjenim ruskom tržištu.

Regulator navodi da sadašnja praksa stavlja ruske proizvođače softvera u nepovoljniji položaj i predstavlja kršenje konkurentskih pravila. Ukoliko Epl ne ispuni tražene uslove do ostavljenog roka, suočiće se sa novčanom kaznom do četiri milijarde rubalja. Kompanija Epl se još nije javno izjasnila povodom zahteva ruskih vlasti. Rusija je poslednjih godina pooštrila regulativu prema stranim tehnološkim kompanijama, zahtevajući da aplikacije domaćih kompanija budu dostupne na uređajima za domaće tržište.

Pročitaj još

U Trendu