Connect with us

Domaće

Tržište nekretnina u Srbiji poraslo na 8,1 milijardu evra, zlato donelo veći prinos

Vrednost prometa stanova porasla 45 odsto za četiri godine, dok je cena zlata skočila 128 procenata

Objavljeno pre

,

Tržište nekretnina u Srbiji poraslo na 8,1 milijardu evra, zlato donelo veći prinos Foto Izvor: Pixabay / pierre9x6

Vrednost prometa stanova porasla 45 odsto za četiri godine, dok je cena zlata skočila 128 procenata

Tržište nekretnina u Srbiji zabeležilo je rast ukupne vrednosti prometa sa 6,1 milijardu evra u 2021. na rekordnih 8,1 milijardu evra u 2025. godini. Ovo predstavlja rast od gotovo 33 odsto, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda. Međutim, broj kupoprodaja nije pratio ovaj rast vrednosti. Naprotiv, broj transakcija pao je sa 138.180 na 129.185, što je smanjenje od oko 6,5 procenata. Ovi podaci pokazuju da tržište nekretnina u Srbiji nije postalo šire, već skuplje, jer kroz manji broj transakcija prolazi znatno više kapitala.

Razlika između prometa i aktivnosti na tržištu nekretnina

Vrednost tržišta stanova porasla je sa 3,3 milijarde evra u 2021. na 4,8 milijardi evra u 2025. godini. Broj prodatih stanova ostao je gotovo nepromenjen – sa 50.275 u 2021. na 49.771 u 2025. godini. Iako je obim trgovine stagnirao, promet je povećan za 45 odsto, što znači da je za isti broj stanova bilo potrebno oko milijardu i po evra više kapitala. Prosečna cena postojećeg stana u 2025. dostigla je 83.780 evra, dok je prosečna cena stana u novogradnji iznosila 96.433 evra. Samo u odnosu na prethodnu godinu, prosečna cena kvadrata postojećih stanova porasla je za gotovo 11 procenata, a kod novogradnje za skoro šest procenata.

Uporedo sa tim, tržište kuća zabeležilo je sličan trend. Broj zaključenih ugovora bio je manji za 1,4 odsto nego godinu ranije, dok je ukupna vrednost prometa porasla za 8,8 procenata. Ovi podaci ukazuju na to da rast vrednosti tržišta dolazi pre svega od viših cena, a ne od većeg prometa.

Kreditni kupci i zavisnost tržišta od finansiranja

Tokom 2026. godine, kreditno plaćanje evidentirano je kod 33 odsto kupoprodaja stanova, što je rast od tri procentna poena u odnosu na prethodnu godinu. Na nivou celog tržišta nekretnina kredit je učestvovao u 14 odsto ugovora. Tokom 2023. godine, udeo kreditno finansiranih kupovina stanova pao je sa 34 na 17 procenata, ali se 2025. godine ponovo povećao na 31 procenat. Ove promene pokazuju koliko je tržište nekretnina povezano sa kamatnim stopama, uslovima finansiranja i kupovnom moći stanovništva. Kada finansiranje poskupi, tržišna aktivnost brzo slabi.

Zlato donelo veći prinos u odnosu na tržište nekretnina u Srbiji

Poređenje tržišta nekretnina i zlata pokazuje značajne razlike u prinosima. Prosečna vrednost stanova u prometu porasla je sa 65.500 evra krajem 2021. na oko 89.977 evra u 2025. godini. To je nominalni rast od 37 odsto ili prosečno 8,3 procenta godišnje. U istom periodu, cena fine unce investicionog zlata porasla je sa oko 1.609 na 3.669 evra, odnosno za približno 128 procenata. Prosečan godišnji rast zlata iznosio je oko 22,9 procenata. Kao rezultat, zlato je investitorima donelo znatno veći prinos u odnosu na stanove u Srbiji tokom ovog četvorogodišnjeg perioda.

Posmatrano kroz tržišnu vrednost, zlato je premašilo prinos koji su ostvarili kupci nekretnina. Ovakav trend ukazuje na to da su volatilnost i globalni faktori na tržištu plemenitih metala uticali na veće stope rasta, dok su nekretnine u Srbiji rasle stabilnije, ali sporije. Ipak, i jedno i drugo tržište pokazala su rast, ali sa različitim stepenom rizika i povraćaja.

Pročitaj još

Domaće

Cena kirije i rata za stan u Beogradu: Razlika od 260 evra mesečno

Mesečna kirija za 60 kvadrata u Beogradu iznosi 870 evra, dok je rata za kredit 860 evra uz učešće od 40.000 evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cena kirije i rata za stan u Beogradu: Razlika od 260 evra mesečno – kirija i rata za stan u Beogradu

Mesečna kirija za 60 kvadrata u Beogradu iznosi 870 evra, dok je rata za kredit 860 evra uz učešće od 40.000 evra

Tržište nekretnina u Beogradu suočava se sa dilemom: kirija ili rata za stan. Prema najnovijim podacima, mesečna kirija za stan od 60 kvadrata u glavnom gradu iznosi 870 evra. S druge strane, rata za stambeni kredit za istu kvadraturu dostiže 860 evra, pod uslovom da je početno učešće 40.000 evra, a ostatak kredita 160.000 evra uz kamatu od 5 odsto na 30 godina. Ova razlika od 260 evra mesečno između kirije koju mladi par trenutno plaća za manji stan (600 evra) i buduće rate kredita, često je pogrešno interpretirana kao cena vlasništva.

Razlozi sličnosti iznosa kirije i rate

Podudarnost iznosa kirije i rate nije slučajna. Vlasnici stanova određuju cenu zakupa na osnovu očekivanog prinosa na kapital, koji se u Beogradu kreće između četiri i šest odsto godišnje. Na primer, stan od 200.000 evra izdaje se za nešto više od 800 evra mesečno, što odgovara visini mesečne rate kredita. Kada cena kvadrata poraste, proporcionalno rastu i iznosi kirije i rate. Zbog toga, prolongiranje kupovine stana ne donosi značajne uštede, jer rast tržišne vrednosti nekretnina povlači za sobom rast svih troškova.

Troškovi vlasništva i podstanarstva

Šira analiza pokazuje da vlasnici stanova snose dodatne troškove, poput poreza na imovinu (do 20.000 dinara godišnje uz umanjenje za prijavljeno prebivalište), osiguranja u korist banke i održavanja zgrade. Godišnje održavanje nekretnine iznosi oko jedan odsto njene vrednosti. Sa druge strane, podstanari propuštaju prinos koji bi ostvarili oročavanjem učešća, što za 40.000 evra na kamati od 3,5 odsto sa porezom iznosi oko 1.200 evra godišnje. Međutim, podstanari ne plaćaju notara, procenu, obradu kredita ili adaptaciju, što kod kupovine često premaši 7.000 evra. Popravke kvarova takođe su trošak stanodavca.

Struktura otplate i promena tokom vremena

Na početku otplate kredita, najveći deo rate odlazi na kamatu, a manji deo na otplatu glavnice. U prvoj godini, od 10.300 evra ukupno plaćenih rata, tek 2.360 evra smanjuje dug, dok 7.950 evra odlazi na kamatu. To znači da je 660 evra mesečno trošak bez povraćaja, dok se samo 197 evra mesečno pretvara u vlasništvo. S druge strane, kirija od 870 evra mesečno može tokom godina rasti. Uz godišnji rast kirije od tri odsto, za deset godina može premašiti 1.100 evra mesečno. Istovremeno, udeo kamate u rati kredita postepeno opada, pa se nakon deset godina sve veći deo svake rate koristi za otplatu glavnice.

Zaključak: dve cene istog stana

Kirija i rata za stan u Beogradu predstavljaju dve cene istog krova, obe proistekle iz tržišne vrednosti nekretnine. Iako je rasprostranjeno mišljenje da je kirija „bačen novac“, analiza pokazuje da i kod kupovine stana najveći deo mesečnog iznosa na početku otplate odlazi banci kroz kamatu. Pored toga, ukupni izdaci vlasnika rastu zbog dodatnih obaveza, dok podstanari snose manje fiksnih troškova, ali nemaju rast imovine. Na kraju, odluka između kirije i rate u Beogradu zavisi od individualnih finansijskih ciljeva, spremnosti za dugoročne obaveze i trenutnih tržišnih uslova.

Pročitaj još

Domaće

Evropska komisija predlaže oslobađanje 4,2 milijarde evra iz fondova za Mađarsku

Sredstva iz kohezionih fondova EU biće dostupna Mađarskoj uz reforme vladavine prava, a deblokada uključuje i pristup programima Erasmus+ i Horizon Europe

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska komisija predlaže oslobađanje 4,2 milijarde evra iz fondova za Mađarsku

Sredstva iz kohezionih fondova EU biće dostupna Mađarskoj uz reforme vladavine prava, a deblokada uključuje i pristup programima Erasmus+ i Horizon Europe

Evropska komisija predložila je oslobađanje 4,2 milijarde evra iz kohezionih fondova za Mađarsku, navodeći da je nova vlada preduzela značajne korake u jačanju vladavine prava. Ovaj potez deo je ukupno 16,4 milijarde evra sredstava iz fondova za oporavak i koheziju koje bi EU mogla deblokirati u narednom periodu, uz uslov sprovođenja reformi. Predlog je saopšten u sredu, a sredstva će biti dostupna nakon formalnog usvajanja od strane svih država članica u Savetu EU.

Deblokada kohezionih fondova i uslovi za korišćenje

Oslobađanje 4,2 milijarde evra iz evropskih fondova za Mađarsku rezultat je konkretnih reformskih koraka nove vlade. Kao rezultat, Evropska komisija je ocenila da su ostvareni napredak i bolje mere za zaštitu finansijskih interesa Unije. U maju je najavljeno da će ukupno 16,4 milijarde evra iz fondova za oporavak i koheziju biti deblokirano u skladu sa sprovođenjem daljih reformi. Pored toga, Mađarska će ponovo imati pristup važnim programima kao što su Erasmus+ i Horizon Europe, čime se otvara mogućnost za jaču saradnju u obrazovanju i istraživanju.

Izjave i ekonomski značaj odluke

„Mađarska je preduzela važne korake u jačanju vladavine prava i zaštiti finansijskih interesa Unije“, izjavila je Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije. Ova izjava potvrđuje zvanični stav Komisije o napretku Mađarske u oblasti pravne sigurnosti i transparentnosti. Osim toga, povratak Mađarske u programe kao što su Erasmus+ i Horizon Europe od značaja je za studente i istraživače, što doprinosi dugoročnom ekonomskom rastu.

Širi kontekst i implikacije za region

Deblokada sredstava može imati pozitivan uticaj i na širu ekonomsku sliku regiona. Kao rezultat, Mađarska bi mogla lakše finansirati projekte iz oblasti infrastrukture, obrazovanja i inovacija. Pored toga, povratak u evropske programe učvršćuje saradnju sa ostalim članicama EU i doprinosi integraciji tržišta. Odluka Evropske komisije šalje jasnu poruku o važnosti reformi i pravne sigurnosti za pristup evropskim fondovima.

Pročitaj još

Domaće

OMR Grupa otvorila novi CHANGAN centar u Ljubljani i proširila mrežu u Sloveniji

Prodajni i servisni centar omogućava veći tržišni domet, uz novo partnerstvo sa Rukometnim savezom Slovenije

Objavljeno pre

,

Objavio:

OMR Grupa otvorila novi CHANGAN centar u Ljubljani i proširila mrežu u Sloveniji

Prodajni i servisni centar omogućava veći tržišni domet, uz novo partnerstvo sa Rukometnim savezom Slovenije

OMR Grupa je otvorila novi CHANGAN centar u Ljubljani, čime je dodatno proširila svoju prodajnu i servisnu mrežu u Sloveniji. Novi objekat nalazi se u poslovnom kompleksu BTC City, što doprinosi jačanju prisustva brenda CHANGAN na slovenačkom tržištu. Centrom upravlja Crossroad SLO, članica OMR Grupe i zvanični uvoznik, a svečano otvaranje obeleženo je i predstavljanjem partnerstva sa Rukometnim savezom Slovenije.

Širenje prisustva i razvoj tržišta CHANGAN brenda

Od zvaničnog ulaska brenda CHANGAN na slovenačko tržište u martu 2026. godine prošlo je nešto više od šest meseci. Tokom tog perioda, Crossroad SLO je zajedno sa partnerima izgradio prodajnu i servisnu mrežu, a prvi modeli ovog automobilskog brenda stigli su do kupaca. Paralelno je razvijen i sistem sveobuhvatne podrške korisnicima, što je, prema navodima kompanije, omogućilo kvalitetniji korisnički servis i veću pouzdanost.

Razlozi ekspanzije i strateški značaj novog centra

Otvaranje novog centra u Ljubljani predstavlja važnu prekretnicu za CHANGAN u Sloveniji. Pre svega, novi objekat objedinjuje prodaju i servis, što kupcima omogućava kompletno iskustvo brenda na jednom mestu. Na taj način, OMR Grupa jača konkurentnost na tržištu i pruža veću vrednost krajnjim korisnicima. Pored toga, prodajni centar u BTC City-ju pozicionira CHANGAN među vodeće automobilske brendove u Sloveniji.

Izjave rukovodstva i značaj partnerstva sa Rukometnim savezom

„Kada smo u OMR Grupi odlučili da zajedno sa CHANGAN-om razvijamo prisustvo ovog brenda u ovom delu Evrope, znali smo da je pred nama ambiciozan posao. Naš cilj je da kupcima ponudimo ne samo moderna i tehnološki napredna vozila, već i kvalitetnu prodajnu i servisnu mrežu i pouzdanu podršku. Slovenija ima važno mesto u našim regionalnim planovima, a otvaranje novog centra u Ljubljani potvrđuje da ih ostvarujemo korak po korak”, izjavio je Ostoja Mijailović, predsednik OMR Grupe. Partnerstvo sa Rukometnim savezom Slovenije dodatno naglašava stratešku orijentaciju kompanije ka lokalnoj zajednici, kao i podršku sportu i društveno odgovorne projekte.

Implikacije za tržište automobila u Sloveniji

Otvaranje CHANGAN centra u Ljubljani dolazi u trenutku kada slovenačko tržište automobila beleži povećanu tražnju za modernim i tehnološki naprednim vozilima. Pored toga, ulaganje u razvoj prodajne i servisne mreže omogućava kompaniji bolju poziciju u odnosu na konkurenciju. Kao rezultat, kupci dobijaju širi spektar usluga i brže odgovore na tehničke i servisne potrebe. Ovaj potez OMR Grupe potvrđuje trend jačanja prisustva azijskih automobilskih brendova u regionu i doprinosi razvoju lokalne automobilske industrije.

Pročitaj još

U Trendu