Connect with us

Domaće

Telekom Srbija ostvario prihod od 2,3 milijarde evra i neto dobit od 200 miliona

Operativni profit iznosio 1,3 milijarde evra, a tržišno učešće u Srbiji premašilo 60 odsto

Published

on

pexels-photo-18408974

Operativni profit iznosio 1,3 milijarde evra, a tržišno učešće u Srbiji premašilo 60 odsto

Kompanija Telekom Srbija zabeležila je u prethodnoj godini ukupne prihode od 2,3 milijarde evra, dok je operativni profit iznosio 1,3 milijarde evra, saopštio je generalni direktor Vladimir Lučić. Najveći deo prihoda ostvaren je na tržištu Srbije, gde su prihodi iznosili 1,65 milijardi evra, a operativni profit 960 miliona evra. Prema finalnom revizorskom izveštaju, neto dobit kompanije u 2025. godini premašila je 200 miliona evra, dok se na osnovu rezultata iz prvog kvartala 2026. godine očekuje da će ovogodišnji neto profit preći 300 miliona evra.

Lučić je istakao da je prioritet kompanije potpuno ukidanje rominga sa Evropskom unijom od 2027. godine, što bi, prema njegovim rečima, značajno koristilo građanima regiona. “Moramo da intenzivno radimo sa Evropskom komisijom da Zapadni Balkan i EU postanu jedinstveno telekomunikaciono tržište i da se ukine roming. Roming dodaci za EU već sada su značajno jeftiniji, ali idemo ka potpunom ukidanju. Očekujemo odluku EK, nadam se, u toku sledeće godine. Telekom Srbija se snažno zalaže za to”, rekao je Lučić.

Kompanija trenutno drži više od 60% tržišnog učešća u Srbiji i jedini je operater koji se bavi i proizvodnjom medijskog sadržaja. Konkurentski operateri koriste sadržaj i optičku infrastrukturu Telekom Srbija uz nadoknadu. Takođe, akvizicijom platforme NetTV od Junajted grupe, Telekom je postao jedini legalni operater televizijskih kanala iz regiona u inostranstvu, sa više od 300 kanala u ponudi.

Poseban fokus biće na razvoju veštačke inteligencije, gde Telekom Srbija vidi priliku za pozicioniranje kao regionalni partner američkog tehnološkog ekosistema. Lučić je naveo i da je fond za finansiranje startapova završio 2025. godinu sa višemilionskim dobitkom, dok je vrednost ulaganja u startap kompanije skoro deset puta veća od uloženog kapitala. Kompanija nema plan da prodaje vlasničke udele u startap firmama, očekujući dalji rast vrednosti. Kao primer uspeha naveo je švedski startap koji je razvio robota za rukovanje bobičastim voćem i koji je već primenjen u skandinavskim zemljama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srpski stočari započeli izvoz 8.000 jagnjadi u Libiju, 15 kamiona već isporučeno

Nakon usaglašavanja sertifikata, iz Srbije izvezeno 8.000 jagnjadi u Libiju; preostalih šest kamiona kreće do kraja nedelje

Published

on

By

Nakon usaglašavanja sertifikata, iz Srbije izvezeno 8.000 jagnjadi u Libiju; preostalih šest kamiona kreće do kraja nedelje

Srpski stočarski sektor ostvario je značajan pomak otvaranjem novog izvoznog tržišta, nakon što je Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo početak izvoza jagnjadi iz Srbije u Libiju. Do sada je izvezeno 15 od ukupno 21 planiranog kamiona, što pokriva ukupno 8.000 jagnjadi, a očekuje se da će preostalih šest kamiona biti poslato do kraja nedelje. Ovaj izvoz je omogućen nakon uspešnog usaglašavanja veterinarskih sertifikata između nadležnih institucija Srbije i Libije.

U saopštenju Ministarstva poljoprivrede ističe se da je otvaranje libijskog tržišta važan korak za domaće stočare i predstavlja dodatno jačanje prisustva Srbije na tržištima severne Afrike. Resorni ministar Dragan Glamočić naglasio je da je rezultat ovog izvoznog aranžmana saradnja institucija i sprovođenje procedura koje omogućavaju nesmetan izvoz, uz poštovanje visokih standarda bezbednosti hrane i zdravlja životinja.

“Ovakvi izvozni aranžmani podstiču rast proizvodnje, obezbeđuju stabilniji plasman domaćih proizvoda i unapređuju konkurentnost srpskih poljoprivrednika na međunarodnom tržištu. Ministarstvo će i u narednom periodu nastaviti aktivnosti na daljem širenju izvoznih tržišta”, izjavio je Glamočić.

Otvaranje tržišta Libije dolazi nakon što su ranije usaglašeni sertifikati za izvoz srpskog mesa i u druge zemlje severne Afrike, što dodatno doprinosi povećanju izvoznog potencijala domaće poljoprivrede.

Pročitaj još

Domaće

Srbija povećala rezerve dizela na 550.871 tonu, snabdevanje stabilno uprkos krizi

Državne rezerve dizela dovoljne za 89 dana, benzin pokriven za 83 dana, bez restrikcija za građane

Published

on

By

Državne rezerve dizela dovoljne za 89 dana, benzin pokriven za 83 dana, bez restrikcija za građane

Ministarstvo rudarstva i energetike saopštilo je da Srbija trenutno raspolaže sa 550.871 tonom rezervi dizela, što prema letnjem obračunu potrošnje pokriva 89 dana prosečne potrošnje. Kako je navela ministarka Dubravka Đedović Handanović, dve trećine ovih rezervi su u državnom vlasništvu, dok ostatak čine komercijalne i operativne rezerve. Ukupne rezerve benzina iznose 127.729 tona, što je dovoljno za 83 dana prosečne potrošnje, dok je mazuta dovoljno za 245 dana, autogasa za 51 dan i kerozina takođe za 51 dan.

Đedović Handanović je istakla da su državne rezerve dizela duplirane u prethodne tri godine, a rezerve benzina udvostručene, kao rezultat odgovorne energetske politike. “Mi smo izuzetno dobro snabdeveni i pokriveni i naše rezerve su najveće u regionu. To je rezultat politike koju smo vodili poslednjih godina”, naglasila je ona i dodala da su ovakve mere strateški važne za sigurnost u slučaju nepredviđenih situacija i kriza.

Iako je prošle godine Srbija 100 dana bila bez dotoka sirove nafte zbog sankcija prema Naftnoj industriji Srbije, nije bilo nestašica, podsetila je ministarka. U poređenju sa državama Evropske unije, Srbija ima veće rezerve goriva, a na domaćim pumpama nema problema sa snabdevanjem. Đedović Handanović je navela da su u susednoj Hrvatskoj i Sloveniji uvedena ograničenja za poljoprivrednike i pravna lica, dok Srbija takve mere ne primenjuje. “Mi smo uveli mere koje su pre svega na teret države, kako bi građani bili zaštićeni od ograničenja, i nastavićemo da pratimo situaciju na tržištu”, izjavila je ona.

Ministarka je istakla da na globalna dešavanja Srbija ne može da utiče, ali da je zadatak države da pravovremeno planira kako bi obezbedila punu snabdevenost građana. Naglasila je da je rafinerija u Pančevu nastavila sa radom, uz povećan dotok i preradu sirove nafte. Mesečna prerada sirove nafte u aprilu iznosiće oko 330.000 tona, a u poslednjih 10 dana dopremljena su dva broda sa po 90.000 tona. Do kraja aprila očekuje se još 130.000 tona sirove nafte, dok je do kraja maja planirano dodatnih 240.000 tona.

“Pustili smo i deo obaveznih državnih rezervi dizela na tržište kako bismo pomogli naftnim kompanijama, s obzirom na visoke cene naftnih derivata. Država drži cene pod kontrolom za građane i nema prevelikog povećanja cena, a to ćemo nastaviti i ubuduće”, naglasila je Đedović Handanović.

Ovakva strategija omogućila je stabilnost snabdevanja i izbegavanje restrikcija, što Srbiju izdvaja u regionu po sigurnosti energenata i zaštiti potrošača.

Pročitaj još

Domaće

Evropski berzanski indeksi beleže rast, brent nafta dostigla 98,012 dolara

DAX porastao 0,29% na 24.355,53 poena, inflacija u Velikoj Britaniji 3,3% u martu

Published

on

By

DAX porastao 0,29% na 24.355,53 poena, inflacija u Velikoj Britaniji 3,3% u martu

Evropski berzanski indeksi zabeležili su blagi rast 22. aprila 2026. godine, dok je cena brent nafte iznosila 98,012 dolara po barelu. Na tržištu je zabeleženo da je američka sirova nafta WTI pala za 0,91% na 88,850 dolara, dok je evropska nafta brent zabeležila pad od 0,65% na pomenutu cenu.

Na Frankfurtskoj berzi, indeks DAX porastao je za 0,29% i sada iznosi 24.355,53 poena. Francuski indeks CAC 40 zabeležio je rast od 0,05% na 8.239,49 poena, dok je moskovski MOEX porastao 0,19% na 2.763,16 poena. Britanski FTSE 100 indeks zabeležio je pad od 0,09% na 10.489,74 poena, a na njegovu vrednost uticali su najnoviji podaci o rastu inflacije u Velikoj Britaniji koja je u martu iznosila 3,3%.

Evropski fjučersi gasa za maj su na otvaranju trgovanja na holandskom TTF čvorištu dostigli cenu od 43,3 evra za megavatsat. Na valutnom tržištu, vrednost evra prema dolaru iznosi 1,17493 dolara.

Što se tiče roba, cena zlata porasla je na 4.763,12 dolara za trojnu uncu, dok je cena pšenice dostigla 6,0968 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Na američkom tržištu, indeks Dow Jones je na zatvaranju berzi u utorak pao za 0,59% na 49.149,38 poena, S&P 500 za 0,63% na 7.064,01 poen, a Nasdaq za 0,59% na 24.259,96 poena.

Prema ekonomskim analizama, rast evropskih indeksa usledio je nakon što je američki predsednik Donald Tramp produžio dvonedeljno primirje između SAD i Irana, što je uticalo na stabilnost cena energenata na međunarodnom tržištu. Tramp je putem društvene mreže Truth Social objavio da će primirje trajati dok iranski lideri ne podnesu zajednički predlog za okončanje sukoba sa SAD i Izraelom.

Pročitaj još

U Trendu