Connect with us

Domaće

Svaki četvrti preduzetnik u Srbiji ne posluje aktivno, sektor generiše 830 milijardi dinara

Preduzetnici zapošljavaju više od 253.000 ljudi, trgovina ostvaruje 31,6% prometa, a stručne i naučne delatnosti prednjače u dodatoj vrednosti

Objavljeno pre

,

Svaki četvrti preduzetnik u Srbiji ne posluje aktivno, sektor generiše 830 milijardi dinara Foto Izvor: Pixabay / crystal710

Preduzetnici zapošljavaju više od 253.000 ljudi, trgovina ostvaruje 31,6% prometa, a stručne i naučne delatnosti prednjače u dodatoj vrednosti

Savet za male biznise NALED-a saopštio je da je u Srbiji registrovano gotovo 394.000 preduzetnika, ali više od četvrtine nije aktivno na tržištu. Prema najnovijim podacima, aktivni preduzetnici zapošljavaju više od 253.000 ljudi i godišnje generišu oko 830 milijardi dinara bruto dodate vrednosti. Najveći udeo preduzetnika zabeležen je u stručnim i naučnim delatnostima (17,6%), trgovini (15,9%), prerađivačkoj industriji (13,3%) i građevinarstvu (11,1%).

Struktura sektora i doprinos preduzetništva ekonomiji Srbije

Iako najveći broj preduzetnika posluje u stručnim i naučnim delatnostima, trgovina ostvaruje 31,6% ukupnog prometa u ovom sektoru. S druge strane, stručne i naučne delatnosti ostvaruju najviši doprinos ukupnoj bruto dodatoj vrednosti, sa 18,1%. Ovi podaci predstavljeni su na radionici Saveta za male biznise NALED-a tokom Globalne nedelje preduzetništva, gde je naglašena potreba za daljim unapređenjem poslovnog okruženja. Irena Đorđević Šušić, šefica Jedinice za inovacije i preduzetništvo u NALED-u, izjavila je: „Rast broja novih preduzetnika jeste pozitivan trend, ali je jednako važno omogućiti postojećim biznisima da izađu iz faze pukog opstanka i pređu na viši nivo razvoja. To podrazumeva nova zapošljavanja, inovacije i izlazak na međunarodna tržišta, uz predvidivije okruženje i niže prateće troškove.“

Izazovi finansiranja i institucionalna podrška preduzetnicima

Međunarodni izveštaji ukazuju da je pristup finansiranju jedan od najvećih izazova za male biznise. Prema OECD-u, Srbija se dobro kotira u oblasti digitalizacije, inovacija i razvoju veština, ali zaostaje u dostupnosti finansiranja (3,17 u poređenju sa regionalnim prosekom od 3,21). Evropska komisija navodi da mala i srednja preduzeća (MSP) učestvuju sa oko 67% u ukupnim kreditima privredi, ali se zadužuju pod nepovoljnijim uslovima od velikih firmi. Nedostatak razvijenih kreditnih garancija i skromna budžetska izdvajanja dodatno otežavaju pristup kapitalu, dok je učešće MSP u lancima snabdevanja i dalje nisko.

Programi podrške i inicijative za unapređenje poslovanja

Više od 100 predstavnika malih biznisa učestvovalo je na radionici, gde su imali priliku da unaprede svoja znanja i veštine. Teme su obuhvatale poreske obaveze, e-fiskalizaciju, e-otpremnice, test samostalnosti i mogućnosti primene inovacija i veštačke inteligencije u poslovanju. Dušan Vasiljević, direktor Odeljenja za konkurentnost i investicije u NALED-u, istakao je značaj podrške kroz program StarTech kompanije Philip Morris, kao i kroz povezivanje domaćih kompanija sa evropskim partnerima i izvorima finansiranja. „Kroz inicijativu Bolji način i POS program trgovcima omogućavamo da uvedu elektronsko plaćanje bez dodatnih troškova i unaprede poslovanje“, naglasio je Vasiljević.

Planirane reforme i evropske mogućnosti finansiranja

Savet za male biznise NALED-a nastaviće 2027. godine da se zalaže za izjednačavanje prava preduzetnica sa zaposlenim majkama tokom trudničkog i porodiljskog odsustva. Predlozi obuhvataju i objedinjenu naplatu poreza, podizanje limita za paušalno oporezivanje na osam miliona dinara, uvođenje mikrofinansiranja i poreski kredit za ulaganja u osnovna sredstva. NALED je izabran za kontakt tačku Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) u Srbiji naredne tri godine. Istaknuti su programi kao što su EIT Higher Education Initiative, koji nudi do 1,25 miliona evra po projektu, EIT Urban Mobility sa ulaganjima u startape do 2,5 miliona evra i SME Market Expansion grant od 60.000 evra. Zainteresovani mogu dobiti dodatne informacije putem zvanične adrese elektronske pošte. Ključni izazov preduzetništva u Srbiji ostaje aktivacija neaktivnih preduzetnika i dalje jačanje institucionalne podrške, što je preduslov za održiv rast i razvoj sektora.

Pročitaj još

Domaće

UniCredit Banka omogućila finansiranje kupovine nekretnina u inostranstvu do 70 odsto vrednosti

Prime klijenti mogu kupiti nekretnine u inostranstvu bez učešća, otplata do 360 meseci uz dinarski ili indeksirani kredit

Objavljeno pre

,

Objavio:

UniCredit Banka omogućila finansiranje kupovine nekretnina u inostranstvu do 70 odsto vrednosti – kupovina nekretnina u inostranstvu

Prime klijenti mogu kupiti nekretnine u inostranstvu bez učešća, otplata do 360 meseci uz dinarski ili indeksirani kredit

Kupovina nekretnina u inostranstvu postaje jednostavnija za Prime klijente koje podržava UniCredit Banka. Banka je omogućila finansiranje kupovine stambenih nekretnina van Srbije do 70 odsto procenjene vrednosti nepokretnosti koja služi kao obezbeđenje. Prime klijenti mogu koristiti kredit u dinarima ili sa indeksacijom u evrima, uz izbor varijabilne ili kombinovane kamatne stope. Period otplate iznosi do 360 meseci, a postoji mogućnost oslobađanja od naknade za obradu zahteva i naknade za održavanje kredita.

Pored toga, UniCredit Banka nudi opciju finansiranja kupovine nekretnine u inostranstvu bez učešća, što predstavlja značajnu pogodnost za klijente sa složenim investicionim planovima. Kredit se realizuje uz uspostavljanje hipoteke prvog reda na nepokretnosti na teritoriji Republike Srbije. Maksimalni iznos kredita može iznositi do 70 odsto procenjene vrednosti te nekretnine.

Fleksibilni kreditni uslovi za ulaganje u nekretnine u inostranstvu

Klijenti imaju mogućnost biranja između dinarskog kredita i kredita sa valutnom klauzulom u evrima. Varijabilna i kombinovana kamatna stopa omogućavaju prilagođavanje finansijskim planovima, a maksimalni period otplate od 360 meseci daje dodatnu fleksibilnost. Oslobađanje od naknade za obradu zahteva i naknade za održavanje kredita smanjuje troškove realizacije.

Posebno je značajno to što je kupovina nekretnine u inostranstvu dostupna i bez učešća. Ova pogodnost može olakšati investicione odluke klijenata koji žele da diversifikuju svoj portfelj ili obezbede drugi dom.

Personalizovana podrška i značaj ulaganja u nekretnine

Prime klijenti UniCredit Banke dobijaju personalizovanu podršku ličnog bankara. Bankar pruža informacije i vodi klijente kroz proces odobrenja i realizacije kredita, prilagođavajući rešenja individualnim potrebama. Investicija u nekretnine nije samo kupovina kvadrata, već i dugoročno ulaganje u kvalitet života i finansijsku sigurnost.

Ulaganje u nekretninu u inostranstvu omogućava klijentima da prošire svoj životni i investicioni prostor van granica Srbije. To je korak koji donosi dodatnu vrednost, posebno u kontekstu globalizacije i sve većeg broja ljudi koji žele da žive, rade ili investiraju na više lokacija. Kao rezultat, ponuda UniCredit Banke prati savremene trendove i potrebe tržišta nekretnina, nudeći klijentima fleksibilnost i sigurnost tokom celokupnog procesa.

Pročitaj još

Domaće

Stopa smrtnosti u saobraćaju u Srbiji 73 odsto viša nego u EU

Srbija beleži 78 smrtnih slučajeva na milion stanovnika, dok je prosek Evropske unije 45, prema podacima za 2024.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stopa smrtnosti u saobraćaju u Srbiji 73 odsto viša nego u EU

Srbija beleži 78 smrtnih slučajeva na milion stanovnika, dok je prosek Evropske unije 45, prema podacima za 2024.

Stopa smrtnosti u saobraćaju u Srbiji iznosi 78 na milion stanovnika, što je za 73 odsto više u poređenju sa prosekom Evropske unije od 45 na milion, prema podacima Eurostata za 2024. godinu. U saobraćajnim nesrećama u Srbiji život je izgubilo 514 ljudi, dok je u EU stradalo 20.210 osoba. Ove brojke ukazuju na značajnu razliku između Srbije i evropskog proseka, što dodatno naglašava potrebu za unapređenjem bezbednosti na putevima.

Analiza statistike smrtnosti u saobraćaju

Najvišu stopu smrtnosti među regionima Evrope zabeležila je severozapadna Bugarska, sa 148 poginulih na milion stanovnika. Slede region Alentejo u Portugalu, francuska Gvajana, Korzika i jugozapadni deo Rumunije. S druge strane, region Aland u Finskoj tokom 2024. nije imao nijedan smrtni slučaj u saobraćaju. Brisel je zabeležio devet poginulih na milion stanovnika, dok su Stokholm i Beč imali po deset. Španski gradovi Melilja i Seuta takođe su među regionima sa najnižom smrtnošću, sa 11, odnosno 12 na milion.

Uzroci i trendovi na srpskim putevima

U Srbiji je 2024. godine registrovano 32.274 saobraćajnih nezgoda. Broj poginulih bio je za 12 veći nego prethodne godine, prema podacima „Auto-moto revije“, zvaničnog glasila Auto-moto saveza Srbije (AMSS). Stručnjaci povećanje broja stradalih povezuju sa većim obimom saobraćaja, kao i sa navikama tokom letnjih meseci, kada su češći umor i konzumacija alkohola. Najviše su stradali vozači motocikala i mopeda, gde je broj poginulih porastao za 60 odsto. Zbog toga je pitanje bezbednosti ove grupe učesnika u saobraćaju postalo posebno važno. U narednoj godini broj poginulih na srpskim putevima smanjen je na 484, što je oko 74 na milion stanovnika.

Regulatorni odgovor i mere za unapređenje bezbednosti

Načelnik Uprave saobraćajne policije Slaviša Lakićević najavio je donošenje novog Zakona o bezbednosti saobraćaja. Očekuje se pooštravanje kazni, među kojima su novčane sankcije do 50.000 dinara za nekorišćenje pojasa i upotrebu telefona u vožnji. Razmatra se i uvođenje kaznenih poena, kao i stroža pravila za vozače povratnike. Planirano je uvođenje alko-brava za prekršioce i ukidanje popusta za brzo plaćanje kazni u slučaju ponovljenih prekršaja. Međutim, nadležni ističu da su preventivne mere jednako važne kao i kažnjavanje prekršilaca.

Šira ekonomska slika i značaj statistike

Podaci o stopa smrtnosti u saobraćaju u Srbiji predstavljaju indikator kvaliteta saobraćajne infrastrukture, ali i ponašanja učesnika u saobraćaju. Visoka stopa smrtnosti, u poređenju sa EU, ima implikacije na javno zdravlje, ekonomske gubitke i troškove zdravstvenog sistema. Zbog toga su ulaganja u prevenciju, edukaciju i modernizaciju regulative ključni za smanjenje rizika i približavanje evropskim standardima bezbednosti.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije preusmerila pet milijardi dinara na gradove, energetiku i železnicu

Skoro 3,43 milijarde dinara usmereno za likvidnost 74 lokalne samouprave, dok je energetika dobila 1,32 milijarde dinara za pokriće gubitaka

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vlada Srbije preusmerila pet milijardi dinara na gradove, energetiku i železnicu

Skoro 3,43 milijarde dinara usmereno za likvidnost 74 lokalne samouprave, dok je energetika dobila 1,32 milijarde dinara za pokriće gubitaka

Vlada Srbije preusmerila je gotovo pet milijardi dinara sa ranije planiranih projekata na gradove, energetiku i železnicu, prema poslednjim odlukama objavljenim 17. novembra 2026. godine. Ova preraspodela budžetskih sredstava uključuje 3,43 milijarde dinara za održavanje likvidnosti 74 lokalne samouprave, 1,32 milijarde dinara za pokrivanje gubitaka u elektroenergetskom sistemu i 240 miliona dinara za podršku kompaniji Srbija Kargo.

Preusmeravanje budžeta na likvidnost gradova i energetiku

Najveći deo sredstava, 3,43 milijarde dinara, Ministarstvo finansija je preusmerilo sa projekata izgradnje nove zgrade Prirodnjačkog muzeja i eksproprijacije zemljišta za kapitalne projekte. Prema dostupnim podacima, 2,05 milijardi dinara povučeno je sa izgradnje muzeja, dok je 1,38 milijardi dinara skinuto sa pozicije eksproprijacije zemljišta. Ova sredstva sada su raspoređena na 74 grada i opštine, kako bi se pokrile nepredviđene obaveze i održala tekuća likvidnost. Kao rezultat, Beograd je dobio 259,6 miliona dinara, Niš 250 miliona, dok su Vranje i Pirot dobili po 200 miliona dinara. Ostale lokalne samouprave dobile su iznose između 15 i 80 miliona dinara. Ova odluka otvara pitanje zašto je toliki broj lokalnih samouprava došao u situaciju da im je potrebna dodatna državna pomoć za likvidnost. Takođe, postavlja se pitanje da li će sredstva povučena sa kapitalnih projekata biti nadoknađena i kako će to uticati na dinamiku izgradnje Prirodnjačkog muzeja i drugih infrastrukturnih projekata.

Energetski sektor i železnica dobijaju preusmerena sredstva

Druga odluka Vlade odnosi se na preraspodelu 1,32 milijarde dinara unutar budžeta Ministarstva rudarstva i energetike. Većina sredstava, 567 miliona dinara, povučena je sa projekta izrade dokumentacije za reverzibilnu hidroelektranu Đerdap 3. Dodatnih 300 miliona dinara uzeto je sa programa za energetski ugrožene kupce, dok su manji iznosi skinuti sa pozicija strateškog planiranja u energetici, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora. Ova sredstva vraćena su Ministarstvu rudarstva i energetike, ali sada sa ciljem da se nadoknade troškovi Elektrodistribucije Srbije i Elektromreža Srbije za pokrivanje gubitaka u prenosu električne energije. Pored toga, 240 miliona dinara preusmereno je sa projekta izgradnje beogradskog metroa i usmereno na program železničkog i intermodalnog saobraćaja, odnosno kompaniji Srbija Kargo za realizaciju prioritetnih prevoza važnih za stabilnost privrede.

Implikacije preraspodele i pitanja za budućnost

Sva tri rešenja potpisao je ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali, a za njihovu realizaciju zaduženo je Ministarstvo finansija. On je naveo da se na računu države trenutno nalazi 444,6 milijardi dinara i ocenio makroekonomske pokazatelje kao dobre. Međutim, ostaje pitanje koliko su prvobitni budžetski planovi bili realni i da li će preraspodela usporiti realizaciju kapitalnih projekata poput izgradnje Prirodnjačkog muzeja i pripreme velikih energetskih investicija. Budžetska rezerva omogućava reagovanje na nepredviđene potrebe, ali ovakva odluka podstiče diskusiju o transparentnosti i dugoročnoj održivosti javnih finansija. Štaviše, smanjenje sredstava za energetski ugrožene kupce i strateške projekte može uticati na dinamiku planiranih investicija i programe pomoći domaćinstvima. Uporedo sa tim, preusmeravanje novca na pokrivanje gubitaka u elektroenergetskom sistemu otvara dilemu o tačnosti planiranja troškova u ovom sektoru. Konačno, ostaje otvoreno pitanje da li će novac za projekte koji su ostali bez dela sredstava biti naknadno obezbeđen i kako će to uticati na rokove i kvalitet realizacije ključnih infrastrukturnih investicija u Srbiji.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link