Connect with us

Domaće

Strane direktne investicije u Srbiji pale za 43,7 odsto na 600 miliona evra

Dividende stranim vlasnicima porasle 58,3 odsto, dok je reinvestirani profit opao 24 odsto u prva četiri meseca

Objavljeno pre

,

Strane direktne investicije u Srbiji pale za 43,7 odsto na 600 miliona evra Foto Izvor: Pixabay / nattanan23

Dividende stranim vlasnicima porasle 58,3 odsto, dok je reinvestirani profit opao 24 odsto u prva četiri meseca

Strane direktne investicije u Srbiji pale su za 43,7 odsto i iznosile su 600 miliona evra u periodu januar–april 2026. godine, prema podacima Narodne banke Srbije. Ovaj pad od 467 miliona evra u odnosu na 1,07 milijardi evra iz istog perioda prošle godine nastavak je trenda smanjenja priliva stranog kapitala, a istovremeno su stranim vlasnicima isplaćene dividende porasle za 58,3 odsto, odnosno na 785 miliona evra.

Prema podacima NBS, reinvestirani profit stranih kompanija u Srbiji iznosio je 435 miliona evra, što je 24 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine, kada je iznosio 574 miliona evra. Neto odliv dohotka od direktnih investicija porastao je zbog povećanja isplata dividendi, pa je deficit primarnog dohotka povećan za 9,3 odsto na 1,4 milijarde evra.

Najveći deo investicija u prvom kvartalu 2026. godine došao je iz Evropske unije, ukupno 425,8 miliona evra, dok je najviše ulaganja po zemlji došlo iz Holandije — 230 miliona evra. Slede Velika Britanija sa 112,9 miliona evra, Češka sa 52,6 miliona, Slovenija sa 45,8 miliona i Francuska sa 34,2 miliona evra. U vrhu investitora nije bilo Nemačke, a najveći deo ulaganja išao je u prerađivačku industriju.

Pad priliva stranih investicija objašnjava se povećanom globalnom neizvesnošću i smanjenjem konkurentnosti Srbije, jer rast plata i troškova smanjuje atraktivnost zemlje za nova ulaganja. „Ovakva kretanja posledica su pre svega povećane globalne neizvesnosti, veće averzije investitora prema riziku i odlaganja pojedinih investicija“, navode u Narodnoj banci Srbije. Prema mišljenju profesora Ekonomskog fakulteta Milojka Arsića, „Srbija ne može više da računa na velika ulaganja kao što su bila od 2017. do 2024. godine, kada su u proseku učestvovala sa 27 ili 28% u ukupnim investicijama.“

I pored manjeg priliva, investicije su i dalje pokrivale gotovo 90 odsto tekućeg deficita, zahvaljujući smanjenju ukupnog odliva stranih investicija za 72 odsto, sa 870 miliona na 243 miliona evra. Neto priliv stranih investicija iznosio je 357 miliona evra, što je godišnji rast od 80 odsto. Deficit tekućeg računa smanjen je za 69,8 odsto na 404,9 miliona evra tokom prva četiri meseca 2026, dok je priliv doznaka iz inostranstva porastao za 24,9 odsto na 1,8 milijardi evra. Neto priliv doznaka radnika iz inostranstva iznosio je 1,3 milijarde evra, što je 36,2 odsto više nego u prva četiri meseca prethodne godine. Priliv po osnovu ostalih ličnih transfera, uključujući penzije iz inostranstva, porastao je za 4,2 odsto ili 11 miliona na 272 miliona evra.

Analitičari ukazuju da je pad stranih investicija posledica rasta troškova i promene globalnih okolnosti. Direktor Instituta za razvoj i inovacije Nenad Jevtović ocenjuje da će biti sve teže održati model rasta zasnovan na stranim investicijama, jer Srbija više ne može da privlači značajne investicije u radno intenzivne industrije zbog smanjenja radne snage i konkurentnosti. „Može se očekivati da će se strane direktne investicije oporaviti, ako dođe do smirivanja sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali se dugoročno srpski rast ne može zasnivati na stranim investicijama“, ističe Jevtović.

Pročitaj još

Domaće

Studija pokazuje pad nivoa testosterona kod muškaraca za 54 odsto od 1979.

Analiza 8.650 studija sa 102.334 ispitanika otkriva godišnji pad od jedan odsto, rizik za reproduktivno zdravlje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Studija pokazuje pad nivoa testosterona kod muškaraca za 54 odsto od 1979. – nivo testosterona kod muškaraca

Analiza 8.650 studija sa 102.334 ispitanika otkriva godišnji pad od jedan odsto, rizik za reproduktivno zdravlje

Prosečan nivo testosterona kod muškaraca opao je za više od 50 odsto u poslednjih 50 godina, pokazuje nova studija predstavljena na kongresu Evropskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) u Londonu. Studija pod nazivom „Vremenski trendovi ukupnog i slobodnog testosterona (1972-2019): sistematski pregled i analiza meta-trendova“ analizirala je podatke iz više od 8.650 studija, obuhvativši 102.334 ispitanika iz Izraela, SAD, Brazila, Finske i Danske.

Istraživački tim, koji je predvodio Hagaj Levin sa Braun škole javnog zdravlja Hebrejskog univerziteta Hadasa, izneo je podatak da je prosečna stopa smanjenja nivoa testosterona od 1979. godine iznosila 54 odsto, sa ubrzanjem trenda posle 2000. godine. Ovo znači da je tokom analiziranog perioda zabeležen pad od jedan odsto godišnje, što prema rečima naučnika upućuje na ozbiljan i kontinuiran pad, a ne na slučajnu grešku ili varijaciju.

U studiji se navodi da su gojaznost i dijabetes ključni faktori koji doprinose smanjenju nivoa testosterona, dok bi i faktori iz životne sredine, kao što su hemikalije koje remete rad endokrinog sistema, mogli imati dodatni uticaj. Stručnjaci objašnjavaju da povećanje telesne masti dovodi do pretvaranja testosterona u estrogen, a insulinska rezistencija i povišen nivo šećera kod dijabetičara mogu oštetiti funkciju hipotalamusa i hipofize, što dodatno smanjuje signale za proizvodnju testosterona u organizmu.

Autori studije naglašavaju značaj testosterona za proizvodnju spermatozoida, seksualnu želju, raspoloženje, energiju, mišićnu masu i gustinu kostiju. Ističu i da terapija testosteronom nije univerzalno rešenje, jer može dovesti do smanjenja prirodne proizvodnje ovog hormona. Naučnici upozoravaju da se svet suočava sa ozbiljnom krizom muškog reproduktivnog zdravlja koja ne dobija dovoljno pažnje, te pozivaju na sprovođenje mera u oblasti javnog zdravlja.

Pročitaj još

Domaće

Katar smanjuje izvoz helijuma za 14 odsto posle napada, cena raste na 14 dolara

Globalne rezerve helijuma iznose 31,3 milijarde kubnih metara, a najveći deo potrošnje otpada na medicinski sektor i NASA

Objavljeno pre

,

Objavio:

Katar smanjuje izvoz helijuma za 14 odsto posle napada, cena raste na 14 dolara – nestašica helijuma

Globalne rezerve helijuma iznose 31,3 milijarde kubnih metara, a najveći deo potrošnje otpada na medicinski sektor i NASA

Katar je najavio smanjenje izvoza helijuma za 14 odsto nakon iranskih raketnih napada na rafineriju Ras Laffan, što je izazvalo novu nestašicu helijuma na globalnom tržištu, prema ekonomskim analizama. Prema Geološkom zavodu SAD, svetske rezerve helijuma koje se mogu obnoviti pod zemljom iznose 31,3 milijarde kubnih metara, dok cena industrijskog helijuma dostiže 14 dolara po kubnom metru, u poređenju sa 7,57 dolara koliko je iznosila 2019. godine. Vrednost tečnog helijuma u rasutom stanju porasla je sa nešto više od 2,8 milijardi dolara u 2022. na 4,39 milijardi dolara 2025. godine.

Najveće svetske rezerve helijuma nalaze se u Kataru, sa 10,1 milijardu kubnih metara, dok Sjedinjene Države raspolažu sa 8,49 milijardi, Alžir sa 8,2 milijarde, a Rusija sa 6,8 milijardi kubnih metara. Kriza na Bliskom istoku dodatno je pogoršala snabdevanje, s obzirom da je Katar prošle godine proizveo nešto više od trećine ukupne svetske ponude ovog gasa. Nakon napada, državna kompanija Qatar Energy saopštila je da bi obnova postrojenja mogla trajati tri do pet godina.

Iako je helijum drugi najzastupljeniji element u prirodi posle vodonika, njegova eksploatacija moguća je samo iz podzemnih ležišta prirodnog gasa, i to ako rezerve sadrže najmanje 0,3% helijuma po zapremini. Nakon ekstrakcije, helijum se prevozi u tečnom stanju zbog transporta i daljih industrijskih potreba. Helijum je ključan za svemirsku industriju, gde NASA godišnje troši oko 20 miliona kubnih metara ovog gasa, kao i za proizvodnju poluprovodnika i hlađenje superprovodnih magneta u medicinskim aparatima.

Prema izveštaju, zdravstveni sektor koristi više od trećine ukupne globalne potrošnje helijuma, posebno u bolnicama i medicinskim istraživanjima. Većina skladišta tečnog helijuma ima rezervoare dovoljnih kapaciteta za najviše sedam dana proizvodnje, što je znatno manje od potrebnih zaliha kada nastupe poremećaji u snabdevanju.

Tokom poslednje dve decenije zabeležene su četiri velike nestašice helijuma, naročito nakon 2022. godine, usled prekida rada postrojenja, ratnih sukoba i rasta potražnje. Višestruki požari u Amurskom pogonu u Rusiji i obustave zbog održavanja u američkoj kompaniji Exxon Mobil dodatno su ograničili proizvodnju. Helijum je neobnovljiv resurs, jer se stvara radioaktivnim raspadom uranijuma i torijuma tokom milijardi godina, a kada dospe u atmosferu, gubi se zauvek.

Zbog ograničenih skladišnih kapaciteta, nestabilnog tržišta i političkih faktora, tržište helijuma ostaje izuzetno osetljivo na geopolitičke krize i poremećaje u lancu snabdevanja.

Pročitaj još

Domaće

Crafter proširio prodaju na Wolt, proizvodi za dom dostupni odmah

Crafter proizvodi za dom, vrt i uradi-sam projekte sada dostupni putem Wolt aplikacije, isporuka na adresu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Crafter proširio prodaju na Wolt, proizvodi za dom dostupni odmah – Crafter proizvodi za dom

Crafter proizvodi za dom, vrt i uradi-sam projekte sada dostupni putem Wolt aplikacije, isporuka na adresu

Crafter proizvodi za dom, vrt i uradi-sam projekte sada su dostupni korisnicima kroz Wolt aplikaciju, uz mogućnost poručivanja i isporuke direktno na adresu, saopšteno je 16. jula 2026. godine. Ova saradnja omogućava korisnicima da naruče alate, opremu i materijale za rad ili popravke bez odlaska u prodavnicu, čime se štedi vreme i olakšava organizacija svakodnevnih aktivnosti.

Detaljna ponuda uključuje širok izbor proizvoda za rad, dom i dvorište, među kojima su sijalice, baterije, posuđe, kućni tekstil i oprema za uređenje prostora. Sve stavke iz asortimana mogu se pronaći u Wolt aplikaciji, a poručivanje se obavlja u svega nekoliko klikova. Partnerstvo posebno olakšava posao profesionalnim majstorima i zanatlijama, kojima je brzina nabavke opreme i materijala ključna za efikasno obavljanje posla.

Wolt, vodeća platforma za dostavu, ovim proširuje svoju retail ponudu i omogućava korisnicima da reše hitne potrebe za alatima i materijalom, što je do sada zahtevalo dodatni odlazak u prodavnicu. Kako je izjavio Aleksandar Nešković, Head of retail za Srbiju i Severnu Makedoniju u Woltu, „Saradnja sa Crafter-om potvrđuje pravac u kom se Wolt razvija – kao platforma koja korisnicima donosi praktična rešenja za različite svakodnevne potrebe i pomaže im da lakše organizuju dan, bez nepotrebnih odlazaka i prekida. Proizvodi za dom, dvorište i majstorske radove možda nisu prva asocijacija na dostavu, ali upravo tu vidimo vrednost ove saradnje: da budemo dostupni korisnicima onda kada im je potrebno brzo i jednostavno rešenje. Ovo partnerstvo donosi novu vrstu praktičnosti i dodatno širi način na koji ljudi koriste našu platformu.“

Iz Crafter-a dodaju da nova usluga predstavlja još jedan korak u razvoju njihove omnichannel strategije. Ines Prijić, Head of Operations u Crafter-u, ističe: „U Crafter-u neprestano tražimo načine da unapredimo uslugu, budemo bliži kupcima i olakšamo im svakodnevne projekte. Partnerstvo sa Wolt-om predstavlja još jedan korak u razvoju naše omnichannel strategije i pokazuje da zajedno slušamo potrebe kupaca. Korisnici sada putem Wolt aplikacije mogu da poruče širok izbor proizvoda za rad, dom i dvorište, od sijalica i baterija, do posuđa, kućnog tekstila i opreme za uređenje prostora. To znači da, bilo da je nešto potrebno majstoru tokom rada ili korisniku za dom, rešenje je dostupno u svega nekoliko klikova.“

Zahvaljujući saradnji sa Wolt-om, korisnici ostvaruju značajnu uštedu vremena i resursa, dok profesionalci i domaćinstva dobijaju pouzdano i brzo rešenje za nabavku potrebnih proizvoda. Ova ponuda dodatno širi mogućnosti u okviru Wolt aplikacije i doprinosi razvoju digitalne trgovine na srpskom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu