Connect with us

Domaće

Stelantis šalje više od 4.500 radnika u Kragujevcu na dvonedeljni kolektivni odmor

Automobilska fabrika uvodi letnji prekid rada od 3. do 17. avgusta, među zaposlenima do 1.000 stranih radnika

Objavljeno pre

,

Stelantis šalje više od 4.500 radnika u Kragujevcu na dvonedeljni kolektivni odmor – ferragosto u Kragujevcu Foto Izvor: Pexels / Cemrecan Yurtman

Automobilska fabrika uvodi letnji prekid rada od 3. do 17. avgusta, među zaposlenima do 1.000 stranih radnika

Stelantis fabrika automobila u Kragujevcu obustaviće proizvodnju zbog dvonedeljnog kolektivnog godišnjeg odmora počev od 3. avgusta. Svi radnici, njih više od 4.500, uključujući između 500 i 1.000 zaposlenih iz inostranstva, privremeno će pauzirati rad do 17. avgusta, što potvrđuje tradiciju ferragosto odmora u automobilskoj industriji. Ovu informaciju potvrdio je predsednik Samostalnog sindikata fabrike Ivan Ristić, uz napomenu da je zapošljavanje trenutno zaustavljeno, ali postoji mogućnost kasnijeg popunjavanja kadrova.

Rad u fabrici odvija se u tri smene, a tokom vikenda angažovani su radnici na određeno vreme, koji rade po 12 sati. Ovaj model omogućava fleksibilno prilagođavanje proizvodnim potrebama i održavanje kontinuiteta, posebno u periodima povećane tražnje. U kragujevačkoj fabrici proizvode se modeli „grande panda“ u električnoj, hibridnoj i benzinskoj verziji, kao i električni „citroen C3“.

Ferragosto odmor i organizacija rada

Letnji kolektivni odmor u Stelantisovoj fabrici prati italijansku tradiciju ferragosto praznika, koji se svake godine obeležava oko 15. avgusta. Ovaj period označava vreme kada većina industrijskih pogona u Italiji privremeno obustavlja rad, a radnici odlaze na godišnji odmor. Na taj način, fabrika u Kragujevcu prilagođava se korporativnoj kulturi i globalnim standardima, što doprinosi kvalitetu radne klime i produktivnosti tokom ostatka godine.

Prema rečima Ivana Ristića, broj stranih radnika u fabrici varira, ali se redovno kreće između 500 i 1.000, što ukazuje na internacionalizaciju proizvodnog procesa i potražnju za dodatnom radnom snagom. Proizvodnja tokom godine obuhvata više smena, uključujući i produžene vikend smene za privremeno angažovane radnike, što omogućava veću izlaznu proizvodnju i fleksibilnu raspodelu radnog vremena.

Proizvodni portfolio i značaj za sektor

U kragujevačkoj fabrici Stelantis proizvodi „grande panda“ u električnoj, hibridnoj i benzinskoj verziji, kao i električni „citroen C3“. Ovi modeli predstavljaju deo strategije elektrifikacije i diverzifikacije portfolija, što je u skladu sa globalnim trendovima u automobilskoj industriji. Tokom letnjeg odmora, proizvodni procesi su privremeno zaustavljeni, ali se očekuje nastavak aktivnosti odmah nakon povratka radnika na posao.

Odluka o kolektivnom odmoru ima važan uticaj na planiranje proizvodnje, logistiku i održavanje opreme. Na taj način, fabrika koristi ovaj period za servisiranje mašina i pripremu za naredni ciklus rada. Uporedo sa tim, radnici imaju priliku za odmor, što doprinosi dugoročnoj efikasnosti i smanjenju stresa na radnom mestu.

Tržišni kontekst i implikacije

Kragujevačka fabrika, deo Stelantis grupacije, prati praksu svoje matične kompanije iz Italije, čime se dodatno pozicionira kao značajan akter u regionalnoj automobilskoj industriji. Kolektivni odmor tokom ferragosta može kratkoročno uticati na tok isporuka, ali je uobičajen deo industrijskog kalendara.

Zapošljavanje velikog broja radnika iz inostranstva ukazuje na rastuću potražnju za kvalifikovanom radnom snagom i internacionalizaciju poslovanja. Zbog toga, ovakav model rada i organizacije odmora ima dugoročne pozitivne efekte na produktivnost i konkurentnost fabrike na evropskom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

FTSE 100 dostigao rekordnih 10.951 poen zbog rasta energetike i povlačenja kapitala iz SAD

Britanski indeks profitira od rasprodaje tehnoloških akcija, dok rast cena nafte i dobri rezultati banaka dodatno jačaju tržište

Objavljeno pre

,

Objavio:

FTSE 100 dostigao rekordnih 10.951 poen zbog rasta energetike i povlačenja kapitala iz SAD

Britanski indeks profitira od rasprodaje tehnoloških akcija, dok rast cena nafte i dobri rezultati banaka dodatno jačaju tržište

FTSE 100, vodeći britanski berzanski indeks, dostigao je novi istorijski maksimum od 10.951 poen 29. jula 2026. godine. Ovaj rezultat ostvaren je usled preusmeravanja kapitala sa američkog tržišta i sektora veštačke inteligencije na Londonsku berzu, što je podstaklo rast vrednosti akcija velikih britanskih kompanija. Prema dostupnim podacima, investitori su odlučili da smanje izloženost skupim tehnološkim deonicama, što je dovelo do povećanog interesovanja za stabilnije sektore koji čine okosnicu FTSE 100.

Struktura FTSE 100 i uticaj tržišnih kretanja

Za razliku od američkih berzi, gde tehnološke kompanije imaju dominantan uticaj, FTSE 100 je sastavljen pre svega od multinacionalnih kompanija iz farmaceutske industrije, energetike, bankarstva, rudarstva i sektora robe široke potrošnje. Zbog toga je indeks FTSE 100 manje izložen kolebanjima sektora veštačke inteligencije. Pad vrednosti proizvođača čipova i memorijskih komponenti, koji je pogodio tehnološke indekse, nije imao značajan uticaj na britansko tržište. Kao rezultat, investitori su preusmerili kapital ka kompanijama sa stabilnijim poslovanjem.

Rast cena nafte i rezultati kompanija dodatno podstiču FTSE 100

Pored preusmeravanja kapitala, rast cena nafte iznad 85 dolara po barelu, uslovljen eskalacijom sukoba između SAD i Irana, dodatno je uticao na vrednost akcija britanskih energetskih kompanija. Akcije kompanije Shell porasle su oko 7 odsto, dok su deonice BP zabeležile rast od oko 13 odsto od početka sukoba. Ovaj trend je takođe podržan dobrim kvartalnim rezultatima britanskih banaka HSBC, Lloyds Standard Chartered i Barclays, koje su ojačale poverenje investitora u otpornost londonskog tržišta.

Implikacije za investitore i širi ekonomski kontekst

Pomeranje kapitala iz američkog u britansko tržište pokazuje da investitori trenutno favorizuju sektore sa nižim rizikom i stabilnom dividendom. S obzirom na mali udeo tehnoloških kompanija u FTSE 100, ovaj indeks ostaje manje pogođen volatilnošću sektora veštačke inteligencije. Pored toga, snažan rast cena sirovina, naročito nafte, nastavlja da igra ključnu ulogu u jačanju pozicije britanskih energetskih kompanija. Istovremeno, dobri rezultati bankarskog sektora dodatno podstiču ukupni rast indeksa. Kao rezultat navedenih faktora, FTSE 100 beleži novi rekord, dok investitori nastoje da pronađu sigurnost u tradicionalnim sektorima londonske berze.

Pročitaj još

Domaće

Meta upozorava na posledice zabrane kineskih AI modela u SAD

Mark Zakerberg ističe da ograničenja ugrožavaju konkurenciju i inovacije, dok američka administracija razmatra sankcije kineskim laboratorijama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Meta upozorava na posledice zabrane kineskih AI modela u SAD – zabrana kineskih AI modela

Mark Zakerberg ističe da ograničenja ugrožavaju konkurenciju i inovacije, dok američka administracija razmatra sankcije kineskim laboratorijama

Meta Platforms, američka tehnološka kompanija, upozorila je da bi zabrana najnaprednijih kineskih AI modela u SAD mogla štetiti konkurenciji i inovacijama. Mark Zakerberg, osnivač kompanije Meta, izjavio je da ograničavanje uvoza kineskih rešenja u oblasti veštačke inteligencije nije efikasno rešenje. On je ovo rekao u intervjuu povodom najava Vašingtona o mogućim merama protiv kineskih laboratorija zbog navodne krađe intelektualne svojine.

Uticaj zabrane kineskih AI modela na konkurenciju

Prema rečima Zakerberga, zabrana najmoćnijih kineskih AI modela u SAD može imati negativan efekat na domaću konkurenciju. On smatra da je važno da američke kompanije sistematski prepoznaju prepreke i uska grla kako bi ostale konkurentne u globalnoj trci sa Kinom. Ova trka, kako je istakao, ima ključan značaj za nacionalnu bezbednost i ekonomski napredak obe zemlje. Zakerberg je takođe naglasio da bi stručne revizije modela pre njihovog objavljivanja mogle biti korisne ako ih sprovode nezavisni i kompetentni stručnjaci. Međutim, upozorio je na mogućnost regulatornog „zarobljavanja“ kada vodeće kompanije sa sopstvenim interesima kontrolišu taj proces.

Kineski AI modeli i geopolitički izazovi

Diskusija o zabrani kineskih AI modela intenzivirala se nakon što je kineska kompanija Moonshot AI predstavila model Kimi K3, čije performanse se približavaju američkim konkurentima kao što su OpenAI i Antropik. Visoki zvaničnici administracije predsednika Donalda Trampa naveli su da poseduju dokaze o obimnoj obuci ovog modela korišćenjem američkih tehnologija, uz primenu tehnike destilacije modela. Ministar finansija SAD Skot Besent najavio je da su moguće sankcije protiv kineskih laboratorija koje pređu granicu krađe intelektualne svojine.

Stav Mete i implikacije za razvoj veštačke inteligencije

Zakerberg je izjavio da ograničavanje najmoćnijih AI alata nije pravi odgovor na sajber bezbednosne izazove. On je naveo primer kada je program američke kompanije OpenAI izvršio hakerski napad, a pogođena startap kompanija nije imala pristup zatvorenim američkim modelima. U toj situaciji, kompanija je koristila otvorene kineske modele kako bi rešila probleme bezbednosti. Takođe, Meta je nedavno naišla na prepreke u Kini kada je pokušala da kupi kineski AI startap, ali je Peking blokirao akviziciju. Kao rezultat, Zakerberg je pozvao na ravnotežu između nacionalne bezbednosti i otvorene konkurencije na tržištu veštačke inteligencije.

Pročitaj još

Domaće

Brenerski tunel spaja Austriju i Italiju, investicija od 8,5 milijardi evra menja transport

Puštanje u rad najdužeg železničkog tunela na svetu ubrzaće teretni saobraćaj kroz Alpe, a nova pruga otvara prilike i za Srbiju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Brenerski tunel spaja Austriju i Italiju, investicija od 8,5 milijardi evra menja transport

Puštanje u rad najdužeg železničkog tunela na svetu ubrzaće teretni saobraćaj kroz Alpe, a nova pruga otvara prilike i za Srbiju

Brenerski tunel, infrastrukturni projekat vredan oko 8,5 milijardi evra (ukupno 10,5 milijardi sa pratećim radovima), spojio je 28. jula 2026. godine Austriju i Italiju. Ovo je najduži železnički tunel na svetu, sa osnovnom deonicom od 55 kilometara, a uključujući insbrušku obilaznicu ukupna dužina je 64 kilometra. Kada bude završen 2032. godine, tunel će omogućiti da se teretni saobraćaj preko Alpa preseli sa kamiona na šine, što je strateški cilj Evropske unije. Ovaj tunel menja pravila igre za tranzit robe između severne i južne Evrope, a otvara i pitanje kako će Srbija iskoristiti ove nove transportne veze.

Brenerski tunel ubrzava evropski železnički saobraćaj

Projekat je započet početkom 2000-ih godina, a radovi na pilot-tunelu krenuli su 2007. godine. Iako je bilo više odlaganja, poslednji proboj stena na dubini od oko 1.400 metara zabeležen je krajem jula 2026. godine. Do sada je iskopano približno 95 odsto tunelskog sistema, prema podacima kompanije BBT SE koja upravlja projektom. Dve glavne cevi prečnika 8,1 metar razmaknute su između 40 i 70 metara, a ispod njih se nalazi istražni tunel za geološka ispitivanja i održavanje. Kada bude pušten u saobraćaj, vreme putovanja između Insbruka i Forceze smanjiće se sa oko 80 na samo 25 minuta. Na taj način nestaje jedno od najvećih uskih grla evropske železničke mreže.

Uticaj na region i Srbiju

Brenerski tunel je deo Skandinavsko-mediteranskog koridora Transevropske transportne mreže (TEN-T), koji povezuje severne i južne luke Evrope. Pre svega, cilj je da se smanji teretni drumskog transporta i poveća železnički, što doprinosi smanjenju zagađenja i logističkih troškova. Takođe, tunel rasterećuje putnu infrastrukturu i poboljšava bezbednost. Revizijom TEN-T mreže uveden je novi koridor „Zapadni Balkan – istočni Mediteran“, koji spaja centralnu Evropu sa regionom, pa je značaj projekta direktno vezan i za Srbiju. Osim toga, od početka 2026. godine proširuje se i teretni železnički koridor Alpe – Zapadni Balkan (RFC 10), u kojem učestvuju Austrija, Slovenija, Hrvatska, Srbija i Bugarska. To omogućava bolje povezivanje balkanskog regiona sa zapadnoevropskim tržištima.

Strateški značaj za evropsku privredu

Projekat Brenerskog tunela finansiran je delom iz budžeta Evropske unije, uz učešće austrijskih i italijanskih kompanija. Kroz rad na ovom tunelu, Evropska unija testira svoju sposobnost da realizuje velike prekogranične investicije u okviru planiranih rokova i budžeta. Kao rezultat, otvara se mogućnost za nova ulaganja u Zapadni Balkan, posebno kroz TEN-T mrežu. Za Srbiju, koja se nalazi na Koridoru X, ubrzanje železničkog saobraćaja znači jeftiniji i pouzdaniji pristup evropskim tržištima, što može pozitivno uticati na izvoz i privredni rast.

Buduće prilike i izazovi

Završetak Brenerskog tunela planiran je za 2032. godinu. Do tada, region Zapadnog Balkana ima priliku da modernizuje svoju železničku infrastrukturu i poveća konkurentnost na tržištu transporta. Ipak, tempom izgradnje i administrativnim izazovima u EU, ovaj projekat pokazuje koliko je zahtevno realizovati velike infrastrukturne poduhvate. S druge strane, benefiti za privredu, ekologiju i regionalnu integraciju biće višestruki. Na taj način, Srbija i zemlje Balkana dobijaju šansu da se još snažnije uključe u evropske tokove robe i kapitala.

Pročitaj još

U Trendu