Connect with us

Domaće

STADA grupa povećala prihode na 4,3 milijarde evra, EBITDA dostigla 961 milion evra u 2025.

Segment specijaliteta premašio milijardu evra uz rast od 17 odsto, investicije u Hemofarmu veće od 50 miliona evra

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Alena darmel

Segment specijaliteta premašio milijardu evra uz rast od 17 odsto, investicije u Hemofarmu veće od 50 miliona evra

STADA grupa, u okviru koje posluje Hemofarm, ostvarila je snažan rast u 2025. godini kroz sva tri svoja segmenta – specijalitete, zdravstvene proizvode široke potrošnje i generičke lekove. Korigovani prihodi kompanije povećani su za 6 odsto i iznose 4,3 milijarde evra, dok je korigovana EBITDA (dobit pre kamata, poreza i deprecijacije), računata po konstantnim deviznim kursevima, porasla za 8 odsto i dostiže 961 milion evra.

U 2025. godini segment specijaliteta, koji obuhvata biosimilare i inovativne lekove, prvi put je premašio milijardu evra prihoda, uz rast od 17 odsto. Ovaj segment sada čini gotovo četvrtinu ukupnih prihoda STADA grupe. Kontinuirani rast biosimilara u oblastima zdravlja kostiju, imunologije i onkologije dodatno je doprineo rezultatima, a za ovu godinu planirano je lansiranje pet novih biosimilara, čime kompanija jača lidersku poziciju na evropskom tržištu.

Prihodi od generičkih proizvoda u 2025. godini porasli su za 5 odsto (korigovano po konstantnim deviznim kursevima), čime je segment nastavio da nadmašuje tržište u Evropi. Zahvaljujući uspešnim lansiranjima i sinergijama, STADA grupa se zadržala među tri vodeća proizvođača generičkih lekova na ključnim evropskim tržištima, uključujući Nemačku, Italiju, Španiju, Belgiju, Irsku, nordijske zemlje, Srbiju i Švajcarsku. Segment zdravstvenih proizvoda široke potrošnje ostvario je rast prihoda od 2 odsto, dok je eCommerce prodaja gotovo udvostručena u periodu od 2022. do 2025. godine.

Generalni direktor STADA grupe, Peter Goldschmidt, istakao je: „Svi naši regioni, od Zapadne, Centralne i Istočne Evrope, preko Nemačke, Bliskog istoka i Azije, snažno doprinose ukupnom rastu kompanije. Rast iznad industrijskog proseka podstaknut je nizom uspešnih lansiranja u sva tri poslovna segmenta. Istovremeno, tokom 2025. obogatili smo naš portfolio sa više od 110 novih licenciranih proizvoda, dodatno osnažujući naš razvojni pajplajn i temelje za budući rast.”

Hemofarm je tokom 2025. godine preuzeo brendove Fortacell i Biota Intima u Srbiji, dok je u Bosni i Hercegovini lansiran brend EUNOVA. Ronald Zeliger, generalni direktor Hemofarma, naglasio je da je STADA grupa tokom prošle godine investirala više od 50 miliona evra u regionu, uključujući ulaganja u novu opremu, inovativne mašine, kao i registracije i licence. Od 2006. godine, kada je STADA preuzela Hemofarm, ukupne investicije dostižu skoro 530 miliona evra.

Goldschmidt je najavio da kompanija aktivno analizira potencijalne akvizicije širom sveta radi jačanja segmenta zdravstvenih proizvoda široke potrošnje, kao i dalji razvoj portfolija u oblastima dermatologije, preventivnog zdravlja i wellnessa. Onkološki pajplajn sadrži molekule kao što su enzalutamide i ruxolitinib, dok su apixaban i edoxaban deo kontinuiranog lansiranja u kardiovaskularnoj kategoriji. Ističe se i 110 ugovora iz oblasti poslovnog razvoja i licenciranja potpisanih u 2025.

Kompanija je ponovo sertifikovana kao „Top Employer Europe“, a u najnovijem istraživanju zadovoljstva zaposlenih, 80 odsto radnika izjavilo je ponos što radi u STADA grupi. Sa skoro 12.000 zaposlenih širom sveta, od kojih više od polovine radi u tehničkim operacijama, kompanija ističe posvećenost pouzdanom snabdevanju pacijenata lekovima i daljem rastu.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Domaće

Kluz padobrani povlači 250.000 akcija sa Beogradske berze, vrednost 50 miliona dinara

Kompanija menja pravnu formu u DOO, a Centralni registar evidentirao je ispis akcija nominalne vrednosti 200 dinara po akciji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kluz padobrani povlači 250.000 akcija sa Beogradske berze, vrednost 50 miliona dinara – povlačenje sa berze

Kompanija menja pravnu formu u DOO, a Centralni registar evidentirao je ispis akcija nominalne vrednosti 200 dinara po akciji

Kluz padobrani povukao je 250.000 akcija sa Beogradske berze ukupne vrednosti 50 miliona dinara. Ova odluka doneta je nakon što je Centralni registar izvršio ispis akcija kao deo prelaska kompanije iz akcionarskog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO). Nominalna vrednost svake akcije bila je 200 dinara, a ispis je sproveden 24. jula 2026. godine, prema zvaničnoj objavi Centralnog registra.

Povlačenje sa berze i promena pravne forme

Odluka o promeni pravne forme usvojena je na vanrednoj sednici skupštine akcionara Kluz padobrani održanoj 9. jula 2026. Jedini akcionar, ABG Ventures d.o.o. Beograd, odlučio je da kompanija postane društvo sa ograničenom odgovornošću. Prema dokumentaciji koja je objavljena na sajtu kompanije, cilj ove odluke je racionalizacija troškova upravljanja, brže donošenje poslovnih odluka i povećanje fleksibilnosti u upravljanju kapitalom. Kao rezultat, Beogradska berza je ostala bez još jedne kompanije, iako je reč o manjoj firmi u ukupnom portfoliju tržišta kapitala.

Uticaj povlačenja i tržišni kontekst

Promena pravne forme i povlačenje sa berze znače da investitori više neće moći da trguju akcijama Kluz padobrani na otvorenom tržištu. Ova promena dolazi u trenutku kada se na Beogradskoj berzi beleži trend smanjenja broja izlistanih kompanija. S druge strane, kompanije se često odlučuju na ovakve poteze kako bi pojednostavile vlasničku strukturu i smanjile regulatorne troškove. Povlačenje 250.000 akcija ukupne vrednosti 50 miliona dinara predstavlja značajan korak za vlasnika, jer omogućava brže poslovno odlučivanje van javnog tržišta kapitala.

Razlozi za prelazak u DOO i širi značaj

Prelazak iz akcionarskog društva u DOO omogućava kompaniji veću fleksibilnost u upravljanju i niže administrativne troškove. U zvaničnoj odluci, ABG Ventures d.o.o. je naveo da će se ovim potezom omogućiti brže donošenje poslovnih odluka i racionalizacija troškova upravljanja. Takav trend je prisutan i kod drugih kompanija na domaćem tržištu, što ukazuje na šira kretanja u korporativnom sektoru Srbije. U međuvremenu, tržište kapitala suočava se sa izazovima zbog povlačenja kompanija sa berze, čime se smanjuje likvidnost i atraktivnost za nove investitore.

Šta dalje za investitore i tržište kapitala

Povlačenje Kluz padobrani sa Beogradske berze deo je šireg procesa konsolidacije vlasništva i optimizacije poslovanja u Srbiji. Investitori koji su do sada držali akcije ove kompanije više neće imati mogućnost javne trgovine. Ova odluka podseća na aktuelne procese prinudnog otkupa kod drugih kompanija, što može imati dugoročan uticaj na atraktivnost domaćeg tržišta kapitala. Iako ovakve promene često donose koristi za same kompanije kroz smanjenje troškova i veću agilnost, istovremeno predstavljaju izazov za razvoj berzanskog tržišta u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Ministarstvo finansija uvodi novčane kazne za e-otpremnice do 2 miliona dinara

Javne konsultacije o e-otpremnicama i elektronskom fakturisanju traju do 31. jula, privreda i građani mogu slati primedbe

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ministarstvo finansija uvodi novčane kazne za e-otpremnice do 2 miliona dinara – e-otpremnice i fakturisanje

Javne konsultacije o e-otpremnicama i elektronskom fakturisanju traju do 31. jula, privreda i građani mogu slati primedbe

Ministarstvo finansija produžilo je javne konsultacije o e-otpremnicama do 31. jula, dok je maksimalna novčana kazna za kršenje obaveze slanja e-otpremnica utvrđena na 2.000.000 dinara. Konsultacije o izmenama Zakona o elektronskim otpremnicama i Zakona o elektronskom fakturisanju omogućavaju privrednim subjektima, udruženjima građana i ostalima da do kraja meseca dostave svoje predloge, komentare i sugestije. Svi zainteresovani mogu primedbe poslati putem portala eKonsultacije ili na adresu konsultacije.digitalizacija@mfin.gov.rs, što olakšava učešće u procesu.

Novčane kazne i obuhvat e-otpremnica

Nacrt zakona predviđa da će preduzeća koja ne poštuju obavezu slanja elektronskih otpremnica biti kažnjena novčanom kaznom od 200.000 do 2.000.000 dinara. Ove propise Ministarstvo finansija uvodi radi preciznijeg praćenja kretanja dobara i jačanja inspekcijskog nadzora. E-otpremnice se odnose na subjekte javnog i privatnog sektora, dok fizička lica koja nisu obveznici poreza na prihod od samostalne delatnosti nisu obuhvaćena novim pravilima. Uporedo sa tim, izmene regulišu procedure slanja, prijema, obrade, odbijanja i prihvatanja elektronskih otpremnica, što treba da unapredi transparentnost i efikasnost.

Konsultacije o elektronskom fakturisanju

Istovremeno, Ministarstvo finansija sprovodi javne konsultacije i o izmenama Zakona o elektronskom fakturisanju. Predstavnici firmi, organizacija i civilnog društva mogu do 31. jula dati mišljenja na predložene izmene. Tekst Nacrta sa svim izmenama i dopunama dostupan je na zvaničnom sajtu ministarstva, a predlozi se mogu dostaviti elektronski ili pisanim putem na adresu ministarstva.

Kroz ove izmene, država nastoji da poboljša elektronske tokove dokumenata, što bi trebalo da doprinese većoj pravnoj sigurnosti i boljoj kontroli prometa dobara. Kao rezultat, očekuje se unapređenje poslovne klime kroz smanjenje administrativnih barijera i efikasniju razmenu informacija između privrede i javnih institucija.

Širi značaj digitalizacije poslovanja

Zbog toga što e-otpremnice postaju obavezne za sve firme, digitalizacija poslovanja u Srbiji dobija dodatni značaj. S druge strane, propisane novčane kazne motivisaće pravna lica da se blagovremeno prilagode novim pravilima. U međuvremenu, stručna javnost ukazuje da transparentno sprovođenje konsultacija može doprineti boljem razumevanju i primeni propisa u praksi. Uvođenje elektronskih otpremnica i elektronskog fakturisanja deo je šire strategije digitalne transformacije, što Srbiju svrstava u red zemalja koje ubrzano modernizuju poslovno okruženje.

Pročitaj još

Domaće

Dubai pokreće vaučer program, 720 evra za dovođenje stranih turista

Turistički sektor Dubaija beleži pad posle regionalnih sukoba, dok nove inicijative nude do tri vaučera po domaćinstvu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dubai pokreće vaučer program, 720 evra za dovođenje stranih turista – vaučeri za turiste u Dubai

Turistički sektor Dubaija beleži pad posle regionalnih sukoba, dok nove inicijative nude do tri vaučera po domaćinstvu

Dubai je pokrenuo program „Dubai Invite“ kojim nudi vaučere u vrednosti od 720 evra građanima koji dovedu strane turiste u grad. Ovu meru je uvela gradska uprava kako bi podstakla turizam posle pada broja posetilaca usled posledica regionalnih sukoba. Vaučeri se dodeljuju stanovnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata čiji prijatelji ili rođaci iz inostranstva dođu do 31. oktobra, a mogu se iskoristiti do kraja decembra.

Vaučeri za podsticaj dolaska turista u Dubai

Svaki stanovnik može dobiti maksimalno tri vaučera za posetioce. Vrednost svakog paketa pogodnosti prelazi 3.000 dirhama (oko 720 evra), a obuhvata hotelski smeštaj, popuste u restoranima i ulaznice za turističke atrakcije. Posetioci moraju imati važeću turističku vizu, ne smeju živeti u UAE i mogu biti nominovani samo jednom. Program je odgovor na smanjen priliv gostiju posle napada na grad koji su doveli do smanjenja prometa na aerodromu i pada poverenja u bezbednost regiona.

Pad prihoda i zatvaranje hotela posle rekordne 2025. godine

Dubai je 2025. godine zabeležio rekordan broj od gotovo 20 miliona turista. Međutim, usled eskalacije sukoba između SAD, Izraela i Irana, broj aviokompanija koje saobraćaju preko Dubaija prepolovio se. Takođe, mnogi turisti počeli su da izbegavaju letove preko Bliskog istoka. Kao rezultat, pojavili su se izveštaji o velikom broju praznih hotelskih soba i padu prihoda pojedinih kompanija većem od 50 odsto. Neki od najpoznatijih hotela su zatvoreni, dok su drugi ubrzali planove za renoviranje. Tako je luksuzni hotel Burž al Arab zatvoren na 18 meseci zbog velike obnove.

S druge strane, deo hotelske industrije podržao je gradski program nudeći popuste od 45 odsto i besplatna noćenja, nastojeći da ublaži posledice smanjenog broja posetilaca. Za samo 48 sati od pokretanja programa „Dubai Invite“ prijavljeno je više od 10.000 zahteva za vaučere, što ukazuje na interesovanje lokalnog stanovništva za podsticaj dolaska gostiju.

Implikacije na turistički sektor i tržište

Pad prihoda od turizma i smanjena popunjenost hotela ukazali su na ranjivost sektora koji je prethodnih godina bio ključan za ekonomiju Dubaija. Uporedo sa tim, lokalne vlasti i privreda pokušavaju da povrate poverenje putnika i investitora kroz ovakve podsticaje. Istovremeno, situacija na Bliskom istoku i dalje unosi neizvesnost u planove kompanija koje posluju u turističkom i ugostiteljskom sektoru. Vaučer program predstavlja pokušaj da se amortizuje negativan trend i očuva konkurentnost Dubaija kao luksuzne destinacije u regionu.

Pročitaj još

U Trendu