Connect with us

Domaće

Srbija uvodi registar organskih proizvođača, kazne do tri miliona dinara

Zakon o organskoj proizvodnji primenjuje se od 1. juna, predviđene novčane kazne od 5.000 do tri miliona dinara

Published

on

gafc7dad4f7fd2a6d8cb9e0ad2df800eafabcba921598bebfecd597aed5ee441fc3d8655a7e2faedabaf0a8827af034d0b171584dbe166fff661430be75a6e210_1280

Zakon o organskoj proizvodnji primenjuje se od 1. juna, predviđene novčane kazne od 5.000 do tri miliona dinara

Zakon o organskoj proizvodnji, kojim se prvi put uvodi Registar organskih proizvođača i obaveza da ekološki proizvođači prijavljuju svoje aktivnosti nadležnim organima, počinje da se primenjuje od 1. juna. Ovaj zakon, koji je stupio na snagu polovinom decembra prošle godine, donosi značajne izmene za sve učesnike u lancu organske proizvodnje, a njegova primena je odložena do 1. juna kako bi firme i institucije imale dovoljno vremena za usklađivanje i pripremu.

Propisi uređuju opšta i posebna načela organske proizvodnje, uključujući označavanje, oglašavanje, kontrolu i sertifikaciju, kao i zahteve o službenim kontrolama i nadzoru. Zakon eksplicitno zabranjuje upotrebu GMO, proizvoda proizvedenih od GMO-a ili uz pomoć GMO-a, kako u hrani i hrani za životinje, tako i kao pomoćna sredstva u preradi, sredstva za zaštitu i ishranu bilja, oplemenjivače zemljišta, biljni reproduktivni materijal, mikroorganizme ili životinje.

Novina je i da prerađivači više ne mogu biti organizatori proizvodnje niti nosioci sertifikata za celu grupu, što sada mogu biti samo proizvođači organizovani kao pravna lica. Zakon se odnosi na sve faze organske biljne i stočarske proizvodnje, uključujući akvakulturu i pčelarstvo, kao i na žive ili neprerađene poljoprivredne proizvode, seme i biljni reproduktivni materijal, prerađene proizvode namenjene za hranu, hranu za životinje i druge proizvode povezane sa poljoprivredom. Primenjuje se na sve subjekte u svim fazama proizvodnje, pripreme, označavanja, stavljanja na tržište, uvoza i izvoza, osim na pripremu hrane u objektima javne ishrane.

Osnovni ciljevi zakona su zaštita životne sredine i klime, očuvanje plodnosti zemljišta, visoka biološka raznovrsnost, smanjenje zagađenja, unapređenje dobrobiti životinja, podsticanje kratkih lanaca distribucije i lokalne proizvodnje, kao i očuvanje retkih i autohtonih rasa. Zakon takođe predviđa doprinos razvoju ponude biljnih genetičkih materijala prilagođenih organskoj poljoprivredi i korišćenje raznolikih biljnih genetičkih materijala.

Označavanje i oglašavanje proizvoda može se vršiti uz upotrebu izraza „ekološki“, „organski“, „biološki“ ili njihovih skraćenica „eko“, „org“ ili „bio“, kao i drugih termina koji upućuju na organsku proizvodnju. Nacionalni znak za organski proizvod, kao i pravila za njegovo korišćenje i isticanje, propisuje nadležni ministar za poljoprivredu.

Za nepoštovanje odredbi ovog zakona predviđene su novčane kazne koje se kreću od 5.000 do tri miliona dinara.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Sport Vision preuzima osam firmi Marketing Investment Group u Centralnoj i Istočnoj Evropi

Srpska kompanija širi maloprodajnu mrežu na tržišta Poljske, Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Rumunije, Slovačke i Slovenije

Published

on

By

Srpska kompanija širi maloprodajnu mrežu na tržišta Poljske, Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Rumunije, Slovačke i Slovenije

Kompanija Sport Vision iz Srbije prijavila je makedonskoj Komisiji za zaštitu konkurencije preuzimanje kontrolnog paketa nad osam preduzeća u vlasništvu poljske Marketing Investment Group, čime značajno širi svoje poslovanje u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Prema zvaničnim informacijama, kompanija BDS Co iz Srbije, deo Sport Vision grupe, postaje vlasnik firmi koje posluju u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.

Marketing Investment Group upravlja poznatim lancima prodavnica sportske obuće i odeće, među kojima su Sizeer, 50 style, Timberland i Symbiosis, sa jakom tržišnom pozicijom naročito u Poljskoj. Ove firme već tri decenije posluju u maloprodaji sportske opreme i odeće, a prisutne su i kroz fizičke prodavnice i online kanale u više zemalja regiona.

BDS Co, osnovana u Srbiji krajem 2025. godine izdvajanjem iz matične kompanije Sport Vision, upisana je kao pravno lice sa 240 zaposlenih. Vlasnici društva su Borislav i Dragan Stanojlović. Sport Vision grupa zapošljava ukupno preko 6.500 radnika i posluje na tržištima Albanije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Češke, Grčke, Mađarske, Crne Gore, Severne Makedonije, Rumunije, Srbije, Slovačke i Slovenije.

Prema obaveštenju makedonske Komisije za zaštitu konkurencije, preuzete kompanije bave se maloprodajom sportske robe, uključujući sportsku obuću, odeću i opremu, a upravljaju lancima prodavnica i internet prodajom u pomenutim državama.

Ova akvizicija omogućava Sport Visionu dodatno jačanje liderske pozicije na tržištima Centralne i Istočne Evrope, konsolidujući maloprodajnu mrežu i proširujući asortiman brendova pod svojim okriljem. Poslovanje će biti podloženo daljoj regulatornoj analizi u svim relevantnim jurisdikcijama, u skladu sa zakonima o zaštiti konkurencije.

Pročitaj još

Domaće

Investitori iz Katara ulažu u luksuzni rizort na albanskoj obali, dozvola izdata 29. aprila

Kompanija Zvernec South Adriatic Development dobila dve razvojne dozvole u januaru i aprilu 2025. godine za projekat na teritoriji kod Zverneca i lagune Narta

Published

on

By

Kompanija Zvernec South Adriatic Development dobila dve razvojne dozvole u januaru i aprilu 2025. godine za projekat na teritoriji kod Zverneca i lagune Narta

Kompanija Zvernec South Adriatic Development, u vlasništvu firme Universal Properties Projects BV registrovane u Holandiji, planira izgradnju velikog luksuznog turističkog kompleksa na južnoj obali Albanije, u blizini Zverneca i lagune Narta. Prema podacima iz albanskog poslovnog registra, ova kompanija je preko mreže povezanih firmi povezana sa projektom na ostrvu Sazan i sa katarskim investitorima, braćom Ramez i Mohamed Al-Kajat, koji već duže vreme sarađuju sa Džaredom Kušnerom.

Nedavno su u Albaniji pokrenuti protesti zbog ovog projekta, s obzirom na to da je obezbeđivanje dozvola za gradnju izazvalo sumnje u netransparentnost i potencijalnu korupciju, što podseća na slučajeve iz Beograda. Tokom pokušaja obnove Generalštaba u Beogradu nekoliko zvaničnika je zloupotrebilo svoj položaj i falsifikovalo dokumente radi ukidanja zaštite ovog objekta, zbog čega se trenutno vodi sudski postupak.

Radovi na ravnanju zemljišta kod Zverneca započeli su 30. aprila u ranim jutarnjim satima, bez prethodne najave i informativne table o projektu. Ekološki aktivista Taulant Bino primetio je teške kamione i radnike koji su ograđivali zaštićeno područje i pokušao da sazna više detalja, ali mu je rečeno da je u pitanju kamp za radnike. Nadležni iz Uprave za zaštićena područja u Valoni nisu imali informacije o radovima, ali su 2. maja obišli lokaciju i zatražili građevinsku dozvolu.

Predstavnici firme su inspektorima umesto dozvole pokazali dopis Nacionalne agencije za teritorijalni razvoj (AZHT), kojim je kompanija obaveštena da je Nacionalni savet za teritorijalni razvoj 29. aprila izdao dozvolu za pripremne radove na ograđivanju lokacije. Međutim, u istom dokumentu navedeno je da odluka još nije formalno potvrđena od strane nadležnih organa, jer proces provere i ispunjavanja uslova nije završen.

Kompanija Zvernec South Adriatic Development je u januaru i aprilu 2025. godine dobila dve razvojne dozvole za izgradnju velikog turističkog kompleksa na toj lokaciji, pokazuju podaci iz albanskog registra. Iako su radovi otpočeli, lokalne ekološke organizacije i pojedinci izražavaju zabrinutost zbog uticaja na biodiverzitet i ekosistem, jer je u pitanju zaštićeno područje. Slučaj u Albaniji ima sličnosti sa dešavanjima u Beogradu, posebno u pogledu načina dobijanja dozvola i otpočinjanja radova bez transparentnosti.

Pročitaj još

Domaće

ElevenEs otvara fabriku LFP baterija u Subotici, 250 novih radnih mesta do 2027. godine

Kompanija započela izgradnju prve evropske LFP fabrike, planirano zapošljavanje 250 radnika i razvoj inovativne baterijske tehnologije

Published

on

By

Kompanija započela izgradnju prve evropske LFP fabrike, planirano zapošljavanje 250 radnika i razvoj inovativne baterijske tehnologije

Kompanija ElevenEs je zvanično započela izgradnju prve fabrike LFP (litijum-gvožđe-fosfat) baterija za električna vozila u Evropi, locirane u Subotici. Prema najavi menadžera ljudskih resursa Ivana Markovića, tokom narednih godinu dana biće zaposleno ukupno 250 radnika, a proces zapošljavanja i obuke već je otpočeo. Ova investicija ima za cilj da podigne kapacitete Srbije i regiona u oblasti proizvodnje baterija za električni transport i skladištenje energije.

ElevenEs razvija sopstvenu LFP Edge tehnologiju baterija, namenjenu industrijskim vozilima, rudarskoj, građevinskoj, železničkoj i pomorskoj industriji, kao i električnim automobilima, autobusima, kamionima i sistemima za skladištenje energije (BESS). Ova tehnologija specifično zahteva angažovanje procesnih inženjera i specijalizovanih operatera, a do sada je u kompaniji zaposleno više od 110 radnika sa visokim kvalifikacijama iz različitih delova sveta.

“Već sada počinjemo sa većim zapošljavanjem i taj proces će ići sekvencijalno kako bismo mogli da obučimo radnike da bi oni, kada fabrika počne da radi, kada se oprema bude primila, zaista ušli u sam proces proizvodnje”, izjavio je Marković. On je istakao da je tokom prethodnih pet godina ElevenEs u razvojnom centru razvio jedinstvenu tehnologiju u Evropi za proizvodnju baterija za električna vozila.

Trenutno u Evropi postoji oko pet fabrika baterija za električne automobile, ali nijedna ne koristi LFP tehnologiju koju uvodi ElevenEs. Najveća od postojećih je LG Energy Solution u Vroclavu u Poljskoj, sa kapacitetom od 80 GWh, dok susedna Mađarska ima dve fabrike (Samsung u Gudu i SK On u Komaromu), kao i nekoliko u pripremi, među kojima je najveća kineskog proizvođača CATL u Debrecinu sa 28 GWh.

Evropski cilj do 2030. godine je da ukupni kapacitet dostigne 950 GWh, ali region još uvek zavisi od uvoza baterija iz Kine. Izgradnja fabrike u Subotici predstavlja važan korak ka smanjenju te zavisnosti i jačanju domaćeg kapaciteta za inovacije i zapošljavanje u industriji elektromobilnosti.

Pročitaj još

U Trendu