Connect with us

Domaće

Srbija ostvaruje zaradu od 8.500 evra po hektaru, ali uvozi 70 odsto belog luka

Domaća proizvodnja iznosi 3.700 tona godišnje, dok se većina potreba pokriva uvozom iz Kine i Španije

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Johnny wlodarczyk

Domaća proizvodnja iznosi 3.700 tona godišnje, dok se većina potreba pokriva uvozom iz Kine i Španije

Domaća poljoprivredna gazdinstva u Srbiji ostvaruju bruto prihod do 8.500 evra (oko milion dinara) po hektaru od proizvodnje belog luka, pokazuju aktuelni podaci sa terena. Ipak, domaća proizvodnja obezbeđuje tek oko 3.700 tona belog luka godišnje, što je nedovoljno za domaće potrebe, pa se čak 70 odsto potrošnje pokriva uvozom, pre svega iz Kine i Španije.

Prema procenama agroanalitičara, beli luk se u Srbiji danas uzgaja na oko 1.300 hektara, mahom na manjim porodičnim gazdinstvima u Vojvodini i južnim delovima zemlje. Prosečan prinos kreće se između 8 i 15 tona po hektaru, a uz kvalitetan sadni materijal i sisteme za navodnjavanje, prinosi mogu biti i veći. Otkupna cena u 2026. godini kretala se od 450 do 500 dinara po kilogramu, što omogućava prihod do 2,25 miliona dinara po hektaru. Troškovi proizvodnje iznose od 700.000 do milion dinara, ostavljajući proizvođačima neto zaradu od preko milion dinara (8.500 evra) po hektaru.

Domaći proizvođači ističu da su za uspešnu proizvodnju ključni kvalitet zemljišta, odabrani sadni materijal i stalna briga o usevu. Porodica Kanački iz sela Sakule, koja se ovom proizvodnjom bavi više od tri decenije, koristi sopstveni sadni materijal i ističe da dugogodišnja selekcija omogućava dobijanje krupnih i kvalitetnih glavica. Među proizvođačima koji ove godine očekuju izuzetne rezultate je i Goran Lazić iz Kikinde, koji na pola hektara gaji domaću sortu „bosut“, koristeći sistem navodnjavanja „kap po kap“ za povećanje prinosa.

Iako je nekadašnja proizvodnja bila znatno veća – rekord je zabeležen 1984. godine sa 34.890 tona – poslednjih decenija beleži se pad. Glavni konkurentski izazov za domaće proizvođače predstavlja jeftiniji uvozni beli luk, dok istovremeno visok standard proizvodnje i veći troškovi rada otežavaju tržišnu utakmicu. Beli luk ima široku primenu ne samo u domaćinstvima, već i u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, što dodatno povećava tražnju.

Agroanalitičar Branislav Gulan navodi da ulaganja u proizvodnju belog luka iznose oko 5.000 evra po hektaru, dok su prihodi pet do šest puta veći. Ova kultura se stoga sve češće pominje kao ozbiljna poslovna prilika za poljoprivrednike spremne na ulaganje znanja i kvalitetnog sadnog materijala.

Za razliku od belog luka, proizvodnja pasulja je ove godine bila podložna vremenskim nepogodama, što je dovelo do prepolovljenog roda na 4,5 hektara imanja porodice Kanački. Dodatni problem je uvoz jeftinijeg pasulja iz Kirgistana, koji snižava cenu domaće robe i dodatno otežava konkurentnost na tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Hrvatski poljoprivrednici beleže gubitak od 30 do 40 evra po hektaru zbog niskih otkupnih cena

Otkupne cene u Hrvatskoj 30% niže od Pariskih berzi, gubici po hektaru i do 75 evra prema domaćim analizama

Published

on

By

Otkupne cene u Hrvatskoj 30% niže od Pariskih berzi, gubici po hektaru i do 75 evra prema domaćim analizama

Hrvatski poljoprivredni proizvođači beleže direktan gubitak između 30 i 40 evra po hektaru zbog niskih otkupnih cena žitarica, što je za 30% ispod cena na Pariskoj berzi, pokazuju podaci Fakulteta agrobiotehničkih nauka iz Osijeka. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) ocenila je da su ovako niske cene žitarica dovele ratarstvo u alarmantnu situaciju, zbog čega su proizvođači na dnu Evropske unije po visini otkupnih cena.

U Srbiji je situacija još nepovoljnija, jer cena pšenice na novosadskoj berzi iznosi do 20 dinara po kilogramu, dok su troškovi proizvodnje procenjeni na oko 27 dinara, što proizvođačima donosi gubitke. Prema analizi Hrvatskog agronomskog društva, gubici poljoprivrednika u Hrvatskoj dostižu i do 75 evra po hektaru.

“Trenutna situacija u ratarstvu alarmantna je i zahteva sistemski i brz zaokret prema podizanju konkurentnosti i zaštiti domaće primarne proizvodnje”, navodi se u zajedničkoj izjavi učesnika sastanka proizvođača, otkupljivača i agrostručnjaka u Osijeku. HPK je izrazila snažno nezadovoljstvo aktuelnim otkupnim cenama i zatražila hitno donošenje dugoročnih mera od Ministarstva poljoprivrede, uključujući ulaganja u prerađivačke i skladišne kapacitete, kao i jačanje privredne diplomatije u otvaranju novih izvoznih tržišta.

“HPK će u roku od 30 dana izaći s celovitim paketom mera za revitalizaciju ratarske proizvodnje”, izjavio je predsednik HPK Željko Mihelić. Učesnici sastanka zaključili su da su jače udruživanje poljoprivrednika i nove investicije u preradu ključni za opstanak sektora.

Pročitaj još

Domaće

Henley & Partners rangira Italiju, Grčku i Švajcarsku sa 72,3, 70,5 i 70,8 poena po atraktivnosti kapitala

Kipar prvi sa 73,5, Holandija i Portugal prate sa 72,8 i 72,5, a porast migracija bogatih beleže Italija, Grčka i Švajcarska

Published

on

By

Kipar prvi sa 73,5, Holandija i Portugal prate sa 72,8 i 72,5, a porast migracija bogatih beleže Italija, Grčka i Švajcarska

Prema najnovijem Henley Private Wealth Migration Report 2026, Italija, Grčka i Švajcarska beleže rast atraktivnosti za bogate migrante, sa skorovima od 72,3, 70,5 i 70,8 poena, dok su Kipar, Holandija i Portugal rangirani još bolje – 73,5, 72,8 i 72,5 poena. Izveštaj Henley & Partners, globalne konsultantske kuće za programe boravka i investicione migracije, pokazuje izraženu podelu unutar Evrope: pojedine zemlje postaju sve poželjnije za globalno mobilni kapital, dok najveće ekonomije poput Nemačke (69,7 poena), Norveške (69,0), Velike Britanije (68,3) i Francuske (65,7) trpe pritiske u zadržavanju imućnih rezidenata.

Izveštaj uvodi novi metod rangiranja – Indeks konkurentnosti mobilnosti bogatstva, ocenjujući države na skali do 100 poena. Ocenjuju se poreski tretman, vladavina prava, kvalitet života, politička stabilnost i regulatorna predvidljivost. Italija, treća ekonomija evrozone, privlači bogate zbog poreskog režima za nove rezidente i povoljnog naslednog okvira, a Milano se izdvaja kao finansijski i investicioni centar. Grčka je profitirala usled zatvaranja španske šeme zlatnih viza i ukidanja portugalske rute za nekretnine, nudeći poreske podsticaje i pristup EU tržištu. Švajcarska ostaje tradicionalno atraktivna zbog stabilnosti i snažnog finansijskog sistema.

Velika Britanija je, prema Henleyu, zabeležila rast broja aplikacija osoba sa britanskom adresom od 15 odsto između 2024. i 2025. godine. Velika Britanija se od 2018. godine, kada je bila 20. izvor novih klijenata, sada redovno nalazi među prvih pet. Ovaj trend vezuje se za ukidanje poreskog režima za non-dom rezidente, izmene oporezivanja nasledstva i zatvaranje investitorske vize Tier 1. Nemačka je imala rast upita državljana od 16 odsto između kraja 2025. i početka 2026, dok je Francuska sa pozicije među 40 najvećih izvorišnih tržišta 2024. skočila u prvih 15 tokom 2026. godine.

Guenther Dobrauz-Saldapenna iz Henleyja ocenjuje da Nemačka i Francuska nisu postale neatraktivne, ali su izgubile prednost u oblastima bitnim za mobilnost bogatstva, dok konkurenti jačaju svoje programe.

Ipak, metodologija Henley & Partners i partnera New World Wealth povremeno je dovođena u pitanje: Dan Neidle iz Tax Policy Associates smatra da procene migracije milionera treba tumačiti kao indikativne, ne kao precizne podatke.

Pročitaj još

Domaće

Starlink registrovao kompaniju u Crnoj Gori sa osnovnim kapitalom od dva evra

Starlink Montenegro osnovan 29. aprila, očekuje se dozvola od EKIP-a do kraja drugog kvartala za satelitski internet

Published

on

By

Starlink Montenegro osnovan 29. aprila, očekuje se dozvola od EKIP-a do kraja drugog kvartala za satelitski internet

Starlink, globalni satelitski internet operater u vlasništvu Ilona Maska, napravio je ključan korak ulaska na crnogorsko tržište registracijom kompanije Starlink Montenegro u Podgorici 29. aprila. Osnovni kapital novoosnovanog društva sa ograničenom odgovornošću iznosi dva evra, a sedište firme nalazi se na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. Prema podacima Poreske uprave, izvršni direktor je Zdravko Gardović, dok je vlasništvo u potpunosti u rukama Starlink Holdings Netlands B.V., evropske holding kompanije u okviru korporativne strukture SpaceX-a.

Kao delatnosti Starlink Montenegro navedene su kablovske, bežične i satelitske telekomunikacione aktivnosti, čime se kompanija formalno priprema za pružanje internet usluga putem satelita u Crnoj Gori. Sledeći korak u procesu jeste registracija u Registru operatora kod Agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge (EKIP), a očekuje se da će ovaj administrativni postupak biti završen do kraja drugog kvartala ove godine.

Zvanični predstavnici EKIP-a najavili su još krajem februara da je Starlink započeo neophodne procedure za sticanje statusa operatora u Crnoj Gori. Registracija kompanije predstavlja prvi formalni korak, nakon čega sledi zahtev za upis u Registar operatora, što je preduslov za početak pružanja usluga krajnjim korisnicima.

Dolazak Starlinka na crnogorsko tržište mogao bi imati poseban značaj za ruralne i planinske oblasti, kao i turističke destinacije i pomorski sektor, gde je pristup fiksnoj internet infrastrukturi ograničen. Starlinkova tehnologija zasniva se na mreži hiljada satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, omogućavajući široku i brzu pokrivenost internetom bez oslanjanja na tradicionalnu zemaljsku mrežu.

Planirani ulazak Starlinka u Crnu Goru deo je šireg trenda digitalizacije i unapređenja dostupnosti interneta u regionu, sa potencijalom da podigne konkurentnost i omogući ravnomerniji razvoj digitalnih usluga. Očekuje se da će, po dobijanju dozvole od EKIP-a, kompanija početi sa komercijalnim pružanjem internet usluga korisnicima u Crnoj Gori.

Pročitaj još

U Trendu