Connect with us

Domaće

Srbija i Severna Makedonija bez tužilaca za vezu, prekid saradnje sa Eurojustom od 1. marta 2026.

Gubitak tužilaca za vezu u Srbiji i Severnoj Makedoniji mogao bi usporiti borbu protiv organizovanog kriminala u regionu Balkana

Published

on

pexels-photo-34817073

Gubitak tužilaca za vezu u Srbiji i Severnoj Makedoniji mogao bi usporiti borbu protiv organizovanog kriminala u regionu Balkana

Srbija i Severna Makedonija od 1. marta 2026. godine više nemaju tužioce za vezu sa evropskom agencijom Eurojust, što može negativno uticati na efikasnost zajedničke borbe protiv organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu. Obe zemlje se nalaze u jednom od glavnih čvorišta organizovanog kriminala u Evropi, a saradnja sa Eurojustom do sada je omogućila hapšenja i zaplene u desetinama, ponekad i stotinama slučajeva godišnje.

Srbija je 2019. godine potpisala sporazum o saradnji sa Eurojustom, a zahvaljujući toj saradnji 2022. godine uhapšen je Darko Šarić. U februaru 2023. godine zajedničkim akcijama u Srbiji i Severnoj Makedoniji uhapšeno je 12 osoba i zaplenjeno više od 680.000 falsifikovanih evra. U maju iste godine, srpsko pravosuđe je uz podršku Eurojusta uhapsilo pet osumnjičenih povezanih sa pošiljkama droge od najmanje 1,6 tona.

Za efikasnu saradnju sa Eurojustom neophodno je da svaka zemlja ima imenovanog tužioca za vezu. U Srbiji je mandat dosadašnje tužiteljke Gordane Janićijević istekao početkom 2026. godine, nije joj produžen niti je imenovana nova osoba, zbog čega je kancelarija Srbije u Hagu zatvorena 1. marta 2026. Visoki savet tužilaštva nije obezbedio potrebnu dvotrećinsku većinu za imenovanje nove osobe, a od 11 članova ovog tela, pet nije iz tužilačke struke, što dodatno komplikuje proces zbog političkih uticaja na imenovanja.

U Severnoj Makedoniji, tužiteljka za vezu podnela je ostavku pošto je uklonjena iz dva visoko profilisana slučaja vezana za navodno nezakonito finansiranje vladajuće stranke VMRO-DPMNE. Ona je svoju smenu opisala kao rezultat političkih pritisaka i višemesečnih javnih napada, a nakon toga nije imenovan novi tužilac.

Prekid ili slabljenje veza sa Eurojustom može usporiti i otežati reakciju pravosudnih organa u borbi protiv organizovanog kriminala, što kriminalnim grupama ostavlja više prostora za delovanje preko granica. Ova situacija otvara pitanje nezavisnosti institucija i otpornosti pravosudnih sistema Srbije i Severne Makedonije na političke uticaje, dok region i dalje ostaje žarište organizovanog kriminala u Evropi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Poreska uprava uvodi elektronsku registraciju obveznika van APR sistema

Elektronska prijava za dodelu PIB, izmenu i brisanje podataka sada dostupna državnim organima, sindikatima i nerezidentima

Published

on

By

Elektronska prijava za dodelu PIB, izmenu i brisanje podataka sada dostupna državnim organima, sindikatima i nerezidentima

Poreska uprava je omogućila elektronsku registraciju, izmenu podataka i brisanje poreskih obveznika koji nisu registrovani u Agenciji za privredne registre (APR), saopšteno je 9. aprila 2026. godine. Ova usluga, dostupna na portalu ePorezi, namenjena je državnim organima i organizacijama, sindikatima, obrazovnim ustanovama, verskim organizacijama, fondovima, advokatima, javnim beležnicima, kao i nerezidentnim fizičkim i pravnim licima.

Prema zvaničnim informacijama, korisnici koji nisu u APR-u sada mogu elektronski podnositi registracione prijave za dodelu poreskog identifikacionog broja (PIB), kao i zahteve za promenu podataka i brisanje iz evidencije poreskih obveznika. Na internet stranici Poreske uprave, u sekcijama Pravna lica, Preduzetnici, Fizička lica i Nerezidenti, kao i u delu ePorezi/Uputstva i obrasci, dostupno je detaljno korisničko uputstvo za podnošenje prijava za registraciju, promenu podataka i brisanje poreskih obveznika van APR-a.

Poreska uprava ističe da elektronske usluge omogućavaju jednostavnije, brže i efikasnije izvršavanje poreskih obaveza, te poziva sve obveznike koji nisu registrovani u APR-u da koriste ove digitalne mogućnosti kako bi unapredili svoju poresku administraciju.

Pročitaj još

Domaće

Stelantis povećao proizvodnju u Italiji za 9,5 odsto, 120.366 vozila u prvom kvartalu

Proizvodnja putničkih automobila porasla 22 odsto, dok komercijalna vozila beleže pad od 5,8 odsto na 46.525 jedinica

Published

on

By

Proizvodnja putničkih automobila porasla 22 odsto, dok komercijalna vozila beleže pad od 5,8 odsto na 46.525 jedinica

Kompanija Stelantis zabeležila je rast proizvodnje u Italiji od 9,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, čime je prekinut negativan trend iz ranijih godina, saopštio je sindikat Fim-Cisl. Ukupno je od januara do marta proizvedeno 120.366 vozila, dok je proizvodnja putničkih automobila porasla za 22 odsto zahvaljujući novim modelima kao što su “fijat 500 hibrid” i “džip kompas”.

Proizvodnja lakih komercijalnih vozila pala je za 5,8 odsto i dostigla 46.525 jedinica, što ukazuje na nejednako kretanje u okviru sektora. Najveći pad zabeležen je u fabrici u Kasinu, gde je proizvodnja smanjena za 37,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Nasuprot tome, u pogonima u Melfiju rast proizvodnje iznosio je 92,5 odsto, u Torinu Mirafjori 42,4 odsto, a u Modeni čak 583 odsto.

Sindikat Fim-Cisl upozorava da je oporavak proizvodnje i dalje nesiguran, dok je ukupni obim proizvodnje poslednjih godina skoro prepolovljen u odnosu na 2023. godinu, kada je u Italiji proizvedeno više od 750.000 vozila. Takođe, značajan deo zaposlenih i dalje zavisi od državnih mera podrške.

Za 2026. godinu najavljen je dalji rast proizvodnje sa novim modelima kao što su “DS 8”, “DS 7” i “lančia gama”, ali sindikati ističu da je neophodan novi industrijski plan za očuvanje dugoročne proizvodnje i zaposlenosti u Italiji. Predstavljanje plana očekuje se 21. maja, kada bi menadžment kompanije trebalo da iznese strategiju za naredni period.

Pročitaj još

Domaće

NIS podneo zahtev OFAC za produženje licence, rok ističe 17. aprila

Licenca za promene vlasništva produžena do 22. maja 2026. godine, nastavak rada ključan za energetsku sigurnost Srbije

Published

on

By

Licenca za promene vlasništva produžena do 22. maja 2026. godine, nastavak rada ključan za energetsku sigurnost Srbije

Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je Kancelariji za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD zahtev za izdavanje nove posebne licence, kako bi kompanija mogla da nastavi poslovanje i nakon 17. aprila, kada ističe važenje prethodne licence, saopštila je kompanija. Ovaj potez deo je kontinuiranih aktivnosti NIS-a usmerenih na očuvanje stabilnosti poslovanja u uslovima američkih sankcija Rusiji.

Kompanija je naglasila značaj stabilnosti rada NIS-a za energetsku sigurnost Republike Srbije, posebno imajući u vidu nestabilnosti na globalnom tržištu nafte. U okviru zahteva, istaknuto je i da je licenca za razgovore o potencijalnim izmenama vlasničke strukture kompanije produžena do 22. maja 2026. godine.

Iz NIS-a je saopšteno da su zahvalni svim domaćim i međunarodnim institucijama na podršci i omogućavanju neometanog rada kompanije. “Nastavljamo aktivnosti u cilju obezbeđivanja stabilnog snabdevanja i očuvanja energetskog sistema Srbije”, navedeno je u saopštenju kompanije.

Prethodno je istaknuto da bi eventualna obustava rada Rafinerije predstavljala veliki problem za domaće tržište. U produženom periodu dozvole za razgovore o vlasničkoj strukturi, očekuje se nastavak pregovora sa potencijalnim partnerima, u skladu sa uslovima OFAC-a.

NIS ostaje ključni akter za energetsku bezbednost Srbije u izazovnim tržišnim okolnostima, saopštila je kompanija.

Pročitaj još

U Trendu