Connect with us

Domaće

Severna Makedonija investira u dvokolosečnu prugu dužine 195 kilometara za brzine do 160 km/h

Planirana izgradnja 19 tunela ukupne dužine 19 kilometara i 59 mostova u vrednosti višedecenijskog strateškog značaja za Koridor 10

Published

on

g5c432dee1764f30ec23fe9eb9596ee3d490be33fa6a2cc07b5b569cf2dd7843b15f3f886d511de49a20a83665bc54350dbf1acc5e53eb14bb4bcbb7a2736c41b_1280

Planirana izgradnja 19 tunela ukupne dužine 19 kilometara i 59 mostova u vrednosti višedecenijskog strateškog značaja za Koridor 10

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije primilo je zvanično obaveštenje o projektu modernizacije i izgradnje dvokolosečne brze železničke pruge na Koridoru 10 kroz Severnu Makedoniju. Projekat podrazumeva rekonstrukciju postojeće trase u savremenu dvokolosečnu, elektrifikovanu prugu u dužini od oko 195 kilometara, namenjenu za brzine do 160 kilometara na sat za putnički i 120 kilometara na sat za teretni saobraćaj.

Ova modernizacija ima ogroman strateški značaj za Srbiju jer će omogućiti povezivanje Beograda i Atine bez zastoja ili usporavanja na granici, uz značajno ubrzanje transporta robe iz luka Solun i Pirej. Povećanje brzine teretnih vozova na 120 km/h i izgradnja drugog koloseka doprineće bržem i jeftinijem prevozu, što je važno za srpsku privredu koja se oslanja na ključne grčke luke. Srbija će, uz to, ostvariti veće prihode od tranzitnih taksi, jer se očekuje povećan promet kargo operatera koji povezuju Centralnu Evropu i Egejsko more.

Završetkom svih faza sa obe strane granice, putnici iz Srbije do Skoplja ili Soluna stizaće za nekoliko sati, dok je planirana i nova železnička veza sa skopskim aerodromom, što će predstavljati brzu alternativu za jug Srbije. Prema procenama zvaničnika, kompletna brza veza kroz region mogla bi biti operativna do 2031. godine.

Jedan od razloga za izgradnju novih deonica je to što šest postojećih tunela na ruti, sa radijusom krivina manjim od 350 metara, ograničava brzinu na 60 km/h i ne ispunjava evropske standarde interoperabilnosti (TSI) i TEN-T propise. U novom projektu, između Skoplja i Đevđelije planirana je izgradnja 19 novih tunela ukupne dužine 19 kilometara, kao i 59 novih objekata, uključujući mostove ukupne dužine 2,65 kilometara, podvožnjake i nadvožnjake. Predviđen je iskop 18,8 miliona kubnih metara materijala i izrada nasipa od 2,7 miliona kubika, dok će za polaganje koloseka biti ugrađeno 566.000 pragova i više od 45.000 tona šina.

Unutar tunela i na specifičnim otvorenim deonicama koristiće se betonske ploče umesto klasičnog tucanika, a kompletna pruga biće opremljena evropskim sistemom za kontrolu vozova (ETCS Nivo 1), GSM-R komunikacijom i zaštitnom ogradom duž celog koridora. Projekat obuhvata i novu železničku vezu sa aerodromom u Skoplju.

Ovaj projekat se direktno nadovezuje na planove Srbije za modernizaciju južnog kraka Koridora 10. Za deonicu Beograd – Niš u toku je završna priprema dokumentacije za izgradnju dvokolosečne pruge za brzine do 200 kilometara na sat, uz finansijsku podršku Evropske unije i Evropske investicione banke (EIB), dok se na deonici Niš – Brestovac radovi već sprovode i finansiraju iz EU IPA fondova. Za poslednju deonicu Brestovac–Preševo, koja vodi do granice sa Severnom Makedonijom, priprema se projektno-tehnička dokumentacija. Dve zemlje su ranije potpisale Memorandum o saradnji radi sinhronizovanog povezivanja pruga na samoj granici.

Notifikacija o projektu Srbiji je dostavljena u skladu sa međunarodnom ESPOO konvencijom zbog početka radova na samoj granici kod prelaza Tabanovce. Procedura procene uticaja je u fazi skrininga, što omogućava organima i javnosti Srbije da se upoznaju sa tehničkim detaljima projekta koji će povezati železnički saobraćaj od Centralne Evrope, preko Srbije i Severne Makedonije, do Grčke.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Industrijska proizvodnja evrozone pala na 51,6 poena, troškovi ulaganja na četvorogodišnjem maksimumu

PMI indeks pao sa 52,2 u aprilu na 51,6 u maju, troškovi ulaza najviši od maja 2022. godine

Published

on

By

PMI indeks pao sa 52,2 u aprilu na 51,6 u maju, troškovi ulaza najviši od maja 2022. godine

Industrijska proizvodnja u evrozoni zabeležila je usporavanje rasta u maju, dok su troškovi ulaganja dostigli najviši nivo u poslednje četiri godine, prema najnovijem istraživanju. S&P globalni PMI indeks za proizvodnju u evrozoni pao je na 51,6 poena u maju sa 52,2 poena koliko je iznosio u aprilu, zadržavajući se iznad granice rasta od 50,0, ali ispod preliminarne procene od 51,4.

Nove porudžbine su stagnirale, što predstavlja preokret u odnosu na april kada je potražnja rasla najbržim tempom u četiri godine. Izvozne porudžbine su opale, dodatno utičući na pad ukupne potražnje. Indeks proizvodnje dostigao je najniži nivo u poslednja četiri meseca, iznoseći 51,3 u maju u odnosu na 52,3 u aprilu, dok je rast proizvodnje bio najsporiji od januara.

Troškovi ulaznih sirovina i energije porasli su najbrže od maja 2022. godine, što je navelo kompanije da deo povećanih troškova prebace na kupce, podižući cene finalnih proizvoda najbržim tempom u tri i po godine. Kašnjenja u lancu snabdevanja pogoršana su do najvećeg nivoa od juna 2022, prvenstveno zbog poremećaja povezanih sa ratom na Bliskom istoku.

“Iako su proizvođači evrozone prijavili rast četvrti mesec zaredom u maju, sektor pokazuje znake borbe pod teretom rastućih cena i poremećaja u snabdevanju koji proizilaze iz rata na Bliskom istoku”, izjavio je Kris Vilijamson, glavni poslovni ekonomista u S&P Global Market Intelligence. “Fabrike moraju da prebace veće troškove na kupce, što će neizbežno povećati inflaciju u narednim mesecima. Međutim, potražnja je pogođena višim cenama, a u maju je došlo do zastoja u obimu porudžbina nakon tri uzastopna mesečna poboljšanja.”

Zaposlenost u sektoru je u padu već treću godinu zaredom, dok je poverenje proizvođača u narednu godinu ostalo pozitivno, ali ispod dugoročnog proseka. Evropska centralna banka najavila je povećanje depozitne kamatne stope ovog meseca i još jedno do kraja godine, kako bi pokušala da obuzda rast cena energije i spreči njihov uticaj na osnovnu inflaciju. Prema ekonomskim analizama, inflacija je prošlog meseca dodatno porasla iznad cilja ECB-a od 2 odsto.

Pročitaj još

Domaće

Srbija beleži angažovanost od 15 odsto, gubici privrede 7,5 milijardi dolara godišnje

Prema Galupovom izveštaju, neangažovanost zaposlenih u Srbiji ispod je globalnog proseka, dok 56 odsto radnika izražava zadovoljstvo privatnim životom

Published

on

By

Prema Galupovom izveštaju, neangažovanost zaposlenih u Srbiji ispod je globalnog proseka, dok 56 odsto radnika izražava zadovoljstvo privatnim životom

Prema najnovijem izveštaju Galupa ‘State of the Global Workplace 2026’, Srbija se izdvaja po izraženom raskoraku između zadovoljstva privatnim životom i angažovanosti na poslu. Samo 15 odsto zaposlenih u Srbiji istinski je angažovano na radnom mestu, dok čak 56 odsto njih ocenjuje da su zadovoljni privatnim životom, što je iznad evropskog proseka, pokazuju podaci za 2026. godinu.

Galup procenjuje da neangažovanost zaposlenih globalno košta privredu više od 10 biliona dolara godišnje, što odgovara 9 odsto svetskog BDP-a. Na primeru Srbije, čiji BDP iznosi oko 85 milijardi dolara, to znači da neangažovanost radne snage godišnje privredu košta približno 7,5 milijardi dolara. Takođe, angažovanost zaposlenih u Srbiji od 15 odsto niža je od globalnog proseka koji iznosi 20 odsto, što može ukazivati na još veće ekonomske gubitke od procenjenih.

Sanju Jevđenijević iz HR Xcel ističe da je glavni problem sistem vođenja u kompanijama, a ne sami zaposleni: „To je prostor u kojem curi profit. Ako su zaposleni zadovoljni kod kuće, a venu u kancelariji, problem je u sistemu vođenja koji ne ume da mobilizuje tu energiju.“

Jaz od 41 procentnog poena između zadovoljstva životom (56 odsto) i angažovanosti na poslu (15 odsto) direktno se odražava na gubitak produktivnosti, efikasnosti i profita kompanija. U poređenju sa zemljama u regionu, Srbija ima bolju početnu poziciju: angažovanost u Hrvatskoj iznosi 13 odsto, dok je u Sloveniji 12 odsto, a nivo stresa među zaposlenima u Srbiji je niži.

Galupovi podaci pokazuju i pad angažovanosti menadžera na globalnom nivou na rekordno niskih 22 odsto. U Srbiji, srednji menadžment se suočava sa pritiscima rukovodstva i nezainteresovanošću timova, pri čemu se 31 odsto lidera izjašnjava da nema podršku u odnosu na svoje timove. “Srednji menadžment je brana koja sprečava da se nezadovoljstvo prelije na klijente i ta brana sada puca. Bez reanimacije tog sloja liderstva, svaka strateška inicijativa, uključujući uvođenje veštačke inteligencije, osuđena je na sporu smrt”, izjavila je Jevđenijević.

Izveštaj navodi da više od 75 odsto zaposlenih koristi alate veštačke inteligencije bez znanja rukovodstva. Prema Jevđenijević, ova praksa ukazuje na problem liderskog poverenja, a ne na digitalnu pismenost: „Zaposleni u Srbiji su digitalno pismeni i snalažljivi, ali njihova ‘gerilska’ upotreba AI-a služi samo da im olakša dan, ne i da unaprede biznis. Lider koji koristi tehnologiju da oslobodi vreme za ljude zameniće onog koji se krije iza starih procesa.“

Jevđenijević ocenjuje da je emocionalna otpornost zaposlenih u Srbiji kapital koji može privući investicije, ali da je za stvarnu transformaciju neophodno moderno liderstvo i zdrava organizaciona kultura: „U 2026. godini, jedina održiva retencija je zdrava organizaciona kultura. Strategija, kultura i liderstvo čine trijadu transformacije i upravo je kultura vezivno tkivo koje spaja sve ostalo.“

Pročitaj još

Domaće

Srbija uvodi registar organskih proizvođača, kazne do tri miliona dinara

Zakon o organskoj proizvodnji primenjuje se od 1. juna, predviđene novčane kazne od 5.000 do tri miliona dinara

Published

on

By

Zakon o organskoj proizvodnji primenjuje se od 1. juna, predviđene novčane kazne od 5.000 do tri miliona dinara

Zakon o organskoj proizvodnji, kojim se prvi put uvodi Registar organskih proizvođača i obaveza da ekološki proizvođači prijavljuju svoje aktivnosti nadležnim organima, počinje da se primenjuje od 1. juna. Ovaj zakon, koji je stupio na snagu polovinom decembra prošle godine, donosi značajne izmene za sve učesnike u lancu organske proizvodnje, a njegova primena je odložena do 1. juna kako bi firme i institucije imale dovoljno vremena za usklađivanje i pripremu.

Propisi uređuju opšta i posebna načela organske proizvodnje, uključujući označavanje, oglašavanje, kontrolu i sertifikaciju, kao i zahteve o službenim kontrolama i nadzoru. Zakon eksplicitno zabranjuje upotrebu GMO, proizvoda proizvedenih od GMO-a ili uz pomoć GMO-a, kako u hrani i hrani za životinje, tako i kao pomoćna sredstva u preradi, sredstva za zaštitu i ishranu bilja, oplemenjivače zemljišta, biljni reproduktivni materijal, mikroorganizme ili životinje.

Novina je i da prerađivači više ne mogu biti organizatori proizvodnje niti nosioci sertifikata za celu grupu, što sada mogu biti samo proizvođači organizovani kao pravna lica. Zakon se odnosi na sve faze organske biljne i stočarske proizvodnje, uključujući akvakulturu i pčelarstvo, kao i na žive ili neprerađene poljoprivredne proizvode, seme i biljni reproduktivni materijal, prerađene proizvode namenjene za hranu, hranu za životinje i druge proizvode povezane sa poljoprivredom. Primenjuje se na sve subjekte u svim fazama proizvodnje, pripreme, označavanja, stavljanja na tržište, uvoza i izvoza, osim na pripremu hrane u objektima javne ishrane.

Osnovni ciljevi zakona su zaštita životne sredine i klime, očuvanje plodnosti zemljišta, visoka biološka raznovrsnost, smanjenje zagađenja, unapređenje dobrobiti životinja, podsticanje kratkih lanaca distribucije i lokalne proizvodnje, kao i očuvanje retkih i autohtonih rasa. Zakon takođe predviđa doprinos razvoju ponude biljnih genetičkih materijala prilagođenih organskoj poljoprivredi i korišćenje raznolikih biljnih genetičkih materijala.

Označavanje i oglašavanje proizvoda može se vršiti uz upotrebu izraza „ekološki“, „organski“, „biološki“ ili njihovih skraćenica „eko“, „org“ ili „bio“, kao i drugih termina koji upućuju na organsku proizvodnju. Nacionalni znak za organski proizvod, kao i pravila za njegovo korišćenje i isticanje, propisuje nadležni ministar za poljoprivredu.

Za nepoštovanje odredbi ovog zakona predviđene su novčane kazne koje se kreću od 5.000 do tri miliona dinara.

Pročitaj još

U Trendu